EGSO je razmotrio prijedlog EU-a za reguliranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. U mišljenju usvojenom u listopadu 2023. Odbor je naglasio potrebu za standardima kvalitete u cilju borbe protiv manipulativnog zelenog marketinga i založio se za obvezno uvođenje načela dvostrukog aspekta materijalnosti.

Potrebno je precizirati definicije „okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga” i „pružatelja okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga” kako bi se određene nekomercijalne djelatnosti isključile iz područja primjene Uredbe. EGSO također preporučuje upostavljanje agencije EU-a za održivost.

Okolišni, socijalni i upravljački rejtinzi usmjeravaju ulaganja prema održivim praksama i time doprinose prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo. EGSO-ov izvjestitelj Krzysztof Balon pozdravio je prijedlog Komisije i istaknuo „potrebu za strogim standardima, transparentnošću i prevencijom konflikata kako bi se ojačalo povjerenje u financijska tržišta i postiglo klimatski neutralno gospodarstvo”.

U cilju jamčenja kvalitete i borbe protiv manipulativnog zelenog marketinga EGSO predlaže uvođenje postupka izdavanja odobrenja i zahtjeva u pogledu organizacije za pružatelje okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. Predlaže se i postavljanje standarda za dvostruki aspekt materijalnosti kojim se poduzećima nalaže da izvješćuju o učinku održivosti na svoje poslovanje i društvo/okoliš. „Time se nastoji povećati pouzdanost informacija uz pomoć reguliranog natjecanja među pružateljima”, kazao je EGSO-ov suizvjestitelj Andrea Mone.

Usto, EGSO predlaže preciziranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga i isključivanje nekomercijalnih evaluacija nekih skupina iz uredbe. Odbor se zalaže za uspostavljanje agencije EU-a za održivost kako bi se dodjeljivanjem rejtinga MSP-ovima, pružateljima usluga i poduzećima socijalne ekonomije popunile praznine na tržištu. Ta bi agencija vratila povjerenje javnosti u financijska tržišta i olakšala rješavanje sporova, što je prioritet EGSO-a. (tk)

Konferencija #ReskillEU – Nova radna mjesta u europskom energetskom i prometnom sektoru, čiji su domaćini stručna skupina TEN i Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije, održana 8. studenoga 2023. u Bruxellesu, poslala je jasnu poruku: EU mora imati strukturiran i učinkovit plan za razvoj ključnih vještina koje su potrebne za uspješno ostvarenje energetske i prometne tranzicije.

U području čiste energije i prometa hitno su potrebne nove vještine, znanje i kapaciteti, a put EU-a prema ostvarenju nulte neto stope emisija do 2050. može biti uspješan samo ako u tom procesu raspolažemo radnom snagom koja ima odgovarajuće vještine.

Upućujući na važnost „novih vještina i znanja za neometanu zelenu i digitalnu tranziciju u prometnom i energetskom sektoru” predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „U nastojanju da ostvarimo ciljeve zelene i digitalne tranzicije ne smijemo zanemariti ljudski element. Moramo osigurati da svi članovi društva sudjeluju u toj tranziciji.”

Da bi se osiguralo da radnici posjeduju potrebne „nove” vještine, EU mora djelovati odmah – u skladu s ciljevima utvrđenima u Programu vještina za Europu do 2025. i u kontekstu Europske godine vještina 2023.

U EU-u je u sektoru energije iz obnovljivih izvora trenutačno potrebno više od 1,2 milijuna kvalificiranih radnika, a Međunarodna agencija za obnovljivu energiju očekuje da će se te brojke do 2050. svake godine povećavati.

Isto vrijedi i za prometni sektor, u kojem je u EU-u zaposleno više od 15 milijuna ljudi. Promet je sektor koji se brzo mijenja i na njega znatno utječu automatizacija, elektrifikacija i ozelenjivanje tehnologija.

