Europska unija treba zauzeti oštar stav prema širenju lažnih vijesti

Regulacija društvenih medija, razvijanje medijske pismenosti i podupiranje kvalitetnog novinarstva neki su od glavnih preduvjeta za uspješnu borbu protiv dezinformacija i očuvanje demokratskog sustava EU-a, rečeno je na EGSO-ovoj konferenciji u Bruxellesu održanoj u sklopu priprema za izradu mišljenja koje je zatražilo hrvatsko predsjedništvo EU-a

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) – tijelo koje na razini Europske unije zastupa interese sindikata, poslodavaca i udruga civilnog društva – održao je konferenciju na kojoj se raspravljalo o utjecaju informacijskih kampanja na izlaznost birača na nedavnim europskim izborima, a razmatrale su se i mogućnosti suzbijanja dezinformacija i osiguravanja snažnijeg sudjelovanja građana u političkom životu Unije tijekom novog institucijskog ciklusa.

Konferencija je pokazala da se, unatoč uspješnosti informacijskih kampanja koje su mobilizirale relativno velik broj glasača na proteklim europskim izborima, Europljani sve više suočavaju s poplavom lažnih vijesti, nekvalitetnim novinarstvom koje favorizira senzacionalistički pristup nad nepristranim izvještavanjem i sadržajima na društvenim mrežama filtriranima u skladu s nečijim komercijalnim ili političkim interesima.

Europske institucije nedavno su poduzele izvanredne napore da dopru do građana, no prijetnje su snažnije nego ikada prije. EU mora puno odvažnije nastupiti da bi europsku demokraciju učinio otpornijom, zanimljivijom i prosperitetnijom za nove generacije, rekla je članica EGSO-a Marina Škrabalo otvarajući konferenciju.

Zaključci konferencije uvrstit će se u EGSO-ovo razmatračko mišljenje o utjecaju kampanja na sudjelovanje u političkom donošenju odluka, za koje je Škrabalo izvjestiteljica.

Izradu mišljenja zatražilo je hrvatsko predsjedništvo EU-a koje je ovu temu izdvojilo kao jedno od područja u kojemu će mu EGSO-ov doprinos poslužiti kao orijentacija za buduća promišljanja i djelovanja. Hrvatska će također razmotriti kako da ovo EGSO-ovo mišljenje na najbolji mogući način uvrsti u rasprave koje su u tijeku u Vijeću EU-a, izjavila je predstavnica hrvatskog predsjedništva Irina Zorić na konferenciji.

Svjesni smo toga da je smisleno i odgovorno sudjelovanje ljudi u donošenju političkih odluka ključno za Europsku uniju i njezinu politiku. Kako bismo zaštitili naše demokratske vrijednosti, posebnu ćemo pozornost posvetiti borbi protiv širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama, ustvrdila je Zorić.

EGSO-ovo je mišljenje također relevantno za Akcijski plan za demokraciju koji priprema Europska komisija, a koji će se pozabaviti i opasnostima vanjskog zadiranja u europske izbore. Plan će, među ostalim, uključiti i prijedloge za osiguravanje veće transparentnosti plaćenog političkog oglašavanja kao i za snažnije financijsko podupiranje kvalitetnog novinarstva, rekla je Marie-Hélène Boulanger iz Europske komisije.

Osim predstavnika europskih institucija, konferencija je okupila i čelnike Europskog udruženja novinara, radne skupine East StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), neprofitne organizacije EU DisInfoLab, zaklade Carnegie Europe i udruge Europska digitalna prava (EDRi).

Pouke izvučene iz prošlih izbora

Stephen Clark iz Uprave za komunikaciju u Europskom parlamentu predstavio je rezultate kampanje EP-a za prošlogodišnje europske izbore. Kampanja se pokazala prilično uspješnom, mobiliziravši nešto više od 50% ukupnog stanovništva EU-a i zabilježivši najveću izlaznost mladih glasača dosad.

Prema Clarkovim riječima, razloge uspjeha treba tražiti u fokusiranosti kampanje na lokalnu razinu, u vođenju računa o emocionalnim aspektima i identificiranju ideje za koju se vrijedi boriti, što je u ovom slučaju bila Europa. Shvatili smo da nije dovoljno ljudima davati informacije već trebamo s njima surađivati i uvjeriti ih da nam se pridruže, rekao je.

Vanjske i unutarnje prijetnje i neregulirane platforme

No u sadašnjem medijskom kontekstu, Uniji nije lako doprijeti do građana. Strateško plasiranje vanjskih ubačenih lažnih vijesti i srozavanje kvalitete novinarstva i nepristranog izvještavanja jednako su krivi za ugrožavanje prava građana da budu informirani i da imaju mogućnost donositi političke odluke utemeljene na činjenicama.

