Ukratko, civilno društvo sačinjavaju skupine zajednica koje su kadre samoorganizirati se i definirati i ostvariti zacrtane ciljeve. U demokratskim su sustavima skupine civilnog društva brojne i raznolike kako bi u najvećoj mogućoj mjeri mogle predstavljati raznolikost glasova i stajališta svojih članova i članica. U nedemokratskim režimima nevladine organizacije najčešće su u opoziciji prema vlastodršcima. Pokretačka snaga civilnog društva leži u sudjelovanju građana i želji za suradnjom na postizanju općeg dobra, neovisno o državnim institucijama.
Kad je stranka PiS bila na vlasti, organizacije civilnog društva mobilizirale su se protiv promjena koje su štetile državnom sustavu upravljanja i zaštiti ljudskih prava. Kako se opisuje u izvješću „Pritisak i mobilizacija: civilno društvo i kriza vladavine prava” Helsinške zaklade za ljudska prava, nevladine zajednice organizirale su u razdoblju od 2016. do 2022. mnoštvo masovnih prosvjeda u obranu vladavine prava i protiv kršenja ustavnih vrednota, a nudile su i pravnu pomoć skupinama kojima prijeti diskriminacija ili represija. Nevladini sektor nastavio je pronalaziti nove kanale za sudjelovanje u postupcima donošenja odluka, među ostalim organiziranjem djelotvornih koalicija za izbor povjerenika za ljudska prava i pravobranitelja za prava djece, kao i panela građana i građanki.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih 15. listopada 2023. dokaz su snage civilnog društva u Poljskoj. Povijesni odaziv birača od 74,38 % i izborna prednost oporbenih skupina dokaz su učinkovite građanske mobilizacije koja je dovela do promjene vlade. Kandidati stranke Pravo i pravda (PiS) dobili su 35,38 % glasova. Time je ta stranka prva od 1989. osvojila parlamentarne izbore treći put zaredom, ali, za razliku od izbora 2015. i 2019., njezina lista kandidata nije dobila većinu mjesta potrebnih za formiranje vlade. U Sejm su izabrane i sljedeće političke grupacije: Građanska koalicija (30,7 %), Treći put PSL-PL (14,4 %), Nova ljevica (8,61 %) i Konfederacija „Sloboda i neovisnost” (7,16 %). Tri koalicijske skupine – Građanska koalicija, Treći put PSL-PL i Nova ljevica – osvojile su ukupno 51,72 % glasova, što im je dalo većinu potrebnu za formiranje vlade. Vlada s Donaldom Tuskom kao premijerom oformljena je nakon početnog neuspjelog pokušaja PiS-a.
Ni u jednom istraživanju nije predviđen tako visok odaziv birača. Podsjećamo, odaziv na parlamentarnim izborima 2019. bio je 61,74 %, u usporedbi sa 62,7 % na povijesnim izborima 1989. Rezultati anketa (npr. onih koje su proveli CBOS i Zaklada Batory) pokazuju da je poticaj građanima i građankama da izađu na izbore bila želja za promjenom zbog dugotrajnih frustracija društva. Valja napomenuti da je izborima prethodila snažna društvena mobilizacija. Među ostalim, za glasanje izvan mjesta boravišta prijavio se rekordan broj birača (do 12. listopada u 15:00 sati biralište je promijenilo 960 000 osoba, a to je zatražilo još oko 1 200 000 osoba). Broj Poljaka i Poljakinja koji žive u inozemstvu i koji su se prijavili za glasanje gotovo se udvostručio (oko 600 000, u usporedbi s 350 000 na izborima 2019.).
