EGSO info

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 19. srpnja u Krakovu konferenciju na visokoj razini o oporavku i obnovi Ukrajine, na kojoj se obvezao da će toj ratom razorenoj zemlji pružiti punu potporu na svim područjima.

Dok se Europa priprema za najtežu zimu posljednjih nekoliko desetljeća i dolazi do zamora ratom i slabljenja solidarnosti, europsko civilno društvo i dalje je predano pružanju pomoći Ukrajini na njezinu putu prema oporavku i boljoj ponovnoj izgradnji, u skladu s temeljnim vrijednostima Europe.

Na svojoj konferenciji EGSO je istaknuo da će se nastaviti zalagati za to da EU nastavi iskazivati solidarnost s Ukrajinom. Obvezao se da će blisko surađivati s ukrajinskim civilnim društvom, socijalnim partnerima i vlastima kako bi toj zemlji pomogao u dugom i zahtjevnom procesu pristupanja s konačnim ciljem da jednoga dana postane punopravna članica EU-a.

Konferenciju su otvorili predsjednica EGSO-a Christa Schweng i zamjenik gradonačelnika Krakova Andrzej Kulig.

Gđa Schweng pohvalila je „konkretnu pomoć“ koju je civilno društvo diljem država članica, prvenstveno u Poljskoj, pružilo Ukrajini od početka rata. EGSO je odlučio održati konferenciju u Krakovu kako bi „odao počast ohrabrujućoj solidarnosti i izrazio podršku onima koji svakodnevno obavljaju posao na terenu“.

Na konferenciji su se okupili visoki dužnosnici EU-a, Poljske i Ukrajine zajedno s predstavnicima organizacija civilnog društva, uključujući sindikate i organizacije poslodavaca kako iz EU-a tako i iz Ukrajine.

Cilj je bio raspraviti o dosadašnjim naporima uloženima na lokalnoj razini u izravno pomaganje onima kojima je to potrebno na terenu, među ostalim izbjeglicama, interno raseljenim osobama i onima koji još nisu napustili zemlju unatoč brutalnom ruskom napadu.

Na konferenciji su se razmatrali i načini na koje bi se ukrajinskom gospodarstvu moglo izravno pomoći da se nosi s razornim posljedicama rata, u kontekstu pesimističnih predviđanja smanjenja BDP-a u 2022. za oko 45 %. Stoga je potrebno izraditi novi Marshallov plan za ponovnu, zelenu i održivu izgradnju zemlje koja bi bila u skladu s europskim radničkim i socijalnim pravima.

Govornici na uvodnoj raspravi na visokoj razini upozorili su na zamor ratom i gubljenje zamaha za pomoć Ukrajini. Istaknuli su ključnu ulogu EU-a i država članica u nastojanjima da Ukrajina ostane na europskom dnevnom redu.

Ukrajinski novinar, politički komentator i tvorac javnog mišljenja Vitalij Portnikov naglasio je potrebu za objektivnim i neovisnim novinarstvom u Ukrajini: „To je jednako važno kao i ukrajinska vlada i oružane snage. Kako bismo to postigli, potrebna nam je potpora EU-a i međunarodni programi. Bez slobode govora i visokokvalitetnih informacija te bez resursa naći ćemo se u riskantnoj situaciji.“

Na konferenciji su održane tri panel-rasprave na kojima su se razmatrali različiti aspekti pomoći Ukrajini. Na prvoj raspravi pružen je pregled dosadašnjeg rada organizacija civilnog društva koje izbjeglicama pružaju hitnu podršku prilikom njihova dolaska i pomažu im u integraciji.

Druga je rasprava bila usmjerena na raseljene ljude i na ulogu ukrajinskog civilnog društva u osiguravanju funkcioniranja njihove države u kriznoj situaciji. U završnoj raspravi razmatralo se kako civilno društvo EU-a može pomoći i podržati oporavak Ukrajine u skladu s vrijednostima i normama EU-a kao što su vladavina prava, demokracija i transparentnost, posebice iz perspektive zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.

Više informacija o konferenciji dostupno je na našoj internetskoj stranici posvećenoj konferenciji. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) s ponosom objavljuje popis finalista, po kategorijama, prvog izdanja Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju, koju organizira zajedno s Europskom komisijom i drugim partnerima kako bi nagradio izvrsnost u europskom ekološkom lancu vrijednosti. Pobjednici u pojedinačnim kategorijama bit će objavljeni na Dan ekološke proizvodnje EU-a 23. rujna na posebnoj svečanosti na kojoj će sudjelovati i povjerenik EU-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.