„Ako pogledamo energetski i prometni sektor u Europi, vidjet ćemo koji su razmjeri izazova u području vještina”, istaknula je Baiba Miltoviča, predsjednica stručne skupine TEN. „Moramo osigurati da u našim nastojanjima prednost damo razvoju znanja i vještina. Ako želimo odgovoriti na stalne promjene, moramo biti predani kontinuiranom učenju, prekvalifikaciji i usavršavanju.” (mp)

Na konferenciji održanoj u Bilbau 10. i 11. listopada 2023. EGSO je od Europske unije odlučno zatražio da pokrene europski akcijski plan za borbu protiv rijetkih bolesti.

Najvažnije je intenzivirati suradnju među nacionalnim zdravstvenim sustavima u svrhu boljeg dijagnosticiranja i liječenja pacijenata koji pate od rijetkih bolesti i pružanja bolje skrbi tim osobama.

Rijetke bolesti ozbiljan su problem u svim državama članicama EU-a, a europska zdravstvena unija koja je u procesu nastajanja mogla bi imati važnu ulogu u njegovom rješavanju.

Rijetke bolesti zapravo su manje rijetke nego što mislimo. Podaci su vrlo zabrinjavajući: trenutno je zabilježeno 7000 rijetkih bolesti od kojih boluje 8 % stanovništva EU-a, odnosno oko 36 milijuna ljudi.

Na konferenciji koju je organizirala Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN) okupilo se 50 govornika i govornica, 45 članova i članica EGSO-a, glavna direktorica Glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, troje zastupnika u Europskom parlamentu i oko 550 sudionika i sudionica iz cijele Europe.

„Europska zdravstvena unija koju gradimo mora štititi svakog građanina i svaku građanku i skrbiti za njih. Dužnost nam je pružati potporu osobama koje žive s rijetkim bolestima i njihovim obiteljima. Nastavit ćemo raditi u interesu onih kojima je potrebna pomoć”, izjavila je europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides.

„Činjenica je da takozvane rijetke bolesti uopće nisu rijetke. To je paneuropski izazov za koji su potrebna paneuropska rješenja”, složio se predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, a predsjednica stručne skupine TEN Baiba Miltoviča dodala je: „Trebamo europski akcijski plan da bi se pacijentima s rijetkim bolestima omogućilo da se liječe u državi članici EU-a u kojoj je to najprikladnije: oni zaslužuju najbolju skrb, neovisno o tome gdje je u Europi ona dostupna.” (mp)

Zasjedanje COP28 ključna je prilika za nacije da potvrde i ojačaju svoje obveze u borbi protiv klimatskih promjena. Pariški sporazum, dogovoren tijekom zasjedanja COP21, postavio je temelje za zajedničke napore usmjerene na ograničavanje globalnog porasta temperature. U okviru zasjedanja COP28 zemlje imaju priliku preispitati i ojačati svoje klimatske ciljeve, osiguravati njihovu usklađenost s najnovijim znanstvenim procjenama i sve većom hitnošću klimatske krize.

Zasjedanje COP28 održava se od 30. studenog do 12. prosinca 2023. u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati. EGSO aktivno sudjeluje u tim godišnjim pregovorima koji se održavaju jednom godišnje.

Na zasjedanju COP28 dovršit će se prvi globalni pregled stanja provedbe Pariškog sporazuma. Pregled stanja dvogodišnji je proces koji se provodi svakih pet godina kako bi se procijenio zajednički globalni napredak u postizanju klimatskih ciljeva. Istovremeno s prvim globalnim pregledom stanja završava i prva polovina provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj br. 13 (djelovanje u području klime). 

U dopisu poslanom strankama u srpnju 2023. predsjedništvo je najavilo da će se zasjedanje COP28 usredotočiti na četiri paradigmatske promjenei:

• ubrzavanje energetske tranzicije i drastično smanjenje emisija do 2030.;
• promjena u financiranju borbe protiv klimatskih promjena kroz ispunjavanje starih obećanja i stvaranje okvira za novi dogovor o financiranju;
• stavljanje prirode, ljudi, života i sredstava za život u središte djelovanja u području klime; i
• poduzimanje napora za dosad najuključiviji COP.