Najava i održavanje referenduma na nacionalnoj razini mogli bi se smatrati još jednim čimbenikom povećane građanske mobilizacije za parlamentarne izbore. Odaziv birača na referendumu iznosio je 40,91 % i stoga nije bio obvezujući. Još jedan važan čimbenik te mobilizacije bile su brojne mjere koje su nevladine organizacije poduzele kako bi potaknule odaziv birača. Posebno valja istaknuti one koje su bile usmjerene na žene i mlade (npr. „Tvoj izbor” Inicijative ženskih glasova, „Dosta smo šutjeli” inicijative Istok ili „Tvoja odluka” inicijative SexEd) i koje su pridonijele povećanom odazivu birača. Na parlamentarnim izborima 2019. glasalo je 61,5 % žena i 60,8 % muškaraca. Odaziv mladih u dobi od 18 do 29 godina bio je 46,4 %. Na izborima 2023. glasalo je više žena (73,7 %) nego muškaraca (72,0 %) i 68,8 % mladih (18 – 29 godina starosti). Organizacije u lokalnim zajednicama provele su najmanje 20 kampanja uoči izbora kako bi potaknule ljude da glasaju.
Kampanje su se uglavnom provodile na internetu, ali i na televiziji, radiju, pa čak i u kinima. Zahvaljujući sudjelovanju slavnih osoba, influencera, glumaca i javnih osoba doprla je do raznih ciljanih skupina. Prema istraživanju CBOS-a „Izborni motivi i odluke 2023.”, provedenom u listopadu 2023., većina glasača (oko 70 %) odlučila je kako će glasati barem nekoliko tjedana prije izbora. Ostatak je to učinio kasnije – u posljednjem tjednu prije izbora (28 %), na dan izbora (9 %) ili na dan prije izbora (4 %). Za birače Građanske koalicije (KO) posebno važan bio je stav te grupacije prema Europskoj uniji (80 %). Kao razlog za glasanje za KO gotovo jednako često (77 %) navodi se i želja za promjenom vodstva. Velik dio glasača te grupacije (64 %) smatrao je da ona predstavlja vrijednosti i načela koja su im bliska. Glasači PIS-a smatrali su da ta stranka zastupa i njihove interese („skrb o ljudima poput njih” – 66 %) i njihove vrijednosti i načela (62 %) i imali su pozitivno mišljenje o dosadašnjem vodstvu te stranke (64 %) i njezinom gospodarskom programu (59 %).
U lipnju 2024. Poljaci i Poljakinje izaći će na birališta kako bi izabrali svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Izbori za EP mogu se smatrati još jednom etapom izbornog ciklusa koji je započeo 2023. parlamentarnim izborima jer će se u travnju 2024. održati i lokalni izbori u Poljskoj. Tema Europe bit će prisutna u kampanjama lokalnih vlasti, iako u manjoj mjeri nego tijekom parlamentarnih izbora. Nadalje, dvadeseta obljetnica pristupanja Poljske EU-u mogla bi utjecati na odaziv birača na europskim izborima. Napominjemo da je na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. odaziv birača u Poljskoj iznosio 45,68 %.
Poljski građani i građanke snažno se zalažu za to da njihova zemlja bude dio Europske unije. Prema studiji CBOS-a iz travnja 2023. godine 85 % ispitanika odobrava članstvo u EU-u. Taj se broj smanjio, ali je i dalje vrlo visok. Udio ispitanika koji se protive članstvu Poljske u EU-u iznosi 10 %, a 5 % ispitanika nema mišljenje o toj temi.
Također bismo trebali imati na umu da će se ovo biti prvi put da se izbori za Europski parlament održavaju u sjeni polikrize, tj. tekućeg rata u Ukrajini, klimatske krize, gospodarske krize i jačanja populističke desnice. Stoga će, s obzirom na očekivano intenziviranje aktivnosti dezinformiranja, u kampanji biti važno provoditi djelotvornu i dosljednu komunikacijsku politiku prilagođenu određenim skupinama glasača. Te međunarodne napetosti potiču pristaše Europske unije da nadu polažu u zajednicu koja jamči našu sigurnost.
Małgorzata Molęda-Zdziech
Varšavska ekonomska škola – Tim centra Europe Direct u Poljskoj
Manje