Poticajne inicijative na terenu pokazuju da je ekološka tranzicija već u zamahu diljem Europe. Sada je okončana prva faza postupka ocjenjivanja i nakon temeljite ocjene svih prijava odabrani su finalisti u sljedećim trima kategorijama:

• Najbolji MSP-ovi koji se bave preradom ekoloških prehrambenih proizvoda:

Gino Girolomoni Cooperativa Agricola – Isola del Piano, Pokrajina Pesaro i Urbino, Italija
Goodvenience.bio GmbH – Magdala, Tiringija, Njemačka
Labonca Biohof GmbH – Burgau, Štajerska, Austrija

• Najbolja prodavaonica ekoloških namirnica:

Ecoveritas SA – Barcelona, Španjolska
La ferme à l’arbre de Liège – Lantin, Liège, Belgija
BIO MERCATO, seiVital GmbH – Kempten, Bavarska, Njemačka

• Najbolji ekološki restoran:

Trattino – Lyon, Francuska
Lilla Bjers HB – Visby, otok Gotland, Švedska
Luftburg – Kolarik im Prater – Beč, Austrija

Za dodatne informacije o kandidatima, kriterijima odabira i Nagradi općenito posjetite internetsku stranicu posvećenu Nagradi EU-a za ekološku proizvodnju i stranice EGSO-a.  

„Europa kao zadaća promišljanje, obnova i jačanje kapaciteta“ službeni je moto češkog predsjedanja Vijećem Europske unije koje je započelo 1. srpnja 2022. i koje će se usredotočiti na upravljanje posljedicama rata u Ukrajini, smanjenje energetske ovisnosti Europe i povećanje njezine strateške autonomije.

U obraćanju predsjednici EGSO-a Christi Schweng i drugim članovima i članicama EGSO-a tijekom rasprave na plenarnoj sjednici 13. srpnja 2022. češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský predstavio je prioritete svoje zemlje za predsjedanje EU-om.

„Zbog delikatnog ekonomskog i geopolitičkog konteksta došlo je do djelomične izmjene prioriteta, pa će rat u Ukrajini i njegov utjecaj na Europu usmjeravati češko predsjedanje tijekom cijelog mandata“, izjavio je. „Živimo u vremenu u kojem se vodi rat odmah izvan granica Europske unije i naš glavni zadatak u predstojećem razdoblju bit će iznaći združen i čvrst konsenzus u vezi s mjerama koje će što je više moguće ublažiti negativan utjecaj tih događanja na naše građane i građanke.“

Inspiriran vizijom Václava Havela, koju je taj češki državnik iznio u govoru prije 26 godina, naš moto šalje odlučnu poruku u kojoj se odražava pet stupova češkog predsjedanja EU-om:

1. upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratna obnova Ukrajine,
2. povećanje energetske sigurnosti EU-a,
3. jačanje europskih obrambenih sposobnosti i sigurnosti kiberprostora,
4. jačanje strateške otpornosti europskog gospodarstva,
5. zaštita demokratskih institucija i vrijednosti EU-a.

Predsjednica Schweng rekla je da su prioriteti češkog predsjedanja EU-om ujedno i prioriteti EGSO-a i cijele Europe dodavši: „Češka preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem u trenutku kad se Europska unija nastoji oporaviti od posljedica pandemije, a istovremeno se suočava s posljedicama rata u Ukrajini. Dat ćemo sve od sebe da naš Odbor značajno doprinese aktivnostima češkog predsjedništva.“ (mp)

Na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) njegova predsjednica Christa Schweng i novoizabrani predsjednik Europskog odbora regija (OR) Vasco Alves Cordeiro raspravljali su o novim mogućnostima za zajedničko djelovanje i suradnju dvaju odbora.

Otvarajući raspravu predsjednica EGSO-a Christa Schweng ustvrdila je da su oba odbora uvijek zagovarala europski projekt i dali mu dragocjen doprinos. „U ovo kritično vrijeme, kada je Europa pod pritiskom sa svih strana, još je važnije da udružimo snage i približimo Europu građanima“, rekla je.

