EGSO info

EGSO je zaprimio 148 prijava za natječaj kojim se ove godine odaje priznanje inovativnim inicijativama kojima se promiču identiteti, europske vrijednosti i kulturna baština Europe

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), glas organiziranog civilnog društva na razini EU-a, u lipnju je pokrenuo natječaj za nagradu vrijednu 50 000 eura. Rok za prijave istekao je 7. rujna, a prijavili su se kandidati iz 27 država članica EU-a, što pokazuje da se od 2017., kada je bilo zastupljeno samo 20 zemalja, interes civilnog društva za ovu nagradu povećao.

Italija ima najveći broj sudionika s čak 24 prijavljena projekta. Njemačka i Belgija imaju po 13 kandidata, a Grčka 11.

Prijavljene projekte ocjenjivat će žiri od 10 stručnjaka, a očekuje se da će pobjednici biti obaviješteni krajem studenog. Svečanost dodjele nagrada održat će se u Bruxellesu 13. prosinca 2018. tijekom plenarnog zasjedanja EGSO-a.

Nagradu će podijeliti najviše petoro dobitnika.

Za Nagradu EGSO-a za razvoj civilnog društva mogu se prijaviti organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili europskoj razini. Mogu se prijaviti i pojedinci.

EGSO je pokrenuo Nagradu za razvoj civilnog društva, koja se ove godine dodjeljuje po deseti put, kako bi nagradio i potaknuo konkretne inicijative i postignuća organizacija civilnog društva i/ili pojedinaca koji znatno doprinose promicanju zajedničkih vrijednosti na kojima počiva europska kohezija i integracija.

Na našoj internetskoj stranici možete naći više informacija o nagradi: EESC Civil Society Prize 2018. (ll)

U sklopu rasprave o višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2021. – 2027., održane na rujanskom plenarnom zasjedanju uz sudjelovanje Günthera Oettingera (povjerenika za proračun i ljudske resurse), EGSO je, u skladu sa stajalištem Europskog parlamenta, pozvao na ambiciozan proračun u visini od najmanje 1,3 % BND-a. Taj bi iznos EU-u osigurao sredstva za prevladavanje postojećih i budućih izazova. Postizanjem dogovora o solidnom proračunu prije europskih izbora u svibnju 2019. poslala bi se važna politička poruka i osiguralo da važni programi potrošnje mogu započeti bez odlaganja.

Evo što je Javier Doz Orrit, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o toj temi, rekao u vezi s Komisijinim prijedlogom proračuna: „Podržavamo strukturu i prioritete prijedloga te mjere za pojednostavljenje, fleksibilnost i sinergije, no daljnje je smanjivanje sredstava, s obzirom na stanje gospodarstva EU-a, neprihvatljivo.“

Povjerenik Oettinger iznio je argumente koji idu u prilog planiranom smanjenju proračuna s 1,16 % na 1,11 % BND-a. Odluka se temelji na izlasku Ujedinjene Kraljevine, koji će dovesti do manjka prihoda, i nevoljkosti nekih država članica da povećaju svoj doprinos. Prijedlog Komisije morao je biti ambiciozan, ali i realan kako bi se u konačnici postigao jednoglasan dogovor.

Članovi EGSO-a ustvrdili su da ni u kojem slučaju ne mogu prihvatiti drastično smanjenje proračunskih sredstava za kohezijsku politiku ili ZPP te da bi se za obje politike trebala u najmanju ruku zadržati trenutačna proračunska omotnica.

Povjerenik je istaknuo da žali zbog smanjenja proračuna za te programe, ali da tu mjeru smatra primjerenom. Rezovi su posljedica smanjenja proračuna i uvođenja novih političkih prioriteta.

EGSO u tom pogledu podržava uvođenje novih vlastitih resursa za proračun u cilju povećanja prihoda i žali zbog toga što je Komisija u svoj prijedlog uključila tek dio prijedloga Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva.

Povezane izjave:

Predsjednik Luca Jahier

Izvjestitelj Javier Doz Orrit

Prijedlozi Europske komisije u vezi s kohezijskom politikom nakon 2020. obuhvaćaju brojne pozitivne elemente, ali ne idu dovoljno daleko. Proračun kohezijske politike, manji za 10 % u odnosu na prethodno razdoblje, neće biti dovoljan da se zadovolje potrebe koje proizlaze iz aktualnog političkog programa i potrebe na području zaštite okoliša. Imajući u vidu izazove s kojima se EU suočava, konačni se dogovor o proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. mora postići prije europskih izbora 2019.