EGSO će biti dio EU-ovog izaslanstva, a zastupat će ga predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, šest članova i članica Ad hoc skupine za COP, Peter Schmidt,  Isabel Caño Aguilar, Josep Puxeu Rocamora, Antje Sabine Gerstein,  Neža Repanšek i Arnaud Schwartzkao i izaslanica mladih EGSO-a za UNFCCC Diandra NÍ Bhuachalla. (ks)

U svijetu koji teži održivom napretku očito je da se, iako smo stigli do polovice vremenskog okvira za ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, suočavamo s velikim izazovima. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je potrebu da Europska unija (EU) usvoji integriranu i sveobuhvatnu strategiju s ambicioznim i dugoročnim ciljevima i planovima.

U nedavnom izvješću UN-a navodi se zabrinjavajući trend: od oko 140 ciljeva održivog razvoja samo 12 % je provedeno na globalnoj razini. EGSO je pozvao na trajnu političku predanost EU-a koja bi obuhvaćala rano uključivanje dionika i dostatna sredstva. Odbor je istaknuo da se postizanje ciljeva održivog razvoja treba smatrati obavezom i nakon 2030.

EGSO ističe važnost preuzimanja dugoročne političke obveze od strane Komisije i da se ona treba odnositi i na razdoblje nakon tekućeg mandata. Ta bi obveza trebala obuhvaćati rano uključivanje dionika, zastupljenost drugih institucija i odgovarajuće resurse kako bi se osiguralo uključivo sudjelovanje organizacija civilnog društva. EGSO čvrsto vjeruje da ciljevi održivog razvoja moraju ostati dugoročna obveza, pa i nakon 2030.

Izvjestiteljica za mišljenje Maria Nikolopolou izjavila je: „Pozivamo Komisiju da provedbu ciljeva održivog razvoja zadrži visoko na popisu političkih prioriteta, pa i nakon 2030., te da izdvoji sredstva za pripremu sveobuhvatne strategije EU-a za sljedeći mandat”.

Kako bi se ubrzao napredak u tom pogledu, EGSO preporučuje prijelaz s izoliranog na sveobuhvatni pristup kojim bi se pojednostavile politike održivog razvoja. Od ključne je važnosti uključiti različite sektore, uključujući civilno društvo, javni i privatni sektor, akademsku zajednicu te organizacije mladih i žena. EGSO se zalaže za strukturirani dijalog s civilnim društvom koji bi uključivao poduzeća, sindikate i organizacije na terenu.

„Ciljevi održivog razvoja i danas su krajnje relevantni. Moramo nastaviti zajedno raditi na njihovu ostvarenju”, kazala je suizvjestiteljica Antje Gerstein. (ks)

EGSO je 19. i 20. listopada 2023. održao svoj Forum civilnog društva zapadnog Balkana, događaj koji je najavio novi zamah u pridruživanju te regije EU-u imajući u vidu trenutačno geopolitičko okruženje i jasnu predanost čelnika i čelnica EU-a politici proširenja.

Predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva naglasili su da prostoru za djelovanje civilnog društva treba veća potpora i zaštita kako bi se olakšale ključne socioekonomske reforme potrebne za integraciju u EU.

Forum je organiziran u suradnji s Europskom komisijom, Europskom zakladom za osposobljavanje, Vijećem za regionalnu suradnju i Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) u Solunu, Grčka.

U svojem uvodnom govoru predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je: „EGSO je sastavni dio procesa proširenja EU-a i ponosan sam što je naša potpora danas dosegnula višu razinu. Prije samo nekoliko tjedana EGSO je donio povijesnu odluku o otvaranju svojih vrata zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u imenovanjem članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje.”

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica izjavila je: „Željela bih zemljama zapadnog Balkana reći da su naša sadašnjost i naša budućnost tijesno povezane. Pozdravljam inicijativu EGSO-a da se članovi i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje uključe u vaš savjetodavni rad. EGSO je prvo tijelo Europske unije koje je to učinilo.”

