You are here

Savjetodavno tijelo EU-a koje predstavlja civilno društvo podržalo uvođenje pristojnog minimalnog dohotka uz potporu EU-a za sve potrebite europske građane

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je 20. veljače mišljenje „Za europsku okvirnu direktivu o minimalnom dohotku“, u kojem se traži od Europske komisije da uspostavi obvezujući okvir EU-a za primjereni minimalni dohodak u cijeloj Europi, prilagođen životnom standardu u svakoj pojedinoj državi članici.

EGSO smatra da je obvezujući okvir EU-a u vidu direktive potreban kako bi se pokušao uistinu riješiti ozbiljan i dugotrajan problem siromaštva u Europi te Uniji vratila vjerodostojnost s obzirom na to da EU nije ni približno ispunio svoje obveze usmjerene na smanjenje broja europskih građana kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna.

Postojeći je instrument za suzbijanje siromaštva otvorena metoda koordinacije, koja nije ispunila očekivanja. U mišljenju EGSO-a navodi se da njome nije osiguran primjereni minimalni dohodak u svim zemljama EU-a, što je uzrokovalo daljnje produbljivanje razlika unutar i između država članica te uvelike naškodilo vjerodostojnosti EU-a.

Samoinicijativno mišljenje, koje je sastavio član Skupine radnika i bivši predsjednik EGSO-a Georges Dassis, usvojeno je na plenarnom zasjedanju Odbora u veljači sa 158 glasova za, 81 protiv i 12 suzdržanih.

G. Dassis izjavio je da je obvezujući pravni instrument za pristojan minimalni dohodak mjera koja se temelji na solidarnosti i u skladu je s europskim stupom socijalnih prava i drugim pravnim tekstovima, a cilj joj je osigurati dostojanstven život za sve građane EU-a te suzbiti nejednakosti i socijalnu isključenost. To je ujedno i test za EU koji mora pokazati „da se zauzima za sve svoje građane“ jer bi se u protivnom i sam razlog njegova postojanja mogao dovesti u pitanje.

„Pitanje minimalnog dohotka u velikoj je mjeri političko pitanje. Tu odluku treba donijeti na razini EU-a, a Komisija se ne smije skrivati iza načela supsidijarnosti, na koje se u ovom slučaju nepravilno poziva, te na temelju toga odlučiti da ne može poduzeti ništa u vezi s tako važnim problemom koji se odražava na dostojanstvo i ljudska prava“, ustvrdio je g. Dassis.

Stoga bi manjak inicijative Komisije bio neprihvatljiv te bi doprinio tomu da europski projekt bude nerazumljiv građanima i da mu oni uskrate svoju potporu. Obvezujući instrument EU-a nužan je za ostvarivanje pristojnih sustava minimalnog dohotka, a kako bi bili „pristojni”, moraju biti primjereni, pristupačni i u skladu s prosječnim troškovima života u svakoj državi članici.

„Važno je da Unija poduzme konkretne mjere u korist osoba koje nemaju ništa. Ako smo danas ravnodušni prema njihovoj bijedi, sutra bi moglo biti prekasno“, upozorio je g. Dassis.

Međutim, s mišljenjem se nije složila druga skupina u EGSO-u koja predstavlja europske poslodavce, pa je podnijela protumišljenje. Skupina poslodavaca posebno se usprotivila predloženom korištenju direktive EU-a ili obvezujućeg instrumenta za uspostavu sustava pristojnog ili primjerenog minimalnog dohotka u državama članicama, tvrdeći da bi se načelo supsidijarnosti trebalo i dalje primjenjivati. Ta skupina ujedno osporava postojanje pravne osnove u ugovorima i pravnim tekstovima EU-a za takav instrument.

„Razmatranje minimalnog dohotka na nacionalnoj razini nije samo primjerena već i učinkovitija mjera jer će sustavi minimalnog dohotka biti prilagođeni posebnostima svake države članice”, istaknuo je Jacek Krawczyk, predsjednik Skupine poslodavaca.

Protiv protumišljenja glasala su 142 člana, 92 su ga podržala, a 8 ih je bilo suzdržano.

 

VIŠE O MINIMALNOM DOHOTKU

Minimalni dohodak mjera je socijalne skrbi kojom se svim građanima jamči dohodak dostatan za dostojanstven život. EU bi direktivom mogao podupirati i usmjeravati razvoj sustava pristojnog minimalnog dohotka u državama članicama. Iako je direktiva obvezujuća za sve države članice u pogledu rezultata koji treba ostvariti, ostavlja im se manevarski prostor za odabir oblika i načina provedbe.

Obvezujući instrument temeljio bi se na zajedničkoj metodologiji za uspostavu „referentnih proračuna” (tj. košarica proizvoda i usluga – zdravstvena zaštita i osobna njega, stanovanje, odjeća, mobilnost, obrazovanje, razonoda, društveni odnosi, kultura itd. – prilagođenih životnom standardu u svakoj državi članici) kako bi se nezaposlenima i zaposlenim osobama na rubu siromaštva pružila najbolja prilika da se integriraju na tržište rada i u društvo. Taj je instrument posebno važan za borbu protiv siromaštva djece u EU-u. Neprihvatljivo je da u jednoj od najbogatijih regija svijeta svakom četvrtom djetetu i dalje prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost.

Sustavi pristojnog minimalnog dohotka ne donose korist samo potrebitim osobama već i gospodarstvu jer građanima omogućuju potrošnju i jer se njima podupiru MSP-ovi. Sustavi minimalnog dohotka predstavljaju tek mali dio socijalnih izdataka, a omogućuju znatan povrat ulaganja.

Zemlje u kojima postoje takvi sustavi mogu se bolje oduprijeti negativnim učincima krize i smanjiti nejednakosti koje štete socijalnoj koheziji.

KONTEKST

EGSO je već 2013. usvojio mišljenje o ovoj temi u kojem traži od Komisije da preispita mogućnosti financiranja europskog minimalnog dohotka, uz naglasak na uspostavi odgovarajućeg europskog fonda u tu svrhu. U svojem odgovoru na taj zahtjev Komisija ga je ocijenila kao preuranjenu mjeru. Šest godina poslije, kad je budućnost europskog projekta u pitanju, EGSO smatra da ga vrijedi ponovno iznijeti.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je 22,5 % stanovništva EU-a izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Iako to predstavlja smanjenje od 1 % u odnosu na stopu iz 2016., to svejedno znači da je 112,9 milijuna Europljana siromašno, od čega 26 milijuna djece.

Stopa dugotrajne nezaposlenosti povećala se na 3,4 % u 2017., a broj zaposlenih osoba na rubu siromaštva u EU-u porastao je s 8,3 % u 2010. na 9,5 % u 2016.