European Semester: The 2020 cycle must focus on sustainable and inclusive growth

This page is also available in

EGSO je na temelju europskog semestra 2019. i svog savjetovanja s civilnim društvom u državama članicama donio zaključke usmjerene na budućnost

Koordinacija ekonomskih politika u državama članicama 2020. mora voditi ka uklanjanju opasnosti od recesije i usmjeravanju gospodarstva EU-a prema održivom i uključivom rastu. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) zbog toga poziva na povećane napore u pogledu reformi, javna i privatna ulaganja, pridržavanje postupka koji se provodi u slučaju makroekonomske neravnoteže te strukturiranije sudjelovanje civilnog društva u procesu semestra na europskoj i nacionalnoj razini.

Odbor je kao savjetodavno tijelo dao svoj politički doprinos sljedećem ciklusu europskog semestra u dva dodatna mišljenja – o Godišnjem pregledu rasta i o preporuci za ekonomsku politiku europodručja – te jednom informativnom izvješću o nizu posjeta zemljama u vezi s uključivanjem organiziranog civilnog društva u postupak europskog semestra.

Ta tri dokumenta usvojena su na plenarnom zasjedanju EGSO-a u listopadu i nisu upućena samo Europskoj komisiji i Vijeću nego i pojedinačnim državama članicama. U njima se pozdravlja daljnji razvoj europskog semestra u 2019., primjerice, nova usmjerenost na ulaganja i veća uloga socijalnih i okolišnih ciljeva, ali se traži i niz dodatnih prilagodbi kojima bi se europski semestar mogao poboljšati, trenutačni rizici ublažiti, a otpornost i potencijal za rast gospodarstava EU-a i europodručja povećati.

Jedna od predloženih prilagodbi odnosi se na fiskalne politike unutar europodručja. U vezi s tim je izvjestitelj EGSO-a Petr Zahradník izjavio: Akomodacijsku monetarnu politiku Europske središnje banke mora pratiti pozitivan opći smjer fiskalne politike europodručja, no pritom treba poštovati načelo fiskalne discipline.

To bi u sljedećem ciklusu europskog semestra trebalo biti popraćeno drugim važnim mjerama:

  • kojima se dobro usmjerenim strategijama ulaganja potiču stvarne strukturne reforme,
  • koje su jednako usredotočene na socijalne, okolišne, makroekonomske i fiskalne ciljeve (za to je potrebno osmisliti odgovarajuće tablice pokazatelja),
  • kojima se potiču daljnja javna i privatna ulaganja,
  • kojima se rješava problem toga da se države članice slabo pridržavaju postupka koji se primjenjuje u slučaju makroekonomske neravnoteže.

Kad je riječ o reformi i strategijama ulaganja, EGSO pozdravlja prijedlog proračunskog instrumenta za konvergenciju i konkurentnost i njegovu usku povezanost s Programom potpore reformama, ali zahtijeva da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU-a osiguraju dostatna sredstva za odgovarajuće financiranje tih instrumenata. Odbor istodobno naglašava jedinstvenu važnost privatnih ulaganja i smatra da bi brzi dovršetak bankovne unije i unije tržišta kapitala mogao pomoći da se privatna ulaganja ubrzaju i da ih se usmjeri tamo gdje su najpotrebnija.

EGSO tvrdi da će se većim ulaganjima poboljšati konkurentnost europskih poduzeća i smanjiti razlike među regijama i zemljama. Produktivna ulaganja i ulaganja u socijalnu infrastrukturu bila bi ključna za davanje potpore održivom rastu. Ulaganja su također potrebna kako bi se omogućila provedba stupa socijalnih prava radi sprečavanja povećanja nejednakosti. Oporezivanje bi trebalo pogodovati toj vrsti ulaganja.

Kad je riječ o pridržavanju postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže, izvjestiteljica EGSO-a Anne Demelenne izjavila je sljedeće: Za ekonomsku i političku stabilnost Europske unije i europodručja ključno je da zemlje sa suficitom tekućeg računa ispune svoje obaveze.

Naposljetku, EGSO ponavlja svoj poziv na veću uključenost civilnog društva u europski semestar. Odbor je uvjeren da bi to moglo dovesti do većeg angažmana i preuzimanja odgovornosti za reforme na nacionalnoj razini, a samim time i do bolje i održivije provedbe.

Izvjestiteljica Anne Demelenne u svom mišljenju poziva na to da nacionalne vlade u različitim fazama tijekom europskog semestra uvedu minimalne norme u pogledu savjetovanja s nacionalnim socijalnim partnerima.

Informativno izvješće EGSO-a o nizu savjetovanja s civilnim društvom u državama članicama ide još dalje. Naime, u njemu se traži da se u preporukama za pojedine zemlje države članice potaknu na to da se savjetuju s civilnim društvom u cjelini i da utvrde postupak savjetovanja radi poboljšanja trenutačne razine informiranja o gospodarskom upravljanju EU-a u nekima od njih.

Izvjestiteljica Reine-Claude Mader kazala je: Nacionalne vlade moraju se pobrinuti za to da organizacije civilnog društva imaju sredstva i stručnost da se uključe u stvaran dijalog na visokoj razini. Trebale bi uspostaviti strukture kao što su nacionalna gospodarska i socijalna vijeća kako bi se olakšao dijalog na nacionalnoj razini.

EGSO preporučuje da se u svakoj državi članici, ali i na razini EU-a, pod njegovim pokroviteljstvom organizira godišnje savjetovanje o civilnom društvu. To bi mu omogućilo da ispuni svoju ulogu predstavnika civilnog društva i doprinese većem sudjelovanju civilnog društva u europskom semestru.

Kontekst

EGSO je svojim dodatnim mišljenjima o Godišnjem pregledu rasta i o preporuci za ekonomsku politiku europodručja dao doprinos europskog civilnog društva predstojećem jesenskom paketu Europske komisije o europskom semestru i međuinstitucijskim raspravama koje će uslijediti. Mišljenja se temelje na iskustvu iz europskog semestra 2019. i prethodnom radu EGSO-a u tom području, trenutačnoj gospodarskoj situaciji i izgledima za europodručje i Europsku uniju. Navedeno informativno izvješće EGSO-a temelji se na savjetovanjima s civilnim društvom koja je Odbor proveo 2018. i 2019. godine u 12 država članica.

See also