EGSO info

EU se uz socijalne ciljeve obvezao i na ostvarivanje niskougljičnog, resursno učinkovitijeg i održivog gospodarstva. Financiranje tih obveza, uz uzimanje u obzir okolišnih, socijalnih i upravljačkih kriterija, predstavlja golem izazov u pogledu ulaganja.

EGSO smatra da države članice trebaju uspostaviti zajednički europski okvir za održivost kako bi se pri prijelazu na održivo gospodarstvo osigurala potpora financijskog sustava. Stoga odlučno podržava akcijski plan Komisije za financiranje održivog rasta te preporučuje njegovu brzu, ali postupnu provedbu. Predloženi bi okvir mogao biti važan čimbenik u ponovnoj uspostavi povjerenja u financijska tržišta i povezivanju štednje s održivim ulaganjima u realno gospodarstvo.

Iako uvažava ključnu ulogu sudionika financijskog tržišta u tranziciji, EGSO naglašava da je potrebno uključiti društvo u cjelini želimo li da sustav bude ostvariv.

Bilo bi primjereno tranziciju započeti uspostavom taksonomije održivosti EU-a i referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika. Taksonomija bi trebala biti dinamična i uzimati u obzir stvarne uvjete u poslovnom svijetu. Konačni bi cilj trebao biti promicanje taksonomije na globalnoj razini i njezino uključivanje u pravo EU-a – ujednačeno i istovremeno u svim državama članicama. Moraju se usvojiti mjere kako bi se osigurala njezina redovita revizija i ažuriranje.

Iako se slaže s time da se prvo konfigurira i uvede ograničen broj područja i pravnih obveza, prvenstveno u vezi s okolišnim čimbenicima, EGSO pozdravlja činjenicu da se od samog početka uvode minimalna socijalna i upravljačka jamstva. Potom bi bilo važno prvobitnu taksonomiju i pravne obveze u budućnosti proširiti na ciljeve na području socijalne održivosti i upravljanja.

Naposljetku, EGSO pozdravlja predložene fiducijarne obveze za sudionike financijskog tržišta. To će krajnjim ulagačima omogućiti da svoje odluke o ulaganjima usklade s preferencijama u pogledu održivosti.

Više informacija dostupno je u sljedećim mišljenjima: ECO/456 ECO/466 ECO/467 (jk)

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama mogu doprinijeti većoj diversifikaciji i smanjenju rizika u portfeljima državnih obveznica koje drže banke i drugi financijski subjekti. To bi se moglo pozitivno odraziti na stabilnost i otpornost financijskog sustava te poboljšati integraciju financijskog tržišta.

EGSO stoga podupire zakonodavni prijedlog Komisije o uspostavi poticajnog okvira kojim se omogućuje tržišni razvoj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Odbor podržava uvođenje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i njihovo testiranje na tržištima, no istodobno poziva na rješavanje niza otvorenih pitanja iz prijedloga. 

„Saznat ćemo jesu li banke i ulagači zaista zainteresirani za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama jedino ako ih testiramo“, poručio je Daniel Mareels, izvjestitelj za mišljenje o toj temi. Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama mogli bi doprinijeti tomu da se dodatno oslabi bliska veza između banaka i njihovih matičnih zemalja. EGSO od zadnje financijske krize poziva na donošenje dodatnih mjera za ostvarenje tog cilja.

Međutim, bit će važno osigurati jasnoću, učinkovitost i djelotvornost predloženog okvira. Iako se slaže s mnogim aspektima prijedloga, EGSO smatra da je neke potrebno unaprijediti – primjerice, praćenje koje provodi ESMA trebat će biti strože i započeti ranije ako se subjektima posebne namjere dopusti samocertificiranje sastava odnosnih portfelja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama.

Potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja, npr. hoće li vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama biti učinkoviti u svim okolnostima, kao i dodatno razmotriti bi li se te vrijednosnice trebale ponuditi privatnim štedišama i potrošačima.