Vasco Alves Cordeiro složio se da je zajedničko djelovanje EGSO-a i OR-a politički vrlo važno, posebno u ovom teškom razdoblju za EU. „Od oporavka nakon pandemije do jačanja europske demokracije, od suočavanja s ratom protiv Ukrajine i njegovim društvenim i gospodarskim posljedicama do obrane kohezijske politike: naša dva odbora dijele zajednički cilj i odgovornost za jasno izražavanje svojih stajališta i promicanje daljnjeg napretka Europske unije“, istaknuo je.

Snažnija i pravednija Europa za sve te jača kohezijska politika u budućnosti dva su glavna cilja novoizabranog predsjednika OR-a, koje EGSO dijeli i podržava. Snažnija Europa s demokratskog stajališta Unija je sa snažnim vrijednostima i temeljnim načelima, kao što su sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, vladavina prava i demokracija te pravednija Europa koja se bori za rodnu ravnopravnost i uključivo društvo. Drugi prioritet, kohezijska politika, ima ključnu ulogu u jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji. Predsjednik Cordeiro rekao je da će OR odlučno zagovarati kohezijsku politiku s obzirom na predstojeću borbu za proračun EU-a za razdoblje nakon 2027.

Predsjednica Schweng naglasila je važnost uključivanja građana u europski proces, što je „tema koja zahtijeva našu tješnju suradnju“, dok će nastavak Konferencije o budućnosti Europe biti povod za realizaciju te tješnje suradnje. „Konferencija predstavlja izvrsnu priliku, ali i golemu odgovornost prema građanima”, rekla je Schweng. „Moramo se jasno postaviti u pogledu osnaživanja građana“, dodao je Cordeiro.

Uslijedila je rasprava u kojoj je predsjednik Skupine organizacija civilnog društva EGSO-a Séamus Boland rekao: „Mi u EGSO-u težimo istom cilju kao i naši kolege iz OR-a, a taj je osigurati da ljudi koje predstavljamo imaju pristup javnim uslugama kada im je potrebno. Djelujući zajedno, možemo biti snažan glas za izražavanje potreba onih koji su često zaboravljeni zbog svojeg siromaštva ili isključenosti.“

Predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a Stefano Mallia istaknuo je ulogu koju kohezijska politika ima u poticanju rasta i blagostanja te potrebu stvaranja gospodarskog okruženja u kojem inovativna poduzeća svih veličina mogu napredovati. Prema riječima g. Mallije, snažnija Europa znači snažnija gospodarstva, otporno jedinstveno tržište i bolje uvjete za suočavanje s novim izazovima.

Predsjednik Skupine radnika Oliver Röpke pozdravio je čvrstu predanost novoizabranog predsjednika OR-a snažnijoj i pravednijoj Europi i jačoj demokraciji. Također je naglasio komplementarnu ulogu obaju odbora. Osvrnuo se na suradnju s OR-om u provedbi odredaba Konferencije o budućnosti Europe te rekao da će oba odbora težiti većem angažmanu građana.

Predsjednici obaju odbora istaknuli su svoju predanost zajedničkom radu u postizanju pravednije i snažnije Europe te izražavanju mišljenja onih koji rade na terenu. (ab)

Kako bi svojim građanima osigurale bolju budućnost, vlade zemalja zapadnog Balkana moraju se prihvatiti rješavanja problema s kojima se susreću mladi, koji imaju ključnu ulogu u stvaranju te budućnosti. Dostatna i transparentna proračunska sredstva za razvoj politike za mlade i uključivanje mladih u proces pristupanja EU-u osnovni su preduvjeti za poticanje pozitivnih promjena i poboljšanje položaja mladih u regiji.

Ionuţ Sibian, član EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje „Politika za mlade na zapadnom Balkanu“, u sklopu inovacijskog programa za zapadni Balkan, naglasio je ulogu institucija EU-a: „Institucije EU-a moraju i dalje podupirati zapadni Balkan u poboljšanju sudjelovanja mladih. Garancija za mlade na zapadnom Balkanu trebala bi se provesti u partnerstvu s nositeljima Garancije za mlade i relevantnim donicima.“

Andrej Zorko, član EGSO-a i suizvjestitelj, pozvao je svih šest partnerskih država zapadnog Balkana da se usklade s ključnim dokumentima EU-a politike za mlade i da i dalje ulažu u ;injeni;no zasnovane politike za mlade koje se bave izazovima na području razvoja mladih.

Pretvaranje regije u prostor koji će pružati izglede za budućnost

Visok stupanj migracije mladih sa zapadnog Balkana problem je već duže vrijeme, a povezan je s lošijim mogućnostima za obrazovanje i ograničenim profesionalnim prilikama.

