EGSO info

Izjava predsjednika EGSO-a Luce Jahiera

Tim #vonderleyen dobio zeleno svjetlo: Krenimo u ostvarivanje održive Europe u interesu građana!

Današnje glasovanje u Europskom parlamentu početak je nove ere za Europu. Uvjeren sam da će nakon ohrabrujućih rezultata europskih izbora u svibnju nova predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i njezin tim izvršnih potpredsjednika, potpredsjednika i povjerenika našem kontinentu dati novi zamah. Građani su nam dali pet godina da izgradimo Europu sutrašnjice. Ne smijemo propustiti tu priliku.

Program za Europu nove predsjednice Komisije – koji uključuje Zeleni pakt kao našu novu strategiju rasta za održivu Europu, rodnu ravnopravnost i temeljna prava – vrlo je sličan prioritetima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Naš dom europskog civilnog društva čvrsto vjeruje da je krajnje vrijeme da EU prigrli i provede ambiciozan program održivosti. To će iziskivati promjenu u našem načinu razmišljanja.

EGSO je na svom listopadskom plenarnom zasjedanju predstavio svoj doprinos programu rada Europske komisije za idućih pet godina te istaknuo da se EU mora usredotočiti na klimatske promjene, digitalizaciju, vladavinu prava i globalizaciju te da mora usvojiti nov sustav upravljanja u koji bi organizacije civilnog društva bile više uključene.

EGSO preporučuje Europskoj komisiji da na tim temeljima razradi svoj budući plan rada za 2020. godinu i nadalje. Odbor također poziva na osmišljavanje sveobuhvatne strategije EU-a za održivost do 2050. godine radi provedbe UN-ova Programa do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja, koje je Europska unija obećala ostvariti do 2030.

Moramo istodobno djelovati na svim razinama i stvoriti dinamiku djelovanja kako bismo prevladali goruće okolišne, gospodarske i socijalnih izazove. Od ključne je važnosti provedba socijalnog stupa za poštenu i pravednu tranziciju. Odbor također naglašava da su za izradu i provedbu politika EU-a ključni nova upravljačka struktura EU-a te nova pravila i instrumenti. Posebno bi trebalo osnažiti ulogu Europskog parlamenta radi jačanja demokratske odgovornosti.

Cilj održivosti u svim dimenzijama iziskuje znatne napore i sudjelovanje svih aktera. Otvorena demokratska rasprava koja se temelji na sustavnoj uključenosti civilnog društva stoga je od presudne važnosti za osiguravanje pravedne i učinkovite tranzicije.

Također smo primili na znanje odluku gđe von der Leyen da europskoj demokraciji da novi zamah organiziranjem konferencije o budućnosti Europe. Takva konferencija mora se organizirati uz puno sudjelovanje EGSO-a kao institucije EU-a koja je najbliža građanima i koja istinski utjelovljuje participativnu demokraciju. Naposljetku, drago mi je da se kultura danas smatra mostom između prošlosti i budućnosti te da je pod novim imenom uključena u portfelj povjerenice Mariye Gabriel.

Sada, više nego ikada, predano podržavamo Uniju koja nastoji postići više.

Kao što je rekla nova predsjednica: Prionimo poslu ZAJEDNO!

U okviru plenarnog zasjedanja EGSO-a 30. listopada održana je i rasprava s Michelom Barnierom, glavnim pregovaračem Europske unije za Brexit. Tijekom rasprave g. Barnier pozvao je na blisko partnerstvo EU-a s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita, imajući na umu da mir u Irskoj mora biti prioritet i da se „o cjelovitosti jedinstvenog tržišta ne smije pregovarati”.

Michel Barnier iznio je svoje viđenje statusa pregovora o Brexitu pred članovima EGSO-a i uvjereno izjavio da je Europska komisija čvrsto odlučila postići dogovor o urednom Brexitu jer „još postoji opasnost od Brexita bez ratificiranog dogovora“. Također je naglasio da je „Brexit samo etapa, a ne konačno odredište” i da je sada najvažniji izazov izgradnja novog partnerstva EU-a i Ujedinjene Kraljevine na temelju dvaju stupova: ekonomske razmjene i suradnje u području sigurnosti i obrane.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier otvorio je raspravu naglasivši važnu ulogu koju bi predstavnici civilnog društva mogli imati nakon Brexita. „Ključno je da se odnos koji se posljednje 44 godine gradio s britanskim organizacijama civilnog društva očuva, ali i ojača. Put je još dug i neće biti lako, ali EGSO će uvijek biti na vašoj strani“, istaknuo je g. Jahier.

