EU bi trebao više ulagati u otpornost Europljana na dezinformacije

This page is also available in

EGSO smatra da se iz posljednje izborne kampanje za EP može štošta naučiti i ističe dezinformacije kao najozbiljniju prijetnju europskoj integraciji

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je institucije EU-a da ulože više sredstava i napora u stvaranje djelotvornih, inspirativnih i uključivijih informativnih i komunikacijskih kampanja kojima bi se Europljane potaknulo da se aktivnije uključe u donošenje političkih odluka EU-a i kako bi se povećalo njihovo informirano sudjelovanje na sljedećim europskim izborima, a i dugoročno.

U mišljenju koje je zatražilo hrvatsko predsjedništvo EU-a, a koje je usvojeno na njegovom posljednjem plenarnom zasjedanju održanom 10. lipnja, EGSO je naglasio da je takvo sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja odluka u EU-u ključno za oživljavanje europske demokracije i osiguravanje legitimnosti institucija EU-a.

U mišljenju se također podcrtalo kako institucije EU-a moraju surađivati s građanima, civilnim društvom i socijalnim partnerima u svim oblicima komunikacije, a posebice u kampanjama.

Pozdravio je pristup usmjeren na glasače koji je Europski parlament usvojio u kampanji za europske izbore 2019., a kojim se izravno odgovorilo na zabrinutost građana i mobilizirao veći broj glasača u odnosu na prethodne izbore, nakon desetljeća silaznog trenda.

EGSO je istaknuo dezinformacije kao najveću prijetnju za informirano sudjelovanje građana u političkom životu EU-a, ali i za jedinstvo, blagostanje i globalni utjecaj Europske unije. Pozvao je EU i države članice da ojačaju otpornost europske javnosti na manipulaciju dezinformacijama podržavanjem kvalitetnog i neovisnog novinarstva, povećanjem medijske pismenosti građana i ulaganjem u građansko obrazovanje kojim se ljude podučava o vrijednostima EU-a.

Prilikom predstavljanja mišljenja na plenarnom zasjedanju EGSO-a, izvjestiteljica Marina Škrabalo rekla je da mišljenje dolazi u pravi čas s obzirom na trenutačnu pandemiju jer zdravstvena kriza iziskuje da ozbiljno shvatimo svoju demokraciju.

Društveni i gospodarski oporavak ne može se ostvariti bez demokratskog donošenja odluka uz uključivanje informiranih, aktivnih i predanih Europljana koji dijele isti opći sustav vrijednosti i imaju povjerenja u svoje političke institucije, izjavila je izvjestiteljica Škrabalo na plenarnoj sjednici.

Od presudne je važnosti da EU uloži više novca i napora u izgradnju političkih kompetencija i u razvoj medijske pismenosti svih Europljana iz svih etničkih i društvenih skupina i lokalnih zajednica. Više nemamo vremena za polarizaciju i segmentaciju u pogledu znanja i sposobnosti za sudjelovanje, istaknula je.

Suizvjestiteljica za mišljenje Cinzia Del Rio izjavila je da je potreba za borbom protiv dezinformacija postala još hitnija tijekom pandemije COVID-a 19, kada su neke netočne informacije o suzbijanju virusa kružile društvenim mrežama i time izravno ugrožavale javno zdravlje.

Europa se poziva da odlučno odgovori na dezinformacije i podrži slobodne, pluralističke i djelotvorne društvene medije te transparentne i pouzdane informacije u kampanjama, izjavila je suizvjestiteljica Del Rio.

EGSO je izrazio snažnu potporu trenutačnim naporima EU-a u borbi protiv vanjskih i domaćih dezinformacija te je pozvao Komisiju da osigura potpunu usklađenost i praćenje regulatornih mjera s obzirom na Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.

Zatraženo je i da Europska služba za vanjsko djelovanje proširi svoje mjere protiv dezinformacija, s posebnim naglaskom na proširivanju mjera EU-a protiv domaćih dezinformacija.

Sve veće nasilje nad novinarima i njihovo zastrašivanje u državama članicama EU-a zabrinjavajući su trend za europsku demokraciju, kao i bilo kakvo političko uplitanje u medije, stoji u EGSO-ovom mišljenju. Odbor je pozvao na veću potporu javnim službama i neovisnim medijima te istraživačkom novinarstvu, kao i razvoju protumonopolskih mjera za borbu protiv koncentracije medija i monopola vlasništva nad medijima.

EGSO je podsjetio na to da se, iako se prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2019. nijedna država članica EU-a ne ubraja u najgoru kategoriju s „vrlo lošom situacijom”, 12 država članica EU-a svrstava samo u skupinu zemalja s „relativno dobrom” slobodom medija, dok se situacija u šest zemalja smatra „problematičnom”, a u jednoj državi članici EU-a situacija se čak smatra „lošom”.

Najveći krivac za brzo širenje lažnih vijesti su neodgovorni društveni mediji, koji često nisu uklanjali izmišljene priče objavljene, među ostalim, kako bi se utjecalo na političku raspravu i rezultate izbora.

EGSO smatra da nije dovoljno potaknuti poduzeća u području društvenih medija i digitalne platforme da usvoje mehanizme za uklanjanje ili provjeru sadržaja, već njihovu odgovornost treba regulirati nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Možda je najsnažnije oružje protiv dezinformiranja kritički pristup prema svim informacijama, što bi se moglo podučavati sustavnim razvojem medijske pismenosti i osiguravanjem građanskog obrazovanja za sve Europljane.

EGSO je zatražio da se posebna pozornost posveti većoj uključivosti europskih izbora jer su birači s invaliditetom ili pripadnici skupina u nepovoljnom položaju kao što su manjine, migranti ili siromašni kronično nedovoljno zastupljeni na izborima ili čak spriječeni da glasaju.

 

KONTEKST

Znatno niži odaziv glasača na europskim izborima u usporedbi s nacionalnim izborima bio je dugotrajan trend. Međutim, odaziv glasača na izborima za Europski parlament 2019. iznosio je 50,66 %, što je više od 42,6 %, koliko je iznosio 2014. Tako je prvi put nakon 1979. broj glasača porastao u odnosu na prethodne izbore.

Prema anketi koju je Europski parlament proveo nakon izbora, ključni čimbenici koji su građane potaknuli da glasaju na izborima za Europski parlament 2019. bili su bolja informiranost o EU-u i njegovu utjecaju na njihov svakodnevni život, veći broj mladih kandidata i veći broj žena među kandidatima.