Sadašnji obrazovni sustavi i nastavni planovi i programi iziskuju hitnu reformu. Treba poticati i podržavati poduzetnički duh mladih, a još više jačati socijalnu infrastrukturu regije.

Inovacijski program EU-a za zapadni Balkan uključuje mlade i tako potiče vlade zemalja zapadnog Balkana da oblikuju svoj okvir za politiku za mlade i poduzmu reforme potrebne za stvaranje budućih izgleda za mlade u regiji. (at)

Na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO-a) održana je rasprava o nacrtu direktive Komisije o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i rodnoj ravnopravnosti u kojoj je sudjelovala Cristina Fabre iz Europskog instituta za ravnopravnost spolova.

Europska unija posljednjih je godina pojačala napore za promicanje i uključivanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u svoje politike. Unatoč tim naporima, nasilje nad ženama i dalje je najčešći oblik kršenja ljudskih prava diljem Europe; trećina svih žena žrtve su nasilja.

Otvarajući raspravu, predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Kao glas civilnog društva, EGSO je predan rodno ravnopravnijem društvu i postizanju Unije bez nasilja nad ženama i djevojčicama.“

Cristina Fabre iz Europskog instituta za ravnopravnost spolova ukazala je na gospodarski učinak nejednakosti: „Promicanjem rodne ravnopravnosti poboljšava se naše gospodarstvo. BDP po stanovniku mogao bi porasti sa 6,9 % na 9,6 % ako osiguramo jednaka prava za žene i djevojčice.“

José Antonio Moreno Díaz, izvjestitelj za mišljenje o nedavnom prijedlogu direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji raspravljao je o koracima koji se mogu poduzeti protiv epidemije nasilja nad ženama: „Nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih prava te stoga pozivamo da ga se uvrsti na popis kaznenih djela u EU-u u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a.” Odbor smatra da se socijalni problemi ne rješavaju isključivo putem sudskog sustava i da kažnjavanje ne bi trebalo biti jedino sredstvo djelovanja. „Žrtvama moramo omogućiti pristup zdravstvenim uslugama, uključujući usluge u području spolnog i reproduktivnog zdravlja“, izjavila je suizvjestiteljica Ody Neisingh i dodala: „Potrebno je promijeniti sustav, a ne žene“.

Na zahtjev češkog predsjedništva na plenarnom je zasjedanju usvojeno i zasebno mišljenje o rodnoj ravnopravnosti. Izvjestiteljica EGSO-a Milena Angelova izjavila je da rodna ravnopravnost zahtijeva priznavanje, odgovornost i stalnu predanost svih dionika u društvu. „Moramo izgraditi cjeloživotnu kulturu rodne ravnopravnosti koja obuhvaća sve faze i sva područja života”, izjavila je Angelova. (gb)

Na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je Europsku komisiju da ojača socijalne aspekte ključnih prijedloga za usklađivanje pravila EU-a o održivim proizvodima, ekološkom dizajnu i održivim tekstilnim proizvodima.

EGSO je usvojio mišljenja o Komisijinu planu djelovanja u području održivih proizvoda, odnosno o Komunikaciji „Održivi proizvodi kao standard“, novoj uredbi o ekološkom dizajnu i strategiji za održive tekstilne proizvode.

Ti su prijedlozi dio novog plana EU-a za kružno gospodarstvo i pridonijet će jačanju napora usmjerenih na to da Europa postane manje ovisna o resursima u svjetlu aktualne krize, izazvane pandemijom COVID-a 19, ratom koji Rusija vodi u Ukrajini i klimatskim promjenama.

U mišljenju o planu djelovanja u području održivih proizvoda i o ekološkom dizajnu EGSO napominje da će strategija EU-a za kružno gospodarstvo biti uspješna samo ako proizvođači, potrošači i radnici, ali i vlasti, budu istinski uključeni u nju i informirani o njoj.

Njezina uspješna provedba iziskivat će jasna, snažna i dosljedna pravila, koja su potrebna kako bi se osigurala konkurentnost održivih proizvoda i veća uključivost prelaska na kružno gospodarstvo.

Šire područje djelovanja nove uredbe o ekološkom dizajnu

Primjerice, za prelazak na kružno gospodarstvo potrebni su novi zahtjevi za trajnost proizvoda, mogućnost njihova popravka, recikliranje, utjecaj na okoliš i emisije CO₂ te poboljšana pravila o informacijama na digitalnim putovnicama i etiketama proizvoda.