To su neki od glavnih zaključaka konferencije čiji je domaćin nedavno bio EGSO, a koja je bila organizirana u sklopu pripreme nekoliko mišljenja o Komisijinom kohezijskom paketu, iznesenom u okviru prijedloga za višegodišnji financijski okvir (VFO).

Tijekom konferencije istaknuta je potreba istinske predanosti regionalnom razvoju i kohezijskoj politici. U ključnom trenutku za budućnost EU-a ambiciozna politika mogla bi biti presudna u borbi protiv sve većeg euroskepticizma i drugih političkih i društveno-gospodarskih izazova te donijeti stvarne prednosti za svakodnevicu građana i utjecati na viđenje politika EU-a. Istinska se predanost prije svega treba odražavati u jasnoj strategiji i odgovarajućim proračunskim sredstvima. Oboje je potrebno uskladiti s političkim okruženjem kako bi bili djelotvorni i kako bi se ispunila očekivanja građana. Većina sudionika smatra da bi se proračunska sredstva dodijeljena kohezijskoj politici u prethodnom VFO-u trebala barem zadržati na istoj razini. U pitanju je vjerodostojnost EU-a.

Govornici su ustvrdili i da se treba zadržati ista stopa sufinanciranja kako bi se osiguralo da svi korisnici imaju pristup fondovima.

O mišljenjima EGSO-a u vezi s Komisijinim kohezijskim paketom glasovat će se na plenarnim zasjedanjima u rujnu i listopadu 2018. (jk)

Digitalni jaz između spolova posljedica je diskriminacije žena, koja počinje već u ranom djetinjstvu. EGSO predlaže usvajanje višerazinskog pristupa i cjelovitih politika usmjerenih na različite izvore nejednakosti.

„Obrazovni sustav glavno je područje politike kojim se treba baviti. Moramo se uhvatiti u koštac s kulturnim, ali i jezičnim stereotipima, a svi mi možemo dati svoj doprinos posebice na potonjem području“, tvrdi Giulia Barbucci. „Djevojčicama (i dječacima) moraju se osigurati drugačiji uzori. Živimo u 21. stoljeću te je krajnje vrijeme da stanemo na kraj rodnim stereotipima i uklonimo njihove najdublje uzroke na socijalnom i kulturnom planu.“

Od presudne je važnosti svima osigurati digitalnu pismenost i obrazovanje, a nastavnici i predavači moraju stoga biti upoznati s uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Potrebno je povećati interes djevojaka i žena za prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM) – primjerice, predstavljanjem ženskih uzora na digitalnom polju i uspješnih žena poduzetnica te isticanjem mogućnosti i prilika za uspješniju profesionalnu karijeru uz bolje poznavanje predmeta iz skupine STEM. To je još potrebnije u svjetlu sve veće važnosti obrazovanja u vezi s IKT-om te transverzalnih, poduzetničkih, digitalnih i „mekih“ vještina, kao što su empatija, kreativnost i rješavanje složenih problema, a to su vještine koje se uglavnom pripisuju ženama.

Cjeloživotno učenje od presudne je važnosti za sprečavanje isključenosti s tržišta rada, posebice žena, a u tome je ključna uloga socijalnih partnera. „Socijalni partneri općenito trebaju imati ključnu ulogu kako bi se zajamčili pravedni uvjeti rada i pristup socijalnoj zaštiti. To je nužno i u vezi s „ekonomijom honorarnih poslova“ (eng. gig economy)“, poručuje gđa Barbucci. (sma)

Pristup socijalnoj zaštiti ključan je element poštenijeg društva, no u slučaju mnogih osoba na europskom tržištu rada, a posebice onih u novim oblicima rada ili samozaposlenih, taj je pristup u sve većoj mjeri neodgovarajući. Na to je u svom mišljenju o Komisijinu prijedlogu preporuke o pristupu socijalnoj zaštiti upozorio Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO).

EGSO snažno potiče vlasti na svim razinama te civilno društvo i socijalne partnere u Europskoj uniji da zajedno rade na ponovnoj uspostavi socijalne održivosti „uz širi cilj ostvarenja jednakih uvjeta na socijalnom planu u okviru kojih svi pod istim pravilima i u usporedivim okolnostima imaju pristup socijalnoj zaštiti“.