Europski gospodarski i socijalni odbor odabrao je pet finalista među gotovo 180 inspirativnih projekata prijavljenih za Nagradu za civilno društvo 2019., koja je posvećena osnaživanju žena i borbi za rodnu ravnopravnost.

Nominirani su, abecednim redom:

• projekt Bajke bugarske organizacije NAIA, u okviru kojeg se predškolsku djecu klasičnim bajkama podučava o rodnoj ravnopravnosti;
• #mimmitkoodaa (Ženski kod), program Finskog udruženja za softver i e-poslovanje (Ohjelmisto- ja e-business ry) za borbu protiv stereotipa da su svi softverski programeri muškarci;
• Štrajk Poljakinja, za osnaživanje aktivistica koje se u malim i srednjim gradovima bore za promjene;
• The Brussels Binder, belgijska organizacija koja se zalaže za veću zastupljenost žena u europskim političkim raspravama;
• Žene u toponimiji, talijanski projekt u okviru kojeg se nastoji veći broj lokacija nazvati po znamenitim ženama kako bi im se dalo zasluženo javno priznanje.

Svečana dodjela nagrada održat će se 12. prosinca tijekom plenarnog zasjedanja EGSO-a u Bruxellesu, kada će se otkriti dobitnik prve nagrade, koji će primiti 14 000 EUR, dok će ostalim finalistima pripasti svakom po 9000 EUR.

EGSO je temu za Nagradu za civilno društvo 2019. odabrao jer je htio potvrditi svoju veliku predanost rodnoj ravnopravnosti koja u Europi još nije doista postignuta. Žene i dalje zarađuju manje od muškaraca, trpe diskriminaciju i često su žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Odajući priznanje projektima koji postižu konkretne rezultate u promicanju jednakih mogućnosti, EGSO nastoji istaknuti napredak ostvaren u pogledu veće ravnopravnosti žena i muškaraca u društvu i potaknuti daljnje djelovanje. (ll)

Posljednjih godina, nakon financijske krize, nekoliko je država članica EU-a uspostavilo programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima kako bi privukle ulaganja i povećale svoje prihode. Prema mišljenju koje je EGSO usvojio na listopadskom plenarnom zasjedanju, ta praksa krije ozbiljne opasnosti i treba je zabraniti u svim državama članicama EU-a.

Brojne države članice EU-a uspostavile su programe koji državljanima trećih zemalja omogućuju brz pristup državljanstvu ili pravu boravka u EU-u u zamjenu za znatno ulaganje u predmetnu državu članicu – takozvane „zlatne putovnice“ ili „zlatne vize“. EGSO te prakse dovodi u pitanje u svojem mišljenju „Programi za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji“ te poziva države članice da ukinu te programe ili iznesu primjerene argumente u korist njihova nastavka.

Mišljenjem EGSO-a podupire se izvješće Službe Europskog parlamenta za istraživanja, u kojem se također poziva na što brže ukidanje svih postojećih programa. Osim toga, u izvješću Europske komisije objašnjava se da ti programi predstavljaju rizike povezane sa sigurnosti, pranjem novca, utajom poreza i zaobilaženjem pravila EU-a.

Jean-Marc Roirant, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a, naglasio je da „ti programi nisu u skladu s temeljnim pravima na kojima počiva europska suradnja“ i istaknuo potrebu za ukidanjem tih programa u cijelom EU-u: „EGSO je vrlo zabrinut zbog promicanja prava i državljanstva EU-a kao proizvoda koji je na prodaju“. (dgf)

Održivi razvoj mora se nalaziti u središtu europske budućnosti. U rezoluciji koju su sastavili Patricia Círez Miqueleiz, Rudy De Leeuw i Lutz Ribbe, a koja je usvojena na plenarnom zasjedanju u listopadu, EGSO savjetuje Europskoj komisiji da to bude polazište njezina budućeg plana rada za 2020. i nadalje. Odbor poziva na osmišljavanje sveobuhvatne strategije EU-a za održivost do 2050. godine radi provedbe UN-ova Programa do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja, koje je Europska unija obećala ostvariti do 2030.

„Zadovoljni smo što možemo dati velik i uravnotežen doprinos političkim prioritetima EU-a za predstojeće petogodišnje razdoblje. Podupiremo Zeleni pakt novoizabrane predsjednice Komisije Ursule von der Leyen kao ključan pokretač promjena. Moramo djelovati istodobno na svim razinama i stvoriti dinamiku djelovanja kako bismo prevladali goruće okolišne, gospodarske i društvene izazove“, poručio je predsjednik EGSO-a Luca Jahier.