Međutim, u predloženoj uredbi zanemaruje se socijalna dimenzija. Upućivanje na Komisijin Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje čini se nedovoljnim.

Treba se više usredotočiti na prava radnika i rad djece

U mišljenju o održivim tekstilnim proizvodima EGSO naglašava da treba voditi više računa o socijalnim aspektima tekstilnog sektora, konkretno o pravima radnika i kolektivnom pregovaranju. EGSO poziva na stroge mjere kojima će se zabraniti gospodarski odnosi s poduzećima koja se koriste dječjim radom ili ne osiguravaju dostojanstvene uvjete rada.

Osim toga, EGSO napominje da bi građani trebali kupovati i nositi odjeću s osjećajem odgovornosti.
U skladu s tim potrebna su ulaganja i programi za jačanje kapaciteta inspekcijskih institucija i operativnih kapaciteta socijalnih partnera za praćenje globalnih sporazuma i radničkih prava.

Naposljetku, EGSO predlaže utvrđivanje najboljih primjera prakse na globalnoj razini kako bi se osigurala uravnoteženost između poduzeća i drugih subjekata u opskrbnim lancima tekstilnog sektora. (ks)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u novom je mišljenju u cijelosti podržao ciljeve Europskog akcijskog plana za tehnologije ključne za sigurnost i obranu, koji dolazi u osobito oportunom trenutku s obzirom na rat u Ukrajini.  

EGSO je na svojem srpanjskom plenarnom zasjedanju prihvatio mišljenje o europskom akcijskom planu za tehnologije ključne za sigurnost i obranu. Pohvalivši Komisijin prijedlog kao općenito dobru inicijativu, koja će omogućiti djelovanje i odgovor na razne krize i geopolitičke izazove, EGSO je ipak naglasio da bi Komisija trebala dodatno ulagati u horizontalne i vertikalne sinergije među državama članicama.

Prije svega, uvjeren je da bi trebalo što prije prihvatiti cjelovit pristup koji bi nadilazio podjelu na civilno i vojno područje te bi povezivao razinu EU-a s nacionalnim razinama. Invazija na Ukrajinu upozorenje je da moramo djelovati mnogo brže nego inače.

Osim toga, u vezi s tehničkim aspektima, u mišljenju se predlaže da se rezultati Opservatorija EU-a za ključne tehnologije uključe u planove. Prelaskom s jedne na drugu fazu tehnološkog i industrijskog ciklusa moguće je uspješno upravljati samo ako je jasno određeno tko vodi inicijativu i tko je za što odgovoran.

EGSO istodobno poziva države članice da osiguraju da njihovi neposredni odgovori na rusku agresiju budu u skladu sa sadržajem i ciljevima akcijskog plana, koji predstavlja dugoročan poduhvat. Kratkoročna ulaganja u nacionalnu obranu treba koordinirati na europskoj razini kako bi se izbjegli daljnja rascjepkanost i udvostručavanje.

EGSO također predlaže uspostavljanje jedinstvene internetske kontaktne točke za MSP-ove i start-up poduzeća, tj. internetski kutak za MSP-ove EU-a gdje bi poduzeća mogla unositi unaprijed određene podatke, na osnovi kojih bi primala prilagođene informacije o tome koji im europski programi nude najbolju potporu. (ks)

EGSO je na srpanjskom plenarnom zasjedanju ustvrdio da novo Vijeće za trgovinu i tehnologiju (TTC) može postati inovativan alat za suradnju EU-a i SAD-a u cilju stvaranja sigurnijeg i prosperitetnijeg svijeta koji se temelji na načelu održivog razvoja i demokratskih vrijednosti. Vijeće je osmišljeno da bude participativno tijelo i kao takvo mora pokazati svoju transparentnost i snažnu suradnju s civilnim društvom i dionicima.

U svojem samoinicijativnom mišljenju „Novo Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a na djelu: prioriteti za poduzeća, radnike i potrošače te potrebne zaštitne mjere“, EGSO naglašava prioritete Vijeća za trgovinu i tehnologiju.