„EU mora poticati ravnopravnost europskih građana, a socijalna održivost naših društava mora biti tema naših razgovora“, poručila je okupljenima na plenarnoj sjednici izvjestiteljica za mišljenje Giulia Barbucci. „Naš je zadatak reafirmirati europski socijalni model i vratiti povjerenje u EU te time doprinijeti borbi protiv širenja euroskepticizma. To će se odraziti na budućnost EU-a.“

EGSO je države članice pozvao da razmotre načine financiranja sustava socijalne sigurnosti kojima ne samo da se osigurava njihova održivost već se i povećava njihova uključivost kako bi se osobama u novim oblicima radnih odnosa i samozaposlenima te svim ranjivim skupinama zajamčio pristup tim sustavima. (ll)

Na plenarnoj sjednici EGSO-a održanoj 20. rujna inicijatori europske građanske inicijative (EGI) „Minority SafePack“ predstavili su svoj zahtjev, usmjeren na poboljšanje zaštite nacionalnih i jezičnih manjina u Europi

Predlagatelji petog uspješnog EGI-ja, koje je predstavljao Loránt Vincze, zahvalili su EGSO-u što je bio prva institucija EU-a koja im je omogućila da se njihov glas čuje. 

Inicijatori tog uspješnog EGI-ja smatraju da se prava nacionalnih i jezičnih manjina ne poštuju uvijek, a u mnogim su slučajevima manjinski jezici i kulture štoviše ugroženi.

G. Vincze u svojem je izlaganju također kritizirao EGI kao instrument koji je pretjerano kompliciran i skup za obične građane. I EGSO se već godinama posebice žali na taj aspekt, što je naposljetku Komisiju uvjerilo u nužnost revizije tog važnog instrumenta za sudjelovanje građana na razini EU-a. Trenutačno je u tijeku preispitivanje, a Komisija, Parlament i Vijeće već su pokrenuli službena savjetovanja.

Organizatori još nisu odlučili u kojem će trenutku svoj EGI službeno podnijeti Komisiji. G. Vincze objasnio je da, budući da nisu vezani rokovima, prvo žele istražiti koji bi mogao biti najuspješniji ishod njihove inicijative, i to putem susreta s europskim donositeljima odluka na visokoj razini.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier, koji je europsku kulturnu baštinu proglasio jednom od središnjih točaka svog predsjedništva, potvrdio je golem uspjeh inicijative, izjavivši da je to postignuće dokaz da europski građani mogu izgraditi budućnost Europe, pod uvjetom da surađuju i udruženo nastupaju.

Na plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 20. rujna predstavnici europskih poduzeća kao i potrošača mlako su pozdravili prijedlog Komisije o paketu Nove pogodnosti za potrošače. Zauzimajući stajalište o paketu, Odbor se pitao jesu li te nove pogodnosti doista ispunile obećanje da će se donijeti zakonodavstvo o zaštiti potrošača u Europi doraslo digitalnom dobu. Najprije se trebalo usredotočiti na konkretnu provedbu postojećih mjera za zaštitu potrošača, smatra EGSO.

Iako je pozdravio činjenicu da je Komisija konačno prevladala svoje nedoumice u pogledu kolektivne pravne zaštite, EGSO bi želio veći napredak u omogućivanju i dostupnosti skupnog djelovanja.

Jedan od nedostataka prijedloga jest upravo manjak mjera koje bi omogućavale potrošačima da se uključe u postupke kolektivne pravne zaštite ili isključe iz njih.

EGSO smatra da bi Komisija također trebala riješiti pitanje financiranja udruga za zaštitu potrošača i organizacija civilnog društva kojima je zadatak štititi zajedničke interese potrošača te traži od država članica da podupru stvaranje fondova za sudske postupke.

Odbor misli da se Komisija trebala usredotočiti na provođenje postojećih pravila o sigurnosti proizvoda, nadzoru tržišta, nepoštenim trgovinskim praksama i suradnji između Komisije i organa zaduženih za prava potrošača u državama članicama.

EGSO pozdravlja neke elemente Prijedloga Komisije. Vrlo je dobrodošla izmjena o proširenju prava potrošača na sve internetske usluge, uključujući i naizgled besplatne digitalne usluge, kao i uvođenje posebnih kriterija za odvraćajuće kazne do visine od barem 4% trgovčeva prometa, protiv poduzeća koja krše pravila.

Mjere za zaštitu potrošača protiv „dvojne kvalitete“, posebno kad je riječ o prehrambenim proizvodima, iznimno su potrebne kako bi se potrošači, među kojima se neki osjećaju tretirani kao drugorazredni građani, diljem Europe osjećali ravnopravnima.

Međutim, predstavnici trgovaca i potrošača u EGSO-u priznali su da se njihova stajališta o nekim pitanjima ne mogu pomiriti.

