Umjetna inteligencija u Europi: nitko ne smije biti zapostavljen

Razvoj umjetne inteligencije u Europi trebao bi biti što uključiviji, napominje EGSO u svojoj ocjeni Koordiniranog plana Europske komisije o umjetnoj inteligenciji. Potrebna je politika kojom bi se osiguralo da civilno društvo ima koristi od brojnih prednosti umjetne inteligencije uz istovremeno smanjenje rizika kao što je manipulacija demokratskim procesima na najmanju moguću mjeru.

U svojem mišljenju o prijedlogu Europske komisije o Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji EGSO naglašava da politike u području umjetne inteligencije moraju obuhvatiti sve društvene aktere, uključujući poduzeća, radnike i potrošače. To podrazumijeva osiguravanje dostupnosti podataka i pristupa infrastrukturi, dostupnosti proizvoda jednostavnih za upotrebu, kao i pristupa znanju i vještinama.

Treba poduzeti posebne mjere kako bi se unaprijedile vještine žena u polju umjetne inteligencije i kako bi se žene poticale na zapošljavanje i preuzimanje zadaća u tom području, poručuje se u svjetlu saznanja da žene zaostaju za muškarcima u IKT zanimanjima u svim državama EU-a (2018. godine od ukupno 8,9 milijuna osoba u tom sektoru njih 1,5 milijuna bile su žene, prema podacima Eurostata).

Obrazovni sustavi u državama članicama moraju se reformirati kako bi mladi Europljani bili spremni na svijet prožet umjetnom inteligencijom. Mora se provesti reforma kurikuluma od osnovne škole do sveučilišta kako bi se zajamčila snažna baza u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te kritičkom razmišljanju. Time će se pridonijeti zadovoljavanju potreba za vještinama u Europi, u kojoj je prema podacima Komisije 2018. godine bilo 600 000 nepopunjenih radnih mjesta za stručnjake u polju digitalizacije.

Istovremeno će današnjim radnicima kojima prijeti opasnost od gubitka radnog mjesta biti potrebno cjeloživotno kontinuirano učenje radi unapređenja vještina ili prekvalifikacije za nove zadaće, s obzirom na to da umjetna inteligencija vjerojatno neće dovesti do potpunog ukidanja radnih mjesta nego do promjene prirode poslova.

EGSO smatra da bi ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje trebalo biti među glavnim temama nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju te poziva EU na izdvajanje dodatnih sredstava za potporu reformama.

Kako bi cijelo društvo imalo koristi od brojnih prednosti umjetne inteligencije, EGSO predlaže da EU kao smjernicu usvoji trodijelni okvir za održivi razvoj: „Ako umjetna inteligencija, u duhu održivog razvoja, donosi korist društvu unapređenjem gospodarskog blagostanja, društvene dobrobiti i zdravlja, kao i dobrobiti okoliša, može se priznati da ‘čini dobro’“, čime će se odagnati široko rasprostranjeni strahovi od nje, poručuje gđa Kylä-Harakka-Ruonala, izvjestiteljica za mišljenje. (dm)