Danas o dezinformacijama govorimo kao o simptomu propusta i nedostataka – no one su tek vrh ledene sante. Informacije koje danas stižu iz Kremlja glavni su faktor vanjske prijetnje kojom se umanjuje podrška Uniji, izjavila je Monika Richter iz East StratComa, specijalizirane jedinice Odjela za strateške komunikacije ESVD-a fokusirane na suzbijanje ruskih dezinformacijskih kampanja u Europi i zemljama Istočnog partnerstva.

To je politički rat, duboka i strateška prijetnja našem načinu života. Cilj je miniranje učinkovitosti našeg demokratskog procesa, raspirivanje nepovjerenja i potkopavanje naše sposobnosti da branimo naše vrijednosti i institucije, rekla je Richter, ustvrdivši kako trenutno svjedočimo udomaćivanju pro-kremaljske dezinformacijske taktike u političkom diskursu i jačanju antidemokratskih aktera širom EU-a.

Alexandre Alaphilippe iz EU DisinfoLaba, neovisne udruge za borbu protiv sofisticiranih dezinformacijskih kampanja uperenih protiv EU-a i njenih zemalja članica, upozorio je kako je isto tako potrebno usredotočiti se na unutarnje aktere koji proizvode lažne vijesti, a što se često zanemaruje. Također je ukazao na činjenicu da mediji gube interes za daljnje praćenje razvoja neke novinske priče nakon početnog oduševljenja.

Međutim, kako su se politički diskursi i rasprave u posljednjih nekoliko godina preselili na digitalne platforme, društveni su mediji postali glavna poprišta političkih bitaka i glavni izvor informacija za mnoge Europljane. U privatnom vlasništvu i bez uspostavljenih mehanizama javne odgovornosti,  te neregulirane platforme postale su glavnim krivcima za širenje lažnih vijesti.

Richter je rekla kako joj je žao da EU nema nikakvu viziju o tome kako konstruktivne internetske ili digitalne sfere trebaju izgledati. Njezinu zabrinutost dijele i ostali govornici na konferenciji.

Platforme funkcioniraju kao nadzornici koji određuju kako se izražavamo i kako sudjelujemo, te smo stoga ovisno o njihovim infrastrukturama ali o njihovim smjernicama zajednice s pomoću kojih, kontrolirajući informacije, kontroliraju što vidimo i na koji način, rekla je Chloé Berthélémy iz EDRi-ja.

Moramo preispitati opći nadzorni sustav koje su te platforme uspostavile, s više zaštitnih mehanizama za podatke, rekla je Berthélémy.

Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europskog udruženja novinara, izjavio je da EU vrlo bojažljivo nastupa prema digitalnim platformama te ih ne prisiljava da išta poduzmu u vezi s dezinformiranjem. Twitter je poduzeo neke korake, no Facebook odbija uvesti bilo kakve mjere da suzbije lažne vijesti dok je upravo njega Reutersov institut za proučavanje novinarstva označio kao glavnog širitelja dezinformacija, rekao je.

Gutiérrez je naglasio da novinari u Europi nikad dosad nisu bili pod tolikim pritiskom, ustvrdivši da ih je ubijeno 14, dok je broj napadnutih mnogo veći. On je pozvao na uspostavljanje medijskog eko-sustava koji je pluralistički, neovisan, ekonomski održiv i koji je u službi javnosti.

Richard Youngs iz Carnegie Europe usprotivio se zauzimanju isključivo defenzivnog pristupa kao načina suzbijanja dezinformacija i osiguravanja veće izlaznosti birača na idućim europskim izborima. Po njegovom mišljenju, osmišljavanje poruka koje se usredotočuju na pozitivne vrijednosti EU-a uspješnije će potaknuti političko sudjelovanje i angažiranost.

Suizvjestiteljica EGSO-ovog mišljenja, Cinzia Del Rio, naglasak je stavila na medijsko opismenjavanje i građansko obrazovanje s pomoću kojih ljudi razvijaju kritički pristup informacijskim sadržajima koji im se svakodnevno serviraju, a koji bi im trebali pomoći da donose informirane odluke, kako o tome što i koliko znaju o Europskoj uniji, tako i u pogledu toga kome će dati svoj glas na izborima, bez obzira na to koje političko stajalište zastupaju.

Dezinformacijama se nastoji uništiti i potkopati politička integracija EU-a, zaključila je Del Rio.

Ovo će mišljenje biti predstavljeno na plenarnoj sjednici EGSO-a u ožujku.