Dok se trgovci zalažu za ažuriranje, pojednostavljenje i prilagodbu predugovornih informacija, potrošači smatraju da bi to dovelo do niže razine zaštite potrošača.

Što se tiče prava potrošača da se povuku iz ugovora sklopljenih preko interneta, poduzeća, a posebno MSP-ovi, zalažu se za to da se ukine obaveza da prihvate vraćene proizvode kupljene preko interneta nakon što su ovi korišteni, a ne samo isprobani, te da nadoknade troškove prije nego što su mogli provjeriti jesu li vraćeni proizvodi oštećeni. Potrošači smatraju da bi se tim prijedlogom ograničila prava potrošača bez dokaza o raširenoj zlouporabi tih prava.

Što se tiče agresivnih poslovnih praksi, trgovci smatraju da bi se davanjem ovlasti državama članicama da ograniče prodaju po kućama moglo stigmatizirati čitav jedan gospodarski sektor, te bi željeli da se cilja na sve agresivne prakse. Potrošači podupiru tu mjeru u slučaju primjene na jasno određene kategorije (kao što su farmaceutski proizvodi i oružje), iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga. (dm)

EU mora osigurati da se revolucijom koju donosi umjetna inteligencija ne ugrozi kvaliteta rada u Europi. Interakcija radnika i strojeva mora se regulirati kako ljudi ne bi nikad postali podređeni strojevima. Tvrdi se to u izvješću Europskog gospodarskog i socijalnog odbora usvojenom na plenarnom zasjedanju u rujnu.

EGSO smatra da je od presudne važnosti definirati odnos između ljudi i strojeva te razinu autonomnosti strojeva i načine na koje mogu dopunjavati rad ljudskih bića. Odlučno potiče Komisiju da ta pitanja razmotri u etičkim smjernicama koje priprema.

„S etičkog je stajališta neprihvatljivo da ljudskim bićem upravlja umjetna inteligencija ili da čovjek bude podređen stroju koji naređuje kako, kada i koje se zadaće trebaju izvršiti. Međutim, ponekad se čini da smo već prešli tu etičku granicu“, poručila je izvjestiteljica Franca Salis Madinier.

Strategija za umjetnu inteligenciju Europske komisije, uvelike usmjerena na obrazovanje, osposobljavanje i razvoj digitalnih vještina, korisna je za smanjenje polarizacije u društvu, no njome se tek djelomično odgovara na složene izazove na tom polju. EGSO upućuje na tri instrumenta socijalnog dijaloga koji mogu doprinijeti osiguravanju tranzicije koja bi bila prihvatljiva sa socijalnog gledišta:

• uključiva umjetna inteligencija, uz uključivanje radnika u praktične procese uvođenja umjetne inteligencije na radnom mjestu radi njezinog lakšeg prihvaćanja;
• predviđanje promjena putem socijalnog dijaloga, uz razmatranje načina na koje će proizvodni procesi promijeniti poduzeća i sektore;
• društveno odgovorno restrukturiranje kad planovi za zbrinjavanje viška radnika postanu neizbježni, uz razmatranje svih mogućih rješenja koja ne podrazumijevaju otpuštanje.

EESC upozorava i na opasnosti primjene algoritama pri zapošljavanju radnika te preporučuje da Komisija u svoje etičke smjernice ugradi načela transparentnosti.

S obzirom na to da se već bilježe nesreće koje su posljedica interakcije ljudi i strojeva na radnom mjestu, EGSO poziva na to da se novi zdravstveni i sigurnosni rizici jasno utvrde te da se u zakonodavstvo EU-a ugrade odredbe za zaštitu radnika koji su njima izloženi.

Naposljetku, EGSO bi želio da Komisija pokrene raspravu o načinu financiranja sustava socijalne sigurnosti u budućnosti jer sadašnji sustavi, uglavnom zasnovani na prihodima od oporezivanja rada, neće više biti održivi. (dm)

Nepoštene trgovačke prakse imaju negativne gospodarske, socijalne i okolišne posljedice. Lanac opskrbe hranom posebno je podložan utjecaju nepoštenih trgovačkih praksi, što je Komisija uvidjela. Međutim, njezin Prijedlog direktive o nepoštenim trgovinskim praksama u lancu opskrbe hranom nije dovoljno ambiciozan.