Sudionici i sudionice Foruma, koji dolaze iz raznih organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija iz svih zemalja zapadnog Balkana, govorili su o izazovima s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva, kao što su sporadična savjetovanja, znatno smanjenje suradnje s vladama i ograničeno sudjelovanje u procesu praćenja i provedbe europskih politika.

Razgovaralo se i o stanju u obrazovnom sustavu, politici za mlade i razvoju vještina na zapadnom Balkanu, uključujući obrazovanje odraslih, cjeloživotno učenje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Treća sjednica bila je posvećena doprinosu civilnog društva provedbi zelenog programa za zapadni Balkan.

Završna deklaracija usvojena tom prilikom označava novu etapu prema sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u prosincu. (at)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predstavio je 26. listopada svoj plan za sveobuhvatnu strategiju EU-a za vode. EGSO je time prva europska institucija koja je poduzela konkretne korake za rješavanje krize povezane s vodom. Neki su od njegovih prijedloga uvođenje oznake za potrošnju vode, fonda za plavu tranziciju i uvjetovanosti u pogledu vodnih resursa za korištenje europskih fondova te imenovanje posebnog povjerenika EU-a za vodu.

Procjenjuje se da je trošak nedjelovanja u pogledu vode pet puta veći od troška djelovanja, što poduzeća stavlja u financijski vrlo nepovoljan položaj. Europa ima jedinstvenu priliku pretvoriti izazove povezane s vodom u prilike za tehnološki razvoj, društveni napredak i poslovni rast. Međutim, sadašnji fragmentirani pristup neprimjeren je za rješavanje problema nestašice vode, onečišćenja i klimatskih promjena.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke predstavio je političku deklaraciju s nizom načela i konkretnih mjera za ostvarenje plavog plana. Pritom je izjavio: „Voda je glavni prioritet. Moramo izvući pouke iz pogrešaka u području klime, energije i kritičnih sirovina i donijeti samostalnu strategiju za vodu koja bi bila ravnopravna sa zelenim planom EU-a.”

Zastupnica u Europskom parlamentu Pernille Weiss podržala je poziv na djelovanje i pritom naglasila potrebu za istinskom otpornošću u opskrbi vodom u EU-u. Virginijus Sinkevičius, povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo, pohvalio je inicijativu EGSO-a o vodama, kojom je upravljanje slatkim vodama stavljeno u središte pozornosti EU-a.

EGSO nastoji povećati pritisak na institucije EU-a i države članice u cilju donošenja integrirane strategije za vodu uoči inicijative Europske komisije za otpornost vodoopskrbe 2024. Radit će i na dodatnim mišljenjima u kojima će se razmatrati konkretni aspekti plavog plana.

Mariana Mazzucato, supredsjednica Globalne komisije za ekonomiju vode, upozorila je da zanemarivanje krize povezane s vodom koči napredak u području klimatskih promjena i ciljeva održivog razvoja. Posebni izvjestitelj UN-a Pedro Arrojo Agudo istaknuo je vodu kao opće dobro koje iziskuje demokratsko upravljanje utemeljeno na održivosti i ljudskim pravima.

Odbor naglašava ulogu EU-a u rješavanju globalne krize povezane s vodom i namjerava promicati međunarodno djelovanje u vezi s pitanjima vode na zasjedanju COP28 u prosincu. (gb)

U novom izvješću Skupine za temeljna prava i vladavinu prava Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) istaknuti su sve veći izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva u Europi. Izvješće je predstavljeno 7. studenoga na konferenciji Skupine za temeljna prava i vladavinu prava o trenutačnom stanju vladavine prava i njezinu utjecaju na prostor za građansko djelovanje.

Na četvrtoj godišnjoj konferenciji EGSO-a o temeljnim pravima i vladavini prava raspravljalo se o novim kretanjima i izazovima, kao i o nezamjenjivoj ulozi civilnog društva u praćenju i poštovanju vladavine prava, na temelju izvješća Skupine za temeljna prava i vladavinu prava i izvješća Europske komisije o vladavini prava iz 2023.