Predloženi se okvir treba dodatno razraditi u bliskoj komunikaciji sa svim dionicima. (jk)

EGSO podržava novi Fond za azil i migracije te Fond za upravljanje granicama i vizama. U Mišljenju Giuseppea Iuliana, usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu, Odbor se slaže s odlukom Komisije da poveća proračun za oba područja politika, ali smatra da pojam „integracija“ treba ostaviti u imenu fonda za migracije i da treba predvidjeti pristup regularnih migranata EU-u.

„Prilično zabrinjava to što je pojam ,integracija’ uklonjen iz naziva Fonda za azil i migracije“, rekao je Iuliano. „Po tome bi se moglo zaključiti da interes za to pitanje opada. Nemojmo zaboraviti da se europske politike, uključujući i one koje se tiču integracije državljana trećih zemalja, temelje na politikama jednakog postupanja i suzbijanja diskriminacije“, nastavio je. „Pojam ,integracija’ treba vratiti u naslov jer državama članicama uključivanje predstavlja izazov.“

Prijedlog Komisije posebno se bavi dolaskom neregularnih migranata na pogranične kontrolne točke i ne spominje standardne načine pristupa EU-u niti posebno upućuje na zaštitu temeljnih prava na pograničnim kontrolnim točkama. Odbor podržava pravo na azil i poziva na uspostavu zajedničke migracijske politike čiji bi instrumenti olakšali regularnu i uređenu migraciju. Za cjelovit europski migracijski sustav potrebni su napredak i inovacije. Zato moramo provesti reformu Dublinskog sustava. (mp)

EGSO je iznimno kritičan prema predloženom šestpostotnom smanjenju sredstava izdvojenih za novi fond ESF+, koji će u sljedećem dugoročnom razdoblju financiranja EU-a 2021. – 2027. objediniti nekoliko postojećih fondova i programa namijenjenih jačanju socijalne dimenzije Unije.

EGSO se protivi ukidanju obveznog minimalnog udjela sredstava namijenjenih fondu ESF+ u okviru sljedećeg proračuna za kohezijsku politiku (koji trenutno iznosi 23,1 %), a ne slaže se ni s predloženim smanjenjem stope europskog sufinanciranja Fonda.

EGSO poziva i na to da se fondu ESF+ dodijeli 30 % iznosa sredstava za politike gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te preporučuje da se 30 % sredstava fonda ESF+ predvidi za mjere socijalnog uključivanja.

 „Šestpostotno smanjenje sredstava namijenjenih financiranju fonda ESF+ nije prihvatljivo zbog trajno visoke stope siromaštva u EU-u, koja prelazi 23 %“, rekao je Krzysztof Balon, autor EGSO-ovog mišljenja o Komisijinom prijedlogu za ESF+.

Iako se protivi smanjenju financiranja, EGSO prijedlog pozdravlja, među ostalim zbog toga što je usklađen s europskim stupom socijalnih prava i što objedinjuje postojeće fondove kako bi se ojačala borba protiv siromaštva, socijalne isključenosti i nezaposlenosti.

EGSO smatra da bi se iz fonda ESF+ trebala izdvajati određena sredstva za zapošljavanje mladih i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva. Civilno društvo trebalo bi u potpunosti biti uključeno u planiranje i provedbu projekata koji se ostvaruju u okviru fonda ESF+. (ll)

Komisija u svom novom prijedlogu mora napraviti korak dalje i uzeti u obzir sve dostupne oblike prijevoza. Naglasak bi trebao biti na intermodalnosti u teretnom i putničkom prometu. U mišljenju koje je sastavila Giulia Barbucci, a EGSO usvojio na plenarnom zasjedanju u listopadu, podržava se treći paket za mobilnost koji je Komisija predstavila, ali se zalaže za ambiciozniji projekt.