Christa Schweng, predsjednica EGSO-a, izjavila je „Vijeće za trgovinu i tehnologiju novi je oblik suradnje. Njegov glavni cilj mora biti istraživanje načina na koji trgovina i tehnologija mogu bolje funkcionirati za naša društva. Organizirano civilno društvo na obje strane Atlantika treba imati važnu ulogu u Vijeću za trgovinu i tehnologiju.“

Timo Vuori, član EGSO-a i izvjestitelj za to mišljenje, poručio je: „Trgovačka strategija EU-a i SAD-a mora, kratkoročno i dugoročno, ponuditi rješenja za poboljšanje bilateralnog i međunarodnog trgovinskog okruženja. U suprotnom bi Vijeće moglo izgubiti tu dinamiku.“

EU i SAD i dalje imaju najintegriraniji, bilateralni gospodarski odnos na svijetu, koji predstavlja polovicu svjetskog BDP-a i trećinu globalnih trgovinskih tokova.

Ekonomist i pisac Fredrik Erixon, koji je bio pozvan održati govor na plenarnom zasjedanju, objasnio je da ova inicijativa predstavlja novu priliku za oba partnera da upravljaju svojim utjecajem u svjetskom gospodarstvu, kroz jedinstvo i sklapanjem partnerstava sa zemljama istomišljenicama s kojima dijele osnovne gospodarske i političke vrijednosti.

U razmatračkom mišljenju EGSO ustraje na važnosti usklađenog europskog zakonodavstva kojim se utvrđuju porezne stope za poduzeća koja pružaju digitalne usluge. Takvo zakonodavstvo osigurat će poslovno okruženje koje pogoduje rastu i koristiti unutarnjem tržištu. Istodobno, izbjeći će se nedostaci do kojih bi došlo zbog zasebnih nacionalnih inicijativa. U mišljenju Odbora, izrađenom na zahtjev češkog predsjedništva Vijeća Europske unije, navodi se da se svim novim pravilima mora izbjegavati dvostruko oporezivanje i da se troškovi usklađivanja za poduzeća moraju svesti na najmanju moguću mjeru.

EU može imati vodeću ulogu u utvrđivanju pravila za oporezivanje digitalnog gospodarstva, ali bi trebao poštovati međunarodni sporazum koji su postigli OECD i skupina G-20. U vezi s time izvjestitelj Benjamin Rizzo izjavio je: „Čim to bude moguće, unutar EU-a moraju se provesti i prvi i drugi stup Uključivog okvira OECD-a o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti. Time će se pomoći postizanju visokog stupnja usklađenosti s međunarodnim sporazumom o kojem će pregovarati OECD i skupina G-20.” Suizvjestitelj Petru Dandea dodao je: „EGSO naglašava da su pravilno osmišljeni međunarodni porezni zakoni o digitalnim poduzećima ključni u sprečavanju utaje poreza i praksi izbjegavanja plaćanja poreza, kao i u osmišljavanju pravednog, stabilnog i progresivnog sustava oporezivanja.” (tk)

Kako oporezivati plaće i dobit poduzeća a da to odgovara potrebama današnjeg radnog okruženja? EGSO se u mišljenju usvojenom na srpanjskom plenarnom zasjedanju bavi tim pitanjem i pritom pozdravlja i potiče porast rada na daljinu. Ažurirana pravila koja su jednostavna za praćenje trebala bi zaposlenicima i poslodavcima u Europi zajamčiti da izbjegnu višestruko oporezivanje ili nenamjerno neoporezivanje zbog toga što rade u inozemstvu.

„Živimo u novom svijetu, u kojem ljudi žele raditi drugačije. EGSO u potpunosti podržava fleksibilnije radne uvjete i slučajeve prekograničnog rada na daljinu“, izjavio je izvjestitelj Krister Andersson. „Ali ta nova paradigma postavlja i ozbiljne izazove za međunarodne sustave oporezivanja i učinkovito europsko jedinstveno tržište.” Među ostalim mjerama, EGSO predlaže da se na europskoj razini uspostavi jedinstvena kontaktna točka, poput one koja postoji za PDV. Poslodavac bi prijavio broj dana koje su radnici na daljinu radili u svojoj državi boravišta i u državi u kojoj se nalazi poslodavac. Pomoću tih bi informacija porezna tijela mogla procijeniti u kojoj bi se državi dohodak oporezivao, odnosno koji bi dio dohotka bio oporeziv u svakoj državi. Izvjestitelj Andersson dodaje: „Taj bi sustav zaposlenicima i poslodavcima omogućio smanjivanje broja poreznih sporova među državama članicama, a istodobno pridonio ispravnom ubiranju poreza bez potrebe da pojedinci podnose prijave u više država.“ (tk)

Mnogi Europljani još nisu digitalno pismeni i većina nacionalnih uprava još nije uvela digitalna rješenja. Uvjetovanje pristupa nekim uslugama od općeg interesa posjedovanjem digitalnog identiteta moglo bi dovesti do nepovoljnog ishoda jer bi potencijalno znatan broj Europljana i Europljanki mogao biti lišen prava na pristup tim uslugama.