Predsjednik Oliver Röpke naglasio je važnost obrane slobode, demokracije i ljudskih prava te predložio stvaranje foruma civilnog društva o temeljnim pravima i vladavini prava. Europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders istaknuo je ključnu ulogu civilnog društva u poštovanju vladavine prava i pozvao na to da joj se pruže zaštita, potpora i sredstva za djelovanje.

Četvrto izdanje Komisijina izvješća o vladavini prava usvojeno je u srpnju 2023. Kao i izvješće za 2022., i ovo novo sadržava preporuke specifične za svaku državu članicu. U ovogodišnjem izvješću također se ocjenjuje napredak ostvaren u provedbi prošlogodišnjih preporuka. Prema podacima Komisije, oko dvije trećine u cijelosti je ili djelomično uzeto u obzir.

Tijekom konferencije EGSO-ova Skupina za temeljna prava i vladavinu prava objavila je svoje izvješće temeljeno na posjetima Grčkoj, Finskoj, Portugalu, Slovačkoj, Sloveniji i Švedskoj 2022. U izvješću se navodi da nijedna država članica nije pošteđena izazova te se utvrđuju trendovi i goruće prijetnje temeljnim pravima i vladavini prava u Europi. Ti izazovi uključuju prepreke s kojima se susreću organizacije civilnog društva u osiguravanju financijskih sredstava, brze socioekonomske promjene u medijskom sektoru i trajne probleme vezane uz sporost pravosudnog sustava, što se sve može primijetiti u mnogim europskim zemljama.

Paul Soete, predsjednik Skupine za temeljna prava i vladavinu prava, poziva na to da se na nacionalnoj razini i razini EU-a pruži snažnija podrška kako bi se sačuvao prostor za građansko djelovanje i demokraciju u cjelini. (gb)

Članovi EGSO-a Peter Schmidt, Andreas Thurner, Piroska Kállay i Maurizio Reale sudjelovali su u 51. plenarnom zasjedanju Odbora Ujedinjenih naroda za svjetsku sigurnost opskrbe hranom održanom u Rimu. Svjetska sigurnost opskrbe hranom globalni je problem od najveće važnosti koji nadilazi granice i utječe na dobrobit milijardi ljudi i na stabilnost nacija. Zbog kontinuiranog rasta svjetske populacije i dosad nezabilježenih izazova koje klimatske promjene donose u poljoprivredi, jamčenje sigurnosti opskrbe hranom postalo je hitan prioritet.

EGSO je pozvao Europsko vijeće za prehrambenu politiku da zajamči participativan pristup oblikovanju politika i od sudionika zatražio da poduzmu nužne mjere za obuzdavanje špekulacije hranom. (ks)

Dugoočekivano ažuriranje zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima donosi potencijalne koristi Europljanima, ali bi više pozornosti trebalo posvetiti strateškoj autonomiji.

EGSO smatra da je predložena izmjena uredbe EU-a o farmaceutskom sektoru dobrodošla, ali da u njoj treba, uz očuvanje konkurentnosti tog sektora i privlačenje ulaganja, veći naglasak staviti na šire društvene i geopolitičke probleme.

„Moramo ostvariti stratešku autonomiju, a za to nam je potrebna sigurnost opskrbe. Moramo u tu svrhu osmisliti administrativne i financijske poticaje”, izjavio je Martin Schaffenrath, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o prijedlogu Komisije. „Trebamo ulaganja u taj sektor i održivu potporu u tom području. Osim toga, moramo proizvodnju vratiti u Europu.”

Farmaceutska industrija ključan je gospodarski akter u EU-u koji izravno zapošljava 840 000 ljudi, a neizravno tri puta više. U tom je sektoru 2021. uložena 41 milijarda EUR u istraživanje i inovacije. U mišljenju se jasno daje do znanja da bi potpora tom sektoru kao visokotehnološkom temelju gospodarstva EU-a trebala biti okosnica dugoročnog pristupa Unije.

Kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama, EGSO podržava poticaje za proizvođače lijekova iz EU-a i zalaže se za vraćanje proizvodnje iz zemalja koje nisu članice EU-a. Predlaže i uspostavu europske pričuve lijekova od strateške važnosti za nepredviđene situacije. Naglašavajući važnost pravedne strateške autonomije, EGSO preporučuje proširenje zajedničke kupnje lijekova u EU-u i pritom navodi primjer uspješne nabave cjepiva protiv COVID-a 19.

Uz naglasak na društvenoj važnosti revizije propisa, u mišljenju se predlaže osnivanje posebnog fonda za rijetke bolesti na razini EU-a kojim bi se svim europskim pacijentima osigurao pristup liječenju i ublažile razlike u zdravstvenoj skrbi među državama članicama, posebno kada obvezno zdravstveno osiguranje ne pokriva sve troškove liječenja. (dm)

Mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima (MMSP-ovi) potrebna je djelotvornija i bolje strukturirana potpora u prelasku na održive poslovne prakse.

EGSO se u svojem samoinicijativnom mišljenju usredotočuje na koncept moderne poslovne odgovornosti, ulogu MMSP-ova u promicanju njegovih načela i potrebu da zakonodavci stvore okruženje koje će MMSP-ovima omogućiti da u potpunosti prihvate ta načela.

EGSO definira modernu poslovnu odgovornost kao proaktivan i dobrovoljan pristup poduzeća koji obuhvaća gospodarsku, socijalnu i okolišnu održivost te premašuje pravne obveze. U mišljenju se ističu izazovi s kojima se MMSP-ovi suočavaju u svojim nastojanjima da usvoje te prakse. U tu svrhu EGSO preporučuje stvaranje saveza MMSP-ova i promicanje vještina i kompetencija potrebnih za to. Zajednički napori u svladavanju tih izazova iziskuju suradnju između organizacija poslodavaca, sindikata, strukovnih komora, udruga i civilnog društva.

Ističući širok i pragmatičan pristup, EGSO prepoznaje različitu prirodu MMSP-ova i odbacuje univerzalna rješenja. Izvjestitelji Ferre Wyckmans i Milena Angelova naglašavaju proaktivan način razmišljanja, što iziskuje potporu socijalnih partnera i oblikovatelja politika.

EGSO preporučuje razvoj potpornog političkog okvira kako bi se izbjegli složeni zahtjevi i osiguralo da resursi ostanu usmjereni na poslovnu odgovornost na lokalnoj razini. U mišljenju se predlaže razvoj praktičnih alata kao što su kontrolni popisi, predlošci i alati za izračun te alati za analizu alternativnih scenarija, koji će MMSP-ovima služiti za razvijanje poslovanja i izvješćivanje o vlastitim obvezama i postignućima u pogledu odgovornosti.

Izvjestitelj Rudolf Kolbe zagovara integraciju odgovornosti u sve poslovne procese i širenje tog koncepta na samozaposlene osobe, s naglaskom na trajnom profesionalnom razvoju.

Odbor jasno ističe da se koncept poslovne odgovornosti s vremenom također mijenja, čime se osigurava proaktivno i na budućnost usmjereno upravljanje dugoročnim tendencijama u području digitalne i zelene tranzicije i demografskih kretanja, uz istodobno jačanje otpornosti u kriznim vremenima. (dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) bio je 8. studenoga domaćin konferencije u Bruxellesu posvećene socijalnoj dimenziji nacionalnih planova za oporavak i otpornost koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost, najvećeg financijskog instrumenta EU-a.

Mehanizmom za oporavak i otpornost želi se promicati socijalna kohezija i ublažiti posljedice pandemije na društvo. Međutim, i dalje postoje nedostaci u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, primjerice nejednaka ulaganja u socijalne programe u raznim državama članicama, neodgovarajuće savjetovanje sa socijalnim partnerima i slaba rodna dimenzija.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je potrebu za novim mjerama kako bi se uklonile neravnoteže u socijalnim programima koje financira EU, posebno u području stanovanja, osposobljavanja i obrazovanja. Evelyn Regner, potpredsjednica Europskog parlamenta, istaknula je nejednaku socijalnu dimenziju nacionalnih planova za oporavak i otpornost i pritom naglasila djelotvornost mehanizma koji se temelji na ključnim etapama u zemljama sa snažnim sudjelovanjem socijalnih partnera.