„Koncentracija moći u lancu opskrbe hranom sve je izraženija, a poljoprivrednici, MSP-ovi i potrošači snose najteže posljedice. Nije dovoljno usvojiti pristup minimalnog usklađivanja. Potreban nam je zakonodavni okvir EU-a kojim će se zabraniti svi oblici zlouporabe“, ponovno ističe Peter Schmidt. Nadalje, zakonodavstvom se trebaju obuhvatiti i poljoprivredni neprehrambeni proizvodi i hrana za životinje.

EGSO iznosi prijedlog i o provedbenim mehanizmima, koji trebaju biti kudikamo snažniji i osigurati zaštitu anonimnosti podnositelja pritužbe. Provedba bi se mogla ostvarivati u obliku posebnog postupka pred pravobraniteljem, kolektivne tužbe i provedbe zakona koju izvršavaju nadležna tijela. Kako bi se olakšao postupak podnošenja pritužbe, pisani ugovori trebali bi biti obvezni, čime bi se ujedno omogućili pošteniji pregovori.

Što se tiče opsega zaštite, EGSO smatra da je potrebno obuhvatiti sve gospodarske subjekte unutar i izvan EU-a jer se, čak i kad su žrtve nepoštenih trgovačkih praksi veliki subjekti, pritisak neminovno prenosi na najslabije aktere u lancu.

Nadalje, neprihvatljivo je da se hrana prodaje po cijeni nižoj od troškova. „Želimo djelotvornu zabranu prodaje robe po cijeni nižoj od troškova proizvodnje u trgovini hranom“, naglasio je g. Schmidt. „Proizvođačima, kao i poljoprivrednicima, mora se isplaćivati poštena i pravedna cijena. Njihov dohodak mora biti dovoljan za ulaganja, inovacije i održivu proizvodnju.“(sma)

Platforme društvenih mreža trebale bi postati odgovornije i pridržavati se strogih pravila. Odbor se slaže s Europskom komisijom da bi to predstavljalo velik korak naprijed u borbi protiv dezinformacija. Međutim, u prijedlogu Komisije nedostaju konkretne mjere za postizanje tih ciljeva. U mišljenju koje je izradio Martin Siecker, a EGSO usvojio na plenarnoj sjednici 19. rujna 2018. EGSO potiče Komisiju da usvoji obvezujuće mjere.

Sve veća količina dezinformacija koje organizirano šire različiti državni i nedržavni akteri predstavlja stvarnu prijetnju demokraciji jer se ispravno funkcioniranje demokratskog sustava zasniva na dobro informiranim građanima koji donose odluke na temelju pouzdanih činjenica i mišljenja u koja mogu imati povjerenja.

Jedan od glavnih problema u pogledu dezinformacija jest to da je gotovo nemoguće utvrditi identitet izvora na internetu. Povrh toga, osobe i organizacije koje u kiberprostoru djeluju u zloj namjeri koriste se lažnim identitetom. „Tehnologija nije ni dobra ni loša, ali se može koristiti u dobre ili loše svrhe. Ovisi o tome tko se njome služi“, izjavio je g. Siecker. „Zato se protiv dezinformacija moramo boriti prema istom načelu i iskoristiti potencijal novih tehnologija kako bismo građane informirali na siguran i ispravan način”, zaključio je. (mp)

Nova uredba o jedinstvenom digitalnom tržištu koju je predložila Europska komisija neće u e-trgovini zaštititi samo potrošače već – i to po prvi put u povijesti – i MSP-ove. Poduzeća koja posluju na internetskim platformama i tražilicama moguće sporove moći će rješavati izvansudskim mehanizmima. To se postignuće naglašava u mišljenju koje je sastavio Marco Vezzani, a EGSO usvojio na plenarnoj sjednici 19. rujna 2018.

Prema jednoj studiji Komisije, gotovo 50 % europskih poduzeća koja posluju na internetskim platformama suočava se s problemima. U 38 % slučajeva problemi u pogledu ugovornih odnosa ostaju neriješeni, dok se u 26 % slučajeva riješe, ali uz teškoće. U europskom je zakonodavstvu dosad naglasak bio na definiranju odnosa između poduzeća i potrošača u e-trgovini (B2C), dok je nedostajalo odlučnosti u rješavanju pitanja odnosa između poduzeća i internetskih platformi (B2B).