U mišljenju koje je sastavio Dumitru Fornea, a EGSO usvojio na srpanjskom plenarnom zasjedanju, upozorava se na opasnost od takvog razvoja događaja. Novi alati upravljanja koji se pojavljuju s digitalnom i industrijskom revolucijom ne smiju biti opresivni i činiti svakodnevni život građana i građanki ovisnim o uključivanju u sustave digitalne tehnologije koji se kontroliraju na nedemokratski način.

„Prednosti digitalnih rješenja jasne su“, rekao je izvjestitelj Fornea. „Međutim, njihovo brzo uvođenje, naročito kad je riječ o uslugama od općeg interesa kao što je digitalni identitet, moglo bi dovesti to isključivanja znatnog broja europskih građana i građanki. Moramo se pobrinuti za to da ljudi zadrže kontrolu, uz demokratski nadzor i uključenost organizacija civilnog društva.“

EGSO smatra da bi digitalna rješenja, kao što su digitalni identitet, digitalna plaćanja i uključivanje u platforme virtualne i proširene stvarnosti, trebala ostati samo dopunski alati i ne bi smjela u potpunosti i na nepravedan način zamijeniti druge prakse koje ljudi tisućama godina razvijaju i usavršavaju. 

Odbor je bio prva europska institucija koja je pozvala na zauzimanje pristupa prema kojem bi čovjek bio taj koji ima kontrolu u radu sa sustavima umjetne inteligencije te ponavlja da je iznimno važno da ljudi imaju zadnju riječ i potpunu kontrolu nad postupcima donošenja odluka kad je posrijedi razvoj strojeva. (mp)

Pripremila Antje Gerstein, članica Skupine poslodavaca EGSO-a

Europska komisija predstavila je 23. veljače prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, u kojem uspostavlja okvir kojim se poduzeća obvezuju da identificiraju negativne utjecaje na okoliš i ljudska prava u svojoj organizaciji i u cijelom svom lancu vrijednosti te da poduzmu odgovarajuće mjere protiv njih.

Nažalost, prijedlog u sadašnjem obliku ne ispunjava željene ciljeve. Valja naglasiti da je Komisijin Odbor za nadzor regulative u ocjeni učinka upozorio na ozbiljne propuste, među ostalim na to da je opis problema nejasan i da izvješće treba biti bolje usklađeno s drugim inicijativama.

Suzakonodavci bi se morali nastojati udaljiti od odredaba koje samo nameću obveze i umjesto toga izabrati više procesno usmjeren pristup koji se temelji na sudjelovanju i jačanju povjerenja. To znači da bi od poduzeća trebalo očekivati da svoje postupke dužne pažnje u pogledu ljudskih prava osmisle na način koji je utemeljen na riziku i razmjeran njihovim potencijalnim i stvarnim učincima.

Budući da je poduzećima potrebna pravna sigurnost i da moraju što više smanjiti rizike u vezi s odgovornosti, ona bi se mogla osjetiti prisiljena skratiti lance opskrbe i povući se iz regija s problematičnim odnosima na području ljudskih prava. To bi moglo imati ozbiljne posljedice jer bi oštetilo svjetsku trgovinu, a mnogi radnici u državama u razvoju i državama u usponu izgubili bi posao.

I mišljenje Odbora za nadzor regulative i mišljenje EGSO-a „Održivo korporativno upravljanje“ (INT/973) naglašavaju potrebu za usklađenosti zakonodavstva i politike. Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernice OECD-a referentna su mjerila koja jasno određuju dužnosti i odgovornosti svih aktera i moramo ih poštovati.

Europski parlament i Vijeće EU-a moraju izabrati: žele li stvoriti konstruktivan pristup održivim globalnim lancima opskrbe koji se temelji na partnerstvu, koji je otporan na promjene u budućnosti, usmjeren na rezultate i stvaran? Žele li osigurati bolju usklađenost paralelnih inicijativa povezanih s proizvodima? Ako je tako, onda nam ostaje još puno za učiniti. Suzakonodavce možemo uvjeriti da su poslodavci spremni ispuniti svoje obveze kako bi se osigurao uspješan ishod. Ova se Direktiva odnosi na osnovne poslove naših članova i članica. Zato se moramo pobrinuti da u tome uspijemo.