Nicolas Schmit, povjerenik EU-a za zapošljavanje i socijalna prava, pozvao je na to da se nedodijeljena sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost uzmu u obzir za ulaganja u stanovanje i napomenuo da se, iako se tim mehanizmom povećao kapacitet za socijalna ulaganja u EU-u, države članice suočavaju sa stambenim problemima koje treba hitno riješiti.

Sudionici na konferenciji kritizirali su neadekvatnost odredbi o rodnoj ravnopravnosti u Mehanizmu za oporavak i otpornost, što nije u skladu s obvezama EU-a u tom području. Iako su u raspravi priznali da bi se tekućim projektima u nekim državama članicama dugoročno mogla poboljšati rodna ravnopravnost, naglasili su i da je potreban snažniji i sveobuhvatniji pristup socijalnoj i rodnoj dimenziji u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.

Na konferenciji su razmotreni razni aspekti tih planova, uključujući socijalnu koheziju i pitanje mladih, s posebnim naglaskom na obrazovnim mjerama u programima nacionalnih planova za oporavak i otpornost usmjerenima na mlade. Sudionici su naglasili da su potrebne sveobuhvatnije strategije kako bi se olakšao prijelaz iz obrazovnog sustava na radno mjesto i istaknuli potrebu da se mladima pruži platforma za aktivno sudjelovanje u donošenju odluka kojima se oblikuje njihova budućnost. (ll)

Iako je u posljednje vrijeme ostvaren velik napredak, a indeks rodne ravnopravnosti EU-a ove godine zabilježio rekordne razine, u mnogim područjima ostaje još mnogo toga za učiniti kako bi se osiguralo da žene ostvaruju ista prava kao i muškarci.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) bio je 25. listopada domaćin rasprave o rodnoj ravnopravnosti u okviru Europskog tjedna rodne ravnopravnosti, godišnjeg događanja koje organizira Parlament i koje je usmjereno na isticanje stalnih napora EU-a da žene stavi u središte zakonodavstva.

Postignut je određen, ali nedovoljan napredak. Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) izvijestio je ovaj tjedan da je indeks rodne ravnopravnosti EU-a 2023. dosegnuo 70,2 boda, što je dosad najveće godišnje povećanje.

Potpredsjednica Europskog parlamenta Evelyn Regner istaknula je problem stalne segregacije na tržištu rada jer žene rade u sektorima gdje su plaće niže, a muškarci u onima s višim plaćama. Naglasila je da se valja hitno pozabaviti pitanjem rodne neravnopravnosti, posebno kad je riječ o jednakim mogućnostima zapošljavanja. Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli istaknula je napore koje je EU u posljednje četiri godine uložio u zaštitu prava žena, među ostalim u predloženo zakonodavstvo o diskriminaciji u plaćama i zastupljenosti žena u upravama trgovačkih društava.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke potvrdio je predanost Odbora uključivanju rodne ravnopravnosti u sve političke aktivnosti i izrazio potporu ženama na vodećim položajima u EGSO-u. EGSO će ponovno sudjelovati u Europskom tjednu rodne ravnopravnosti i organizirati rasprave o utjecaju klimatske krize na rodnu ravnopravnost, nasilje nad ženama i rodnu neravnopravnost u pristupu financijskim tržištima. (ll)

Učinak dezinformacija na izbore za Europski parlament 2024. i načini na koje se može osigurati djelotvornija uloga civilnog društva u promicanju tih izbora s jakim naglaskom na mlade. To su bile glavne teme o kojima se raspravljalo na seminaru „Europski izbori 2024.: Zašto glasati?”, koje je EGSO organizirao u Bratislavi 23. i 24. studenog.