Iz tog je razloga, u cilju ostvarivanja veće pravednosti i transparentnosti, Komisija u sklopu preispitivanja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta odlučila razmotriti poslovni odnos između MSP-ova i internetskih platformi. „Pozdravljamo prijedlog Komisije kao prvi pokušaj da se urede B2B odnosi u području e-trgovine i zaštite poslovni korisnici internetskih posredničkih usluga“, kazao je g. Vezzani. „Međutim, ta uredba sama po sebi ne može riješiti sve probleme jedinstvenog digitalnog tržišta”, dodao je. „Globalni akteri i poslovni korisnici, a posebice MSP-ovi, imaju različitu snagu na tom izrazito dinamičnom i složenom tržištu. Komisija bi trebala uspostaviti jasne granice i odnose između dionika te suzbiti zlouporabu dominantnog položaja.“ (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorio je da je u akcijskom planu Europske komisije za okoliš, čiji je cilj poboljšati slabu i nejednaku provedbu europskih propisa o okolišu te upravljanje okolišem u cijelom EU-u, zamjetan velik manjak ambicije i sredstava. U planu se predlažu mjere koje su preslabe kako bi se na odgovarajući i ujednačen način kaznile države članice koje se ne pridržavaju propisa.

„Ovo je tek djelić onoga što je potrebno da se osigura provedba propisa o okolišu“, poručio je autor mišljenja Arnaud Schwartz. „Smatramo da pitanje nepoštovanja propisa EU-a treba rješavati pravodobno i na primjereno visokoj razini, što se u predmetnoj komunikaciji ne predlaže.“

U skladu sa stajalištem EGSO-a iskazanim u nedavno usvojenom mišljenju, Komisija – kao „čuvarica Ugovora“ – mora osigurati provedbu propisa o okolišu te ima pravo pokretati postupke u tu svrhu s obzirom na njezinu ključnu ulogu u zaštiti zajedničkog interesa EU-a, a posebice u svjetlu današnje visoke razine uništenja okoliša.

Međutim, u planu se spominje tek jačanje kapaciteta na razini država članica. Planu se može prigovoriti i to da se u njemu predlažu mjere samo za suzbijanje nepoštovanja propisa uzrokovanog zabunom ili slabim razumijevanjem, a ne uzimaju se u obzir drugi važni razlozi poput manjka političke volje.

EGSO zaključuje da bi za odgovarajuće praćenje poštovanja propisa o okolišu države članice i Komisija trebale osigurati znatna sredstva za dodatno osoblje. (ll)

Na plenarnoj sjednici EGSO-a održanoj 20. rujna 2018. predsjednik Odbora Luca Jahier i europska povjerenica za promet Violeta Bulc upustili su se u živahnu raspravu o mobilnosti. U raspravi s članovima EGSO-a naglasak je bio na odgovarajućem regulatornom okviru za jedinstveni europski prometni prostor koji dobro funkcionira, na digitalizaciji tehnologije za kopneni promet, boljoj interoperabilnosti između različitih postojećih elektroničkih sustava za naplatu cestarine i na ulaganjima u čistu električnu energiju.

Treći paket za mobilnost objavljen je u svibnju 2018. i njime se dovršava ambiciozni program Komisije za modernizaciju mobilnosti. EGSO će na listopadskom plenarnom zasjedanju raspravljati i usvojiti mišljenja o toj temi.

„EGSO je pomno pratio sve pakete mjera za mobilnost te je aktivno doprinio oblikovanju novih politika“, izjavio je g. Jahier. „Zadovoljni smo što je Komisija u okviru inicijativa „Europa u pokretu” poduzela mjere za temeljitu modernizaciju europske mobilnosti i prometa. Podržavamo treći paket za mobilnost. Udružujemo snage kako bismo investirali u održivu, sigurnu i pametnu mobilnost.“

Gđa Bulc naglasila je da ta tri paketa mjera odražavaju viziju Europske komisije usmjerenu na dekarbonizaciju, digitalizaciju, ulaganja i inovacije. „Naš je cilj europska mobilnost koja je sigurna, čista, uključiva i učinkovita”, rekla je i dodala: „Naročito treći paket za mobilnost ima za cilj sigurnu mobilnost bez smrtnih slučajeva, čistu mobilnost bez onečišćenja i autonomnu mobilnost bez papira.” (mp)

Veći proračun, više sinergija među mrežama, kontinuirana tehnička potpora, potvrda predanosti ulaganjima u projekte električne energije i dvojna namjena civilno-vojne infrastrukture. U mišljenju koje su sastavili Aurel Laurențiu Plosceanu i Graham Watson, a EGSO usvojio na plenarnoj sjednici 19. rujna 2018., Odbor u načelu podržava novu uredbu o Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027. te ističe područja na kojima su moguća poboljšanja.

Europska unija će uz pomoć reformiranog programa CEF ulagati u transeuropsku prometnu, energetsku i digitalnu mrežu. Moderna i visokoučinkovita infrastruktura ključna je za doprinošenje povezivanju i integraciji europskih regija, poticanje otvaranja novih radnih mjesta i postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

„CEF je jedan od najuspješnijih programa EU-a koji je od strateške važnosti za integraciju unutarnjeg tržišta, dovršetak energetske unije i pametnu mobilnost, a ujedno Europskoj uniji daje mogućnost da ostvari konkretnu dodanu vrijednost za građane, poduzeća i socijalnu koheziju“, izjavio je g. Plosceanu. „Regulatornim tijelima u državama članicama EU-a ili na razini EU-a ne smijemo dopustiti da spriječe povezivanje na elektroenergetskom planu, primjerice zamrzavanjem programa koji se financiraju privatnim sredstvima. Želimo li ostvariti klimatske ciljeve, transeuropskim mrežama trebaju i javna i privatna financijska sredstva“, zaključio je Sir Graham. (mp)

Skupina poslodavaca EGSO-a

Kako bismo ostali socijalno uspješni, trebamo biti ekonomski uspješni. Kako bi europski socijalni model ostao održiv, moramo poboljšati njegovu učinkovitost i povećati produktivnost Europe. To su glavni zaključci rasprave „Europski socijalni model – možemo li si ga i dalje priuštiti u globaliziranom svijetu?“, održane 27. rujna 2018. u Sopotu (Poljska).

Na Europsku uniju otpada 7 % svjetskog stanovništva, 20 % globalnog BDP-a i najmanje 40 % globalne javne potrošnje na socijalnu zaštitu, istaknuo je Jacek Krawczyk, predsjednik EGSO-ove Skupine poslodavaca. Unatoč tomu, među europskim građanima jača osjećaj isključenosti, baš kao i populizam, dodao je.

Sudionici rasprave složili su se oko potrebe za ispravnom ravnotežom između ekonomskih i socijalnih politika, ali ne i oko važnosti svakog od ta dva elementa u toj ravnoteži. Za Markusa Beyrera iz organizacije BusinessEurope prioritet je i dalje jačanje konkurentnosti. On smatra da snaga europskog socijalnog modela leži u raznolikosti nacionalnih rješenja te da takav pristup treba zadržati.

Ekonomska, socijalna i okolišna prava moraju biti jednakovrijedna. Socijalna prava istodobno su i ljudska prava, istaknula je Katarzyna Gardaphadze iz OESS-a.

Maciej Witucki, predsjednik Upravnog odbora poljskog poduzeća Work Service, podsjetio je prisutne na to da je za financiranje socijalnih sustava nužno oporezivati poduzeća i radnike, a za osiguravanje radnih mjesta na odgovarajući način obrazovati građane.

Europski socijalni model ne bi se smio smatrati troškom nego ulaganjem. Za prevladavanje nepovjerenja između radnika, poslodavaca i države potreban je istinski socijalni dijalog, naglasila je Dorota Gardias iz poljskog Foruma sindikata.

Hans-Peter Klös iz Instituta za ekonomska istraživanja iz Kölna istaknuo je da će biti teško očuvati europski socijalni model bez jačanja produktivnosti Europe.

Rasprava je održana u sklopu Europskog foruma za nove ideje u organizaciji poljske Konfederacije Lewiatan. (jl)

Skupina radnika EGSO-a

Skupina radnika sastala se ovog mjeseca u Beču kako bi raspravljala o austrijskom predsjedanju te o prijetnjama s kojima se suočavaju radnici i građani Europe i o sindikalnim strategijama za njihovo otklanjanje.

U porastu su rasizam, ksenofobija, nacionalizam i desničarski populizam, osnaženi godinama neoliberalnih politika koje su dovele do širenja nezadovoljstva među građanima zbog sve veće nejednakosti i siromaštva. Nedostatak nacionalne solidarnosti odražava se na europskoj razini, gdje države članice iskorištavaju svaku priliku da oslabe europski socijalni program. Stup socijalnih prava, od kojeg se očekivalo da će riješiti probleme na tom planu, dosad se pokazao nedjelotvornim te ne raspolaže dostatnim resursima i mehanizmima. Istovremeno vlade nekih država otvoreno ugrožavaju demokratske temelje i vladavinu prava te napadaju civilno društvo i sindikate.

U ovom kritičnom trenutku, dok su prava i životni uvjeti radnika na kocki, Skupina radnika sastala se u glavnom gradu zemlje koja predsjeda EU-om kako bi razmotrila što sindikati mogu i trebaju učiniti da se stanje promijeni dok ne bude prekasno. Među sudionicima bili su Wolfgang Katzian, predsjednik Austrijskog saveza sindikata ÖGB, Raimund Löw, priznati novinar i povjesničar, i Hannes Swoboda, bivši čelnik kluba zastupnika S&D-a u Europskom parlamentu. (ppr)

Skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“

Gospodarski napredak i socijalna stabilnost predstavljaju izvrsno oružje za borbu protiv euroskepticizma, ali nisu dovoljni. Na konferenciji održanoj u suradnji s Radničkom komorom Vorarlberga 11. listopada 2018. u Feldkirchu (Austrija), EGSO-ova Skupina „Raznolikost Europe“ razmatrala je kako i zašto se populizam pojavio u EU-u te istaknula ključnu ulogu koju civilno društvo može imati u borbi protiv njega.

Na događanju su se okupili članovi EGSO-a i predstavnici austrijskog civilnog društva kako bi raspravljali o glavnim rezultatima studije Societies outside Metropolises: the role of civil society organisations in facing populism („Društva izvan metropola: uloga organizacija civilnog društva u suočavanju s populizmom“), koju je skupina „Raznolikost Europe“ naručila od Europske službe za sudjelovanje građana (ECAS). U središtu rasprave bio je rast populizma u četiri zemlje te usporedba dviju regija s različitom razinom gospodarskog razvoja u svakoj zemlji:

• Austrija – Klagenfurt-Villach i južna Donja Austrija
• Francuska – Drôme i Aisne
• Italija – Udine i Reggio di Calabria
• Poljska – Płocki i Nowosądecki

„EU se ne smije samo obraćati građanima, već ih mora i aktivno slušati i s njima voditi dijalog“, poručio je Arno Metzler, predsjednik skupine „Raznolikost Europe“. „Europsko civilno društvo treba pomagati Uniji da dopre do građana. Kao članovi EGSO-a imamo dvostruku odgovornost: intenzivirati aktivnosti usmjerene na povezivanje europske i nacionalne razine te ostvariti tješnju suradnju. Samo na taj način možemo doprinijeti ublažavanju neutemeljenih strahova kojima populisti vrlo uspješno manipuliraju“, zaključio je. (cl)

Uloga civilnog društva u zaštiti, promicanju i jačanju naših zajedničkih naslijeđenih vrijednosti u pripremi za predstojeće europske izbore

Na 12. medijskom seminaru civilnog društva, koji će se održati u Ateni 22. i 23. studenog, Europski gospodarski i socijalni odbor razmatrat će europske vrijednosti kao dio europske baštine. Uoči europskih izbora održat će se tri panel rasprave na kojima će se raspravljati o izazovima i gorućim pitanjima u Europi današnjice, odnosno o temama kao što su multikulturalnost, slabljenje solidarnosti te sve izraženiji nacionalizam i neliberalizam, kao i o tome što civilno društvo može učiniti da zaštiti Europu koja brani svoje naslijeđene vrijednosti – poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, slobodu, demokraciju, jednakost i vladavinu prava.

Za taj seminar nismo mogli odabrati prikladnije mjesto održavanja od Atene u Grčkoj, gdje su filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela podučavali filozofiju, politiku, etiku, estetiku i mnoge druge znanosti.

Usporedno s listopadskim plenarnim zasjedanjem u predvorju 6 bit će postavljena izložba slika pod nazivom „Edvard Stepančič i konstruktivizam bez granica“. Na izložbi će biti predstavljena privatna zbirka 21 originalnog umjetničkog djela, a otvorit će je predsjednik EGSO-a Luca Jahier u srijedu, 17. listopada u 13 sati.

Listopadsko kulturno događanje organizira se u suradnji s kulturnom udrugom „Giuliani nel Mondo” i uz potporu briselskog Ureda za vezu autonomne regije Furlanija-Julijska krajina. Izložba omogućuje uvid u istaknutu umjetničku karijeru Edvarda Stepančiča, vodeće ličnosti umjetničkog pokreta poznatog kao konstruktivizam. (ck)

EGSO će u studenom biti domaćin izložbe pod nazivom Food for Thought, koja obuhvaća 25 slika u tehnici ulja na platnu poznatog umjetnika Brucea Thurmana. U obliku ilustrirane kuharice izložba je svojevrsno putovanje kroz različite europske recepte koji dočaravaju različite kulture hrane.

Svečano otvorenje, kao i sastanak Stalne studijske skupine za održive prehrambene sustave, održat će se 28. studenoga, a izložba će se moći posjetiti do 7. prosinca. (ck)