Cijeli članak dostupan je u biltenu Skupine poslodavaca: https://europa.eu/!vYX7Wq

Skupina radnika

Europa se nakon brojnih godina zanemarivanja i neutemeljenog optimizma po pitanju energetike našla u nezavidnoj situaciji. Ta je situacija pogoršana zatvaranjem nuklearnih elektrana koje su uglavnom zamijenjene postrojenjima na plin ili ugljen (po cijenu desetaka tisuća preuranjenih smrti svake godine), ovisnošću o prirodnom plinu kao jednostavnoj i jeftinoj alternativi (koja se odnedavno smatra i zelenom) te tržištem energije koje nije otporno na krize niti pruža velik udio energije iz obnovljivih izvora. Stoga hladnoću ove zime očekujemo s posebnom zebnjom.

Sve to, dodatno otežano ruskom invazijom na Ukrajinu, dovelo je do skokovitog rasta cijena prijevoza i energije. Uz porast cijena mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda zbog poremećaja u globalnom prehrambenom lancu, inflacija je dostigla razine koje nisu zabilježene desetljećima. Nagli porast cijena prije svega utječe na najranjivije skupine stanovništva koje ni prije toga nisu imale nikakve rezerve za povećanje troškova energije, prijevoza i hrane, a da i ne govorimo o vjerojatnosti gladi i izgladnjivanja u drugim dijelovima svijeta gdje stanovništvo naprosto ne može izdvojiti dodatna sredstva.

Dok se naša poduzeća bore s nastavkom poslovanja uslijed velikog porasta troškova, a naši građani i radnici dvoje hoće li moći ove zime upaliti grijanje, inicijativa REPowerEU i plan reforme tržišta energije donose dobrodošlo olakšanje. Zelena i pravedna tranzicija postale su ne samo klimatska već i socijalna i geopolitička potreba. Bez odlučnih mjera za napuštanje fosilnih goriva, naši će politički sustavi vjerojatno propasti mnogo prije nego što ostvarimo bilo kakve klimatske ciljeve. (prp)

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva

Neformalne i formalne volonterske aktivnosti tijekom pandemije COVID-a 19 i pomoć pružena ukrajinskim izbjeglicama ponovno su ukazali na bitan i sveobuhvatan doprinos volontiranja našem društvu. Volontiranje ima ključnu ulogu u izgradnji socijalnog kapitala, socijalne uključenosti i kohezije. Također je važan izvor osobnog razvoja i najočitiji primjer građanskog angažmana i aktivnog građanstva.

Na konferenciji„Volonteri – građani izgrađuju budućnost Europe“ održanoj 7. srpnja 2022. u Gdanjsku (Poljska), sudionici su, između ostalog, pozvali na: 

• povećanje socijalne svijesti o doprinosu volontiranja europskim društvima, primjerice kroz dostupnost i dijeljenje pouzdanih modela i podataka koji mjere gospodarski doprinos volontiranja, kao i njegov doprinos koji nadilazi BDP;
• uvođenje povoljnih političkih i/ili regulatornih i pravnih okvira, o kojima bi se odlučivalo na razini pojedinačne države u izravnom savjetovanju s organizacijama civilnog društva;
• osiguranje strukturiranog i održivog financiranja te pouzdane i primjerene podrške i infrastrukture za volontiranje;
• ponovno uključivanje volontiranja na europski politički dnevni red, primjerice kroz razvoj i aktivno podržavanje sveobuhvatnijeg paneuropskog programa volontiranja, izradu internetskih stranica za volontiranje na razini EU-a i proglašavanjem 2025. godinom volontera.

Konferenciju je organizirala Skupina organizacija civilnog društva EGSO-a u suradnji s nekoliko europskih i lokalnih partnera. Na njoj su se okupili volonteri, istraživači, predstavnici nacionalnih i europskih organizacija civilnog društva i javnih vlasti, kako bi razgovarali i razmijenili svoja iskustva o trendovima u području volontiranja u EU-u, podršci javnih vlasti za organizacije i volontere te novim oblicima volontiranja.

Sveobuhvatan pregled zaključaka i preporuka s konferencije dostupan je ovdje: https://europa.eu/!KC4tFR