Događanje, čiji je domaćin bilo Europsko nadzorno tijelo za rad i koje je održano u partnerstvu sa Slovačkim gospodarskim i socijalnim vijećem i uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Bratislavi, okupilo je više od 130 sudionika i sudionica: članove i članice EGSO-a, službenike i službenice za komunikaciju i odnose s medijima iz organizacija civilnog društva, novinare, novinarke i predstavnike i predstavnice gospodarskih i socijalnih vijeća iz sedam država članica.

Tijekom dvodnevnih rasprava ispostavilo se da, ako želimo da kampanje za poticanje veće izlaznosti birača postignu ikakav realni učinak, Europljani i Europljanke trebaju biti upoznati s time kako odluke EU-a utječu na njihov život. Poruke treba prilagođavati svakoj pojedinačnoj državi članici EU-a, a prepreke koje mlade sprječavaju da se počnu baviti politikom što hitnije ukloniti.

Da bi glasači na izbore izašli u velikom broju, moramo suzbiti dezinformacije i potaknuti intenzivnu i jasnu komunikaciju o tome što je u pitanju, a glasače uvjeriti u predanost političara i političarki koji će ih predstavljati u EU-u.

Otvarajući seminar, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Da bi izbori 2024. bili uspješni, svi mi – institucije EU-a, mediji, stručnjaci za komunikaciju – moramo zajedno raditi na osvješćivanju i tako suzbijati dezinformacije i, što je najvažnije, Europu približiti građanima.  Oni moraju znati da se izbori tiču njih.”

G. Röpke i EGSO-ova delegacija posjetili su i istraživački centar Jan Kuciak, gdje su odali počast novinaru Janu Kuciaku, ubijenom 2018. godine zbog toga što je u Slovačkoj razotkrio korupciju na visokoj razini. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor organizirao je prikazivanje filma „Until the last drop” koji se bavi sve većom krizom slatke vode. Na prikazivanju je sudjelovala i poljska redateljica Ewa Ewart. Prikazivanje filma održano je u sklopu niza događanja EGSO-a na temu vode, koja su se zaključila konferencijom „Poziv na izradu plavog plana EU-a” na kojoj je Odbor predstavio svoju strategiju EU-a za vodu.

„Voda je život, trebamo je zaštiti i skrbiti se za nju. Bez vode neće biti života na Zemlji”, rekla je Ewa Ewart na početku prikazivanja dokumetarnog filma o vodi, održanog 24. listopada u Bruxellesu.

Događanje je otvorio predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, zajedno s potpredsjednikom Laurențiuom Plosceanuom i članom Pietrom De Lottom koji je predvodio inicijativu EGSO-a za plavi plan. Više od 100 gostiju prisustvovalo je prikazivanju filma, uključujući članice i članove EGSO-a, predstavnike EU-a i novinare i novinarke.

Filmovi Ewe Ewart bave se teškim pitanjima i opasnim temama. Često prikazuju priče između života i smrti. Njezini filmovi govore o ljudima i ratovima. „Film ‚Until the last drop’ također se bavi ratom”, kaže ona.

„Priča priču o jednom drugačijem ratu, najglupljem od svih ratova. Radi se o ratu koji je, u ime napretka, čovječanstvo povelo protiv vode koja predstavlja izvor života, ali i o nadi koju nam pružaju rijeke – primarni izvor slatke i čiste vode koja nam je potrebna za život. Svaki dan sve više ljudi postaje svjesno da nam ne preostaje puno vremena prije nego što će biti prekasno da promijenimo način na koji upravljamo vodom – našim najdragocjenijim resursom.” (glavni urednik)

Povodom proslave 65. obljetnice postojanja, EGSO će organizirati raspravu u kojoj će okupiti ugledne gostujuće govornike i predstavnike na visokoj razini.

Rasprava „EESC@65: Osnaživanje civilnog društva i borba za demokraciju” održat će se u srijedu, 13. prosinca 2023. u 17:30 sati, tijekom plenarnog zasjedanja EGSO-a, a prijenos će se moći pratiti na službenim internetskim stranicama EGSO-a.