EGSO podupire prijedlog Komisije kao daljnji korak prema uspostavi održivog prometa u Europi. Međutim, kao što je istaknula gđa Barbucci: „Potičemo Komisiju da ne stane na cestovnom prometu. Kako bi se zaista uveo održiv i siguran promet, potrebno je uzeti u obzir sve dostupne oblike prijevoza. Potrebna nam je ambicioznija vizija koja obuhvaća intermodalnost između javnog i privatnog prijevoza kao način postizanja ciljeva u pogledu učinkovitosti, kvalitete života i sigurnosti.“

Odbor ujedno potiče Komisiju da osigura dostatna financijska sredstva za predmetni program, izražava svoju potporu strateškim akcijskim planovima za sigurnost na cestama i baterije te podsjeća Komisiju na moguće poteškoće u vezi s potpunom automatizacijom vozila i prijelazom na električna vozila.

U svibnju 2018. Europska komisija objavila je treći paket „Europa u pokretu“ – svoj najnoviji doprinos modernizaciji prometa u Europi. U paketu je naglasak na cestovnom prometu, i to posebice na prometu motornim vozilima, uz sljedeća tri glavna elementa: sigurnost, povezivost i automatizaciju te čist promet. (mp)

Program Digitalna Europa koji je sastavila Komisija predstavlja korak u pravom smjeru jer se u njemu uvažava ključna uloga digitalnih vještina, no mogao bi u većoj mjeri odražavati društvenu stvarnost. U mišljenju koje su sastavili Norbert Kluge i Ulrich Samm, a EGSO usvojio na plenarnom zasjedanju u listopadu, podupire se prijedlog Komisije i ističe da digitalizacija u Europi mora biti uključiva, uz ravnomjernu raspodjelu „digitalne dividende“ s pomoću odgovarajućih političkih mjera.

„S obzirom na to da digitalizacija utječe na sve osobe i sva područja života, od iznimne je važnosti da svi građani EU, kazao je g. Kluge i dodao: „Digitalizacija u Europi mora biti uključiva. Nitko ne smije biti isključen iz digitalnog napretka na temelju spola, socijalnog statusa, stupnja obrazovanja, kvalifikacija, digitalnih vještina, podrijetla, dobi ili invaliditeta.“

Digitalno znanje i vještine od presudne su važnosti te im se u programu pridaje ključna uloga. Iznimno je važno poduzećima, radnicima i potrošačima pomoći u stjecanju i korištenju kako osnovnih tako i naprednih digitalnih tehnologija. Osposobljavanje bi se moglo osigurati u digitalnoinovacijskim centrima, osnovanima u regijama. „Pozdravljamo europsku oznaku izvrsnosti za digitalnoinovacijske centre u cilju poticanja povezivanja i osiguravanja ne samo naprednih digitalnih vještina visoke razine već i osnovnih kapaciteta“, naglasio je g. Samm.

U lipnju 2018. Europska komisija predstavila je program Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027., čiji je cilj uspostaviti digitalno jedinstveno tržište, Europu učiniti vodećim akterom digitalizacije te ojačati njezinu gospodarsku moć i konkurentnost na globalnoj razini. (mp)

Digitalne prekogranične financijske usluge nisu osobito popularne kod europskih potrošača, koji i dalje prednost daju stvarnom kontaktu koji nude nacionalne banke za poslovanje s građanstvom. Potrebni su dodatni napori kako bi se europskim potrošačima pružili bolji izbor, lako razumljivi proizvodi i cjenovno pristupačne usluge te kako bi prekogranične transakcije postale sigurnije i zaštićenije. To su bili glavni zaključci rasprave održane u EGSO-u 26. rujna.

Događanje pod nazivom „Potrošači u središtu financijskih usluga u Europi“ organizirala je EGSO-ova Stručna skupina za unutarnje tržište (INT) u suradnji s Europskim forumom za maloprodajne financijske usluge (ERFF). Na događanju su, među ostalima, sudjelovali: članovi EGSO-a , predsjednica stručne skupine INT, , izvjestitelj za Akcijski plan za financijsku tehnologiju, , izvjestitelj za Akcijski plan za održivo financiranje i Uredbu o objavljivanju podataka i savjetovanju i suizvjestitelj za Akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima; predstavnici potrošača i ; zastupnici u EP-u i ; , načelnik odjela za politiku zaštite potrošača pri Europskoj komisiji; predstavnici ERFF-a, organizacije potrošača i nacionalni javni dužnosnici.

Rasprave su se vodile u okviru dva okrugla stola:

• Prekogranična preoblikovanja, spajanja i podjele
• Izgradnja transparentnosti i povjerenja za održivu budućnost

Sudionici su se složili da europski potrošači ne prihvaćaju potpunu digitalizaciju s obzirom na to da im je fizički kontakt i dalje vrlo važan. Trenutačno samo 7 % njih vrši prekogranične financijske transakcije. Nedostatak povjerenja dodatno pogoršava neravnomjeran prijenos zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača diljem Europe. Iako još ni približno nisu u središtu financijskih usluga, taj bi sektor prvenstveno trebao biti usmjeren na potrošače, zaključeno je na konferenciji.

Na prvom okruglom stolu naglašeno je da bi države članice svojim građanima trebale prenositi i potencijal i rizike kibersigurnosti i zaštite podataka kako bi jedinstveno digitalno tržište postalo stvarnost. Istaknuta je potreba za promicanjem povjerenja savjetovanjem potrošača u pogledu njihovih prava i omogućivanjem jednostavnog pristupa pravnoj zaštiti jer se pokazalo da se 74 % od 48 000 zahtjeva za pomoć koje je obradila Mreža europskih potrošačkih centara (ECC-Net) odnosilo na e-trgovinu.

Govornici su napomenuli da financijske tehnologije podrazumijevaju prilike za veću konkurenciju i manje troškove za potrošače, no izazivaju zabrinutost u pogledu automatiziranog savjetovanja, upotrebe umjetne inteligencije i velike količine podataka te funkcioniranja financijskih platformi.

Naglašeno je i da bi prijedlog Komisije mogao stvoriti sekundarno tržište za loše kredite uz velike opasnosti za potrošače, koji su već platili troškove financijske krize. Potrošači su se zahvaljujući financijskim savjetima ponadali da će moći odabrati prave financijske proizvode, no podaci su pokazali da su financijske usluge na samom dnu ljestvice među svim sektorima kad je riječ o povjerenju i zadovoljstvu potrošača.

U sklopu drugog okruglog stola istaknuta je ključna uloga održivog financiranja za održivo gospodarstvo, a studije su pokazale da 70 % ulagača vodi računa o okolišu. Agencije za kreditni rejting koje ocjenjuju kvalitetu financijskih proizvoda trebale bi također pružiti jasne informacije o namjeni ulaganja, naglašeno je.

Jedna od preporuka bila je da se definiraju jednostavni, usporedivi i transparentni „vodeći proizvodi“ za potrošače diljem EU-a s pomoću raznih sustava digitalne distribucije, čime bi se potrošače potaknulo na povjerenje u te proizvode.

Jezične i pravne razlike, veće naknade i nedostatak pristupa određenim financijskim uslugama i proizvodima za nerezidente, razlike u porezima, tečajni rizik itd. izdvojeni su kao prepreke koje treba ukloniti. Istaknuta je potreba za time da digitalni distribucijski kanali primjenjuju načela tehnološke neutralnosti, proporcionalnosti i integriteta s obzirom na činjenicu da se 60 do 70 % potrošača protivi tome da se njihovi podaci otkrivaju trećim stranama. (dm)

Na fotografiji, slijeva nadesno: članovi EGSO-a Carlos Trias Pintó, Ariane Rodert i Michael Ikrath, zastupnik u EP-u Othmar KARAS i predstavnica ERFF-a Fiona Murray