Demografski izazovi: Europa treba kombinirati raznolike mjere za tržište rada i socijalne mjere da zaustavi depopulaciju i povećanje nejednakosti

This page is also available in

EGSO se zalaže za ulaganje u politike usmjerene na ljude i za mjere kojima bi se umanjio odljev mozgova iz manje bogatih dijelova Europe u bogatije države članice

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izjavio je 7. svibnja da je Europi – u trenutku kad je njezin udio u svjetskom stanovništvu manji no ikad, a nagli porast nataliteta malo vjerojatan – potreban holistički pristup želi li zaustaviti demografski pad, što uključuje poticanje zapošljavanja i uvođenje snažnih ekonomskih i socijalnih politika kojima se može vratiti povjerenje građana u budućnost.

U mišljenju „Demografski izazovi u EU-u s obzirom na gospodarske i razvojne nejednakosti” EGSO je ustvrdio da bi u okviru takvog pristupa prednost trebalo dati aktivnim politikama tržišta rada kojima se suzbija nezaposlenost i pomaže u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, naročito za mlade, među kojima je stopa nezaposlenosti u svim državama članicama i dalje dvostruko veća od prosječne.

Još jedan element važan za osiguravanje pozitivnih demografskih kretanja stabilne su i proaktivne obiteljske politike te politike tržišta rada usmjerene na čovjeka kojima se promiče ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao što su roditeljski dopust i fleksibilan rad.

Visokokvalitetna i cjenovno pristupačna skrb i pomoć za djecu, za osobe s invaliditetom i starije osobe od ključne su važnosti, a ulaganje u učinkovite javne usluge neophodno je za uspostavu pristojnih životnih i radnih standarda te za okruženje u kojem ljudi žele raditi, živjeti i stvarati obitelj.

Iako može nadomjestiti nedostatak radne snage i vještina, imigracija nije konačno rješenje za svladavanje posljedica demografskog starenja u Europi, EGSO je naveo u mišljenju.

Mišljenje, sastavljeno na zahtjev hrvatskog predsjedništva EU-a, usvojeno je na prvom plenarnom zasjedanju EGSO-a od izbijanja bolesti COVID-19, koje je prvi put u povijesti EGSO-a održano na daljinu, pri čemu su članovi glasali pismenim putem.

EGSO je upozorio na to da će kriza izazvana COVID-om 19 znatno utjecati na buduće politike EU-a u području demografskih izazova i sve većih nejednakosti među državama članicama. Pozvao je EU da hitno pripremi relevantne politike poduprte ambicioznim financijskim sredstvima kako bi se građane zaštitilo od učinaka pandemije i negativnih socijalnih posljedica gospodarske krize koja će najvjerojatnije uslijediti. To bi trebalo činiti uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i organiziranim civilnim društvom.

Države članice koje imaju aktivne obiteljske politike koje su raznolike i odražavaju njihovu kulturu imaju višu stopu nataliteta od onih koje imaju slabije politike ili ih uopće nemaju, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Stéphane Buffetaut. Te su politike dio šireg okvira koji jamči njihovu učinkovitost: radna mjesta, gospodarska i socijalna dinamika, kultura koja pogoduje osnivanju obitelji, prilagođena politika stanovanja, djelotvoran obrazovni sustav i okolišne politike.

Cilj je takvih politika zajamčiti da rađanje djece, koja su budućnost Europe, ne utječe štetno na životni standard ili karijeru, naglasio je.

Suizvjestitelj za mišljenje Adam Rogalewski smatra da je, zahvaljujući snažnim socijalnim mjerama koje se u njemu predlažu, provedba europskog stupa socijalnih prava vrlo važan čimbenik u poboljšanju demografskog stanja u EU-u.

Dohodak europskog stanovništva pretežno potječe od rada, što znači da je bez otvaranja radnih mjesta, bez dinamičnih izgleda i sigurnosti na tržištu rada te kvalitetnih radnih mjesta teško osnovati obitelj i osigurati joj pristojne životne uvjete, rekao je suizvjestitelj Rogalewski i dodao: Zbog toga najizvediviji i najučinkovitiji odgovor na negativne posljedice starenja stanovništva nisu ni više stope fertiliteta ni veće migracije već veće sudjelovanje u radnoj snazi.

U mišljenju se iznose brojke koje potkrepljuju tvrdnje o demografskom slabljenju Europe i gubitku njezine demografske važnosti koja je pala na povijesni minimum budući da je udio europskog stanovništva u svjetskom stanovništvu pao s 21,7 % u 1950. na manje od 10 % u 2017. godini.

U posljednjih 25 godina u dijelovima Europe depopulacija se bilježi godinu za godinom, uz broj umrlih veći od broja rođenih i stope fertiliteta u državama članicama koje su često znatno i permanentno ispod praga koji bi omogućio generacijsku obnovu. Problemom depopulacije zahvaćeno je nešto više od polovine zemalja EU-a: Njemačka, Bugarska, Hrvatska, Španjolska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Portugal, Rumunjska i Slovenija.

Nadalje, unatoč migracijama, u Europi se bilježi porast udjela stanovništva u dobi od 65 godina i starijeg u ukupnom stanovništvu.

Taj bi problem mogao postati posebno izražen u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi, gdje dolazi do odljeva radne snage svih razina obrazovanja, kao i do odljeva mozgova jer radnici odlaze iz tih područja u gospodarski jače zemlje. Ti su radnici uglavnom mladi, a njihove su zemlje uložile u njihovo obrazovanje i osposobljavanje od kojih na kraju koristi imaju zemlje koje mogu ponuditi bolje radne i socijalne uvjete, čime se dodatno povećava jaz između zapadne Europe i južnih i istočnih dijelova EU-a.

EGSO smatra da, premda je slobodno kretanje građana EU-a temeljna sloboda, tako visoke razine migracija unutar EU-a mogu stvoriti posebne probleme za države članice podrijetla jer ubrzavaju starenje stanovništva i gubitak njihove radne snage i vještina. Jednako tako, to donosi izazove i zemljama primateljicama.

Treba se potruditi […] da se ne potiče sustavna migracija visokokvalificiranih i visokostručnih radnika jer bi se time dodatno povećao nedostatak vještina u zemljama u razvoju, što bi naštetilo njihovu gospodarskom i društvenom razvoju, EGSO je naveo u mišljenju.

EGSO tvrdi da je uklanjanje ekonomskih i socijalnih razlika između sjevera i juga te istoka i zapada najbolji način za usporavanje tog odljeva radne snage. Također smatra da se Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond moraju posebno usmjeriti na to da državama članicama EU-a koje postižu slabije gospodarske rezultate, a žele ostati (ili postati) privlačnije svom stanovništvu, pomognu razviti projekte kojima se poboljšava njihov socijalni i gospodarski razvoj.

EGSO je u mišljenju predložio da se prepozna i podrži rad neplaćenih skrbnika, obično članova obitelji, koji ne rade jer se moraju brinuti o bolesnim članovima obitelji, osobama s invaliditetom i drugim uzdržavanim članovima obitelji. Države članice tim bi osobama trebale osigurati odgovarajući status i financijsku potporu kao i prava iz područja socijalne zaštite.

Međutim, ne može se očekivati da će do promjena doći preko noći. Demografija je područje koje iziskuje dugoročne mjere usklađene na europskoj razini. EU bi trebao osmisliti zajedničke smjernice temeljene na međugeneracijskoj solidarnosti i rodnoj ravnopravnosti, uzimajući u obzir nacionalnu kulturu i razlike u socijalnim politikama, zaključio je EGSO.