EGSO naglašava da opseg i brzina promjena iziskuju hitno djelovanje u četirima područjima, a to su klimatske promjene, digitalizacija, vladavina prava i globalizacija. Odbor također navodi da su za definiranje i provedbu politika EU-a ključni nova upravljačka struktura EU-a te nova pravila i instrumenti. Posebno bi trebalo osnažiti ulogu Europskog parlamenta radi jačanja demokratske odgovornosti. EGSO je spreman aktivno pridonositi radu Konferencije o budućnosti Europe, koja bi prema prijedlogu gđe von der Leyen trebala biti pokrenuta 2020. godine.

EGSO kritičan prema odluci Vijeća da ne otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

EGSO je vrlo razočaran odlukom koju su čelnici EU-a donijeli na sastanku Europskog vijeća 17. i 18. listopada da ponovno odgode pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier smatra da je „već drugi puta donesena kriva odluka i prekršeno obećanje, što ugrožava kredibilitet Europe“. On je rezoluciju EGSO-a nazvao „tihom predanošću solidarnosti“.

EGSO je odluku da pregovori ne otpočnu u svojoj rezoluciji nazvao geostrateškom i povijesnom greškom. „EU ne smije zanemariti činjenicu da drugi globalni akteri šire krila i postaju aktivniji u toj regiji“, istaknuo je g. Jahier.

„Europa predstavlja nadu za zapadni Balkan, a naročito za mlade ljude“, poručila je predsjednica EGSO-ove Stručne skupine za vanjske odnose Dilyana Slavova te pozvala članove da na proširenje gledaju kao na ponovno ujedinjenje.

U izjavi sa Sedmog foruma civilnog društva zapadnog Balkana ponovno se ističe da bi proširenje učvrstilo demokratske vrijednosti i pravne standarde na zapadnom Balkanu. Članovi su upozorili na to da se ne smije podcijeniti važnost poruke koju bi otvaranje pregovora poslalo stanovništvu.

„Moramo ispuniti obećanje i dati nadu građanima“, bio je zajednički kredo. (dgf)

U okviru listopadskog plenarnog zasjedanja EGSO-a održana je rasprava „rEUnesansa – Kulturna vizija Europe“

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier otvorio je raspravu i izrazio zadovoljstvo time što je Emmanuel Macron prihvatio njegovu ideju renesanse za Europu. „Ne smijemo zaboraviti da je naš kontinent bio kulturno područje prije nego što je postao politička ideja, a takvo područje ne podrazumijeva homogenost, već napreduje zahvaljujući raznolikosti i kretanju.“

Andre Wilkens, ravnatelj Europske zaklade za kulturu, izjavio je da bi se kultura mogla zloupotrijebiti za stvaranje razdora u zajednicama, čime bi se ugrozila europska integracija. „Ne smijemo podcijeniti moć kulture kao pokretača promjena“, složio se Pier Luigi Sacco, posebni savjetnik europskog povjerenika Tibora Navracsicsa, te je pojasnio kako bi kultura mogla pospješiti promjene jer se zahvaljujući njoj građani manje boje nepoznatoga.

Elke Kaschl Mohni, ravnateljica Goethe Instituta u Bruxellesu, istaknula je ulogu kulture u vanjskim odnosima i posebno naglasila pravednost i razmjenu među ljudima. „Cilj je kulturnih odnosa jačanje povjerenja i razumijevanja“, izjavila je. Naposljetku, Airan Berg, umjetnički direktor Festivala regija, pojasnio je kako kultura i umjetnost mogu pomoći ljudima da se udalje od utabanih staza.

G. Jahier zaključio je da bi kultura trebala biti prioritet u oblikovanju politika i predložio da se unutar EGSO-a osnuje novo tijelo koje bi se bavilo kulturnim pitanjima. (sma)

Potencijal plavog biogospodarstva u EU-u i dalje je neiskorišten. EGSO stoga preporučuje pokretanje paneuropskih pilot-projekata u kojima bi sudjelovali lokalni dionici i znanstvena zajednica.

EGSO je na zahtjev finskog predsjedništva sastavio razmatračko mišljenje o plavom biogospodarstvu, koje obuhvaća gospodarske aktivnosti utemeljene na održivom korištenju obnovljivih vodnih resursa te stručnost povezanu s time. To je mišljenje usvojeno na listopadskom plenarnom zasjedanju EGSO-a.

Izvjestitelj Simo Tiainen objasnio je: „Obnova biološke raznolikosti mora, jezera i rijeka otvorila bi nove poslovne prilike. To iziskuje tehnološke inovacije i financijsku potporu putem odgovarajućih instrumenata.“