EGSO info

Na plenarnom zasjedanju EGSO-a u rujnu sudjelovala je i europska ombudsmanica Emily O'Reilly, koja je opisala zadaće iz svog djelokruga obavljene za vrijeme njezina mandata kao i izazove s kojima se suočava europska javna uprava i načine za njihovo svladavanje. Predsjednik EGSO-a Luca Jahier naglasio je kako institucije EU-a moraju biti usmjerene na građane.

Gđa O'Reilly naglasila je da institucije EU-a prilikom rješavanja osjetljivih pitanja obavezno moraju međusobno surađivati ako žele da dođe do promjena. „U rješavanju teških i osjetljivih pitanja uvijek pomaže suradnja i koalicija snaga svih uključenih aktera, od institucija do država članica“, kazala je. „Do promjena dolazi samo kada postoji dovoljno pritiska jer se određeno pitanje tek tada pomiče prema vrhu dnevnog reda institucija.“

G. Jahier istaknuo je da je Odbor regija europska institucija usmjerena na europske građane te pohvalio ulogu i rad europske ombudsmanice u tom pogledu.

„Moramo imati na umu da EGSO ima 350 članova koji su u stalnom doticaju s građanima na terenu“, kazao je. „Treba nam upravljanje usmjereno na ljude i vjerujemo da europska ombudsmanica ima ključnu ulogu u pomaganju institucijama EU-a da se prilagode toj promjeni. Usvojili ste niz mjera u tom smjeru, a Odbor pomno slijedi vaše preporuke te će to nastaviti činiti i u budućnosti.“ (mp)

„EU radi za vas!“ Uloga civilnog društva u komunikaciji o Europskoj uniji.

Na medijskom seminaru civilnog društva, održanom u Malagi 10. i 11. listopada 2019. u organizaciji EGSO-a u partnerstvu sa Sveučilištem u Malagi, okupilo se oko 130 sudionika koji su u živoj raspravi razmjenjivali stajališta o potrebi za pouzdanom, relevantnom, konstruktivnom i kreativnom komunikacijom o Europskoj uniji.

U raspravama su sudjelovali stručnjaci i znanstvenici, ali i predstavnici organizacija civilnog društva koji se bave medijima i komunikacijom, studenti Sveučilišta u Malagi, novinari, predstavnici nekoliko nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća te članovi tri skupine EGSO-a.

Potpredsjednica EGSO-a zadužena za komunikaciju Isabel Caño Aguilar kazala je da je cilj tog susreta bio okupiti se i razmijeniti stajališta, razgovarati i podijeliti iskustva o EU-u kao zajedničkom projektu. Osnovna zamisao iz koje je niknuo europski projekt bila je ujediniti razjedinjeni kontinent, osigurati političku stabilnost i miran suživot te stvoriti ekonomski prosperitetnu uniju.

Tijekom rasprava, organiziranih u tri okrugla stola, sudionici i gosti istaknuli su kontrolnu ulogu medija, kao i presudnu ulogu komunikacije za obrazovanje, osposobljavanje i informiranje građana.

Prvi okrugli stol pod nazivom „Europa donosi nadu“ moderirao je novinar Maroun Labaki, a u njemu su sudjelovali Maria Freitas, glavna politička savjetnica u Zakladi za europske progresivne studije, čije je sjedište u Bruxellesu, Nicolas Gros-Verheyde, briselski dopisnik francuskog dnevnika Sud-Ouest i glavni urednik bloga B2-Bruxelles, Cristina Marconi, slobodna novinarka i spisateljica, te Kiran Klaus Patel, pročelnik Odsjeka za europsku povijest na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu.

Novinar Euractiva Jorge Valero moderirao je drugi okrugli stol čija je tema bila „Europu gradimo zajedno“, u kojem su sudjelovali Álvaro Gallego Peris iz ureda španjolske Visoke komisije za Program 2030., Marie-Isabelle Heiss, odvjetnica povezana s proeuropskim pokretom Volt Europa, Silviu Mihai, slobodni novinar, znanstveni istraživač i producent, te Helena Seibicke, glavna znanstvena istraživačica u centru za europske studije ARENA u Oslu.

Moderator okruglog stola o temi „Demokracija nas ujedinjuje“ bio je novinar agencije EFE José Manuel Sanz Mingote, a u njemu su sudjelovali Pauline Adès-Mével (Reporteri bez granica ), novinar poljske radio-televizije Maciej Zakrocki, Tina Bettels-Schwabbauer (Europski opservatorij novinarstva), Mar Cabra (Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara) i Elina Makri (Oikomedia.com).

Predsjednik Skupine poslodavaca Jacek Krawczyk poručio je: „Europa je posvećena građanima, ona se gradi za građane i u suradnji s njima! Vratimo Europu građanima jer njima i pripada.“

Predsjednik Skupine radnika Oliver Röpke pozvao je na poduzimanje mjera kako bi europski stup socijalnih prava postao dostupan svim građanima. On smatra da se stup socijalnih prava, budući da je proglašen, mora i provesti, i to zajedničkim naporima jer je Europa zajednički projekt.

Jane Morrice, koja je govorila u ime Skupine „Raznolikost Europe”, izjavila je da demokracija može biti temelj za zbližavanje, ali da u nedostatku obrazovanja, komunikacije i odgovarajuće informiranosti jednako tako može uzrokovati razdvajanje i raskol. U demokraciji, da bi ona bila uspješna, potrebno je brinuti za građane i postupati prema njima s empatijom i vedrim duhom.

Na kraju svih izlaganja, kako panelista tako i sudionika, činilo se da su ciljevi skupa u velikoj mjeri postignuti. U zaključcima je naglašena apsolutna potreba za većom transparentnošću u demokratskom životu, potreba za oprezom pri korištenju komunikacijskih sredstava te ključna uloga novinara i medija u istraživanjima i u obrani slobode tiska i demokratskih vrijednosti. (ehp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izražava žaljenje zbog toga što nisu sve države članice Europske unije odobrile Globalni sporazum o migracijama. EGSO smatra da taj sporazum predstavlja izvrsnu priliku da se ostvari napredak u izražavanju jedinstvenog stava EU-a o pitanju migracija na globalnoj razini.

U samoinicijativnom mišljenju „Provedba Globalnog sporazuma za sigurne, propisne i zakonite migracije na temelju vrijednosti EU-a“ EGSO ističe da sporazum nije obvezujući i da stoga ne podrazumijeva nove obveze za države članice EU-a.

Njegov se sadržaj u potpunosti oslanja na temeljne vrijednosti EU-a kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava te poštovanje ljudskih prava i prava pripadnika manjina, u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

„Sporazum sam po sebi nije revolucionaran ili radikalan, već osigurava multilateralni okvir za suradnju zemalja podrijetla, tranzita i prihvata“, kazao je izvjestitelj za mišljenje José Antonio Moreno Díaz.

Kao europska institucija koja prednjači u zalaganju za sigurne i propisne migracije, EGSO ujedno nastoji unaprijediti institucijsku raspravu u EU-u o toj temi.

G. Moreno Díaz poručio je da sporazum može biti dobro polazište za raspravu o migracijama utemeljenu na činjenicama u okviru koje bi se razmotrile mogućnosti za usklađivanje različitih stajališta brojnih zemalja EU-a o tom pitanju. (ll)

U okviru plodonosne rasprave na plenarnom zasjedanju EGSO-a u rujnu predsjednik EGSO-a Luca Jahier i potpredsjednica Europskog parlamenta Klára Dobrev razmijenili su stajališta o budućnosti Europe.

G. Jahier istaknuo je da je važno više se približiti europskim građanima, jačati demokraciju i u većoj mjeri uključiti građane u kreiranje politika EU-a, ali da istovremeno treba i pokazivati da Europa predano radi na postizanju rezultata.

„EGSO je uvijek imao jasan stav prema europskom projektu: treba nam više Europe i bolja Europa. Podržat ćemo sve mjere koje nas približavaju tom cilju, ali moramo europskim građanima pokazati da Europa postiže rezultate!“ rekao je. „Građani moraju biti u središtu pozornosti institucija, a bez civilnog društva demokracija je fragilna“.

Gđa Dobrev, koja je predstavila glavne teme kojima će se Europski parlament baviti u zakonodavnom razdoblju 2019. – 2024., sa zadovoljstvom je napomenula da su EGSO i Europski parlament na istoj frekvenciji. „Moramo shvatiti da će naš kratkoročni politički mandat ovisiti o našim dugoročnim političkim obvezama. Moramo slušati europske građane, to je zadaća svih institucija. Moramo čuti što nam govore: oni traže više sigurnosti i bolje uvjete života“, dodala je. Svoje je izlaganje zaključila rekavši: „Naši će prioriteti biti produbljivanje ekonomske i monetarne unije te rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica klimatskih promjena.“ (mp)

EGSO je podržao Komisijin prijedlog da se proces donošenja odluka Europske unije o energiji i klimi učini demokratskijim, točnije, da se u glasovanju o pitanjima povezanima s porezom na energiju prijeđe s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom.

U mišljenju Baibe Miltoviče i Dumitra Fornee, usvojenom na plenarnom zasjedanju u rujnu, EGSO je oporezivanje energije izdvojio kao područje u kojem je EU-u potreban brz i demokratskiji sustav glasovanja u kojem će Europski parlament odlučivati ravnopravno s Vijećem Europske unije.

Prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom ključan je za izmjenu Okvirne direktive o oporezivanju energije iz 2003., a time i za dovršenje energetske tranzicije i ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva za 2030.

„Potrošači nemaju mnogo koristi od liberalizacije energetskog tržišta, nisu dobili pravedan udio onoga što je EU postigao na području energije“, istaknula je gđa Miltoviča. „Povrh toga, cijene koje potrošači energije plaćaju u EU-u već su prilično visoke. Od konačne cijene koju europski potrošač plaća za električnu energiju, oko 40 % otpada na poreze i pristojbe“, dodala je.

Prelazak s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u ovom je slučaju problematičan jer podrazumijeva prijenos suvereniteta u osjetljivom području oporezivanja. G. Fornea stoga je napomenuo da „prijenos suvereniteta treba ići ruku pod ruku s razvojem istinske energetske unije. Socijalna jednakost naš je prioritet. Moramo biti svjesni činjenice da bi bilo kakvo oporezivanje goriva koja u većoj mjeri onečišćuju moglo izravno naškoditi slabijim segmentima društva i da bi se moglo smatrati dodatnim opterećenjem“, zaključio je. (mp)

Suradnja i partnerstvo vlada i civilnog društva bit će od ključne važnosti za dovršenje ambicioznih reformi potrebnih za produbljenje ekonomske i monetarne unije (EMU), zaključio je na plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora panel stručnjaka i dužnosnika EU-a na visokoj razini.

U raspravi koju je vodio predsjednik EGSO-a Luca Jahier sudjelovali su potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, bivši grčki ministar gospodarstva Louka Katseli te Christian Ebeke iz Međunarodnog monetarnog fonda i Tuomas Saarenheimo iz finskog Ministarstva financija.

Govornici su se složili da za jačanje socijalne uloge europskog semestra treba u jednakoj mjeri voditi računa o gospodarskom, socijalnom i okolišnom aspektu.

G. Dombrovskis najavio je da će produbljenje ekonomske i monetarne unije biti visoko na dnevnom redu sljedeće Komisije. Hvaleći ulogu civilnog društva i njegov značajan doprinos pretvaranju današnjih izazova u mogućnosti, g. Dombrovskis pohvalio je rad EGSO-a u području socijalnih radničkih prava, ali i njegovo sudjelovanje u raspravama koje se vode o budućnosti EMU-a.

U zaključku rasprave predsjednik EGSO-a rekao je: „Podržavamo čvršći EMU jer znamo da u današnjem globaliziranom i izuzetno konkurentnom gospodarstvu koje se velikom brzinom mijenja niti jedna država EU-a ne može uspjeti sama.“ (ks/ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravio je to što Komisija razmatra proširenje glasovanja kvalificiranom većinom, radi čega Vijeće treba usvojiti prijedloge u postupku suodlučivanja s Europskim parlamentom, na više područja socijalne politike.

U tom je području posebno važno uključiti Parlament u zakonodavni postupak EU-a u ravnopravnom položaju s Vijećem, jer se socijalna pitanja izravno odnose na građane i utječu na socijalnu koheziju, koja je ključna za budućnost EU-a, navodi EGSO u svojem mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u rujnu.

U određenim područjima socijalne politike za donošenje odluka još je uvijek potrebno jednoglasno glasovanje u Vijeću.

„Europski parlament trebao bi postati istinski i ravnopravan partner u donošenju odluka u EU-u u području socijalne politike. To su važni uvjeti za veću socijalnu pravdu i veću demokraciju. Ako je to omogućeno Ugovorom, što čekamo, zašto to još ne primjenjujemo?“ upitao je izvjestitelj za mišljenje Christian Bäumler.

EGSO ustrajno tvrdi da primjenom glasovanja kvalificiranom većinom EU i dalje poštuje načelo supsidijarnosti.

Ističe da se zalaže za potpun prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom u području nediskriminacije, kada je riječ o preporukama o socijalnoj zaštiti i zaštiti radnika te u vezi s odlukama kojima se reguliraju uvjeti zapošljavanja za državljane trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je 26. rujna samoinicijativno mišljenje kojim je obilježio desetu godišnjicu Istočnog partnerstva.

U tom mišljenju EGSO odaje priznanje važnim postignućima te inicijative, ali i poziva na dodatne reforme u području demokratizacije i temeljnih sloboda. U mišljenju se ističe potreba da se uloga civilnog društva poveća i da se zemljama Istočnog partnerstva pruže vjerodostojni izgledi za članstvo u EU-u kako bi otpočelo novo razdoblje suradnje.

Indrė Vareikytė, izvjestiteljica za predmetno mišljenje, poručila je: „Više ne možemo prihvaćati ideju da se na sve zemlje mora primjenjivati isti pristup. Zemlje koje prednjače i pokazuju veće ambicije trebale bi biti na čelu tog procesa. Deset godina trebalo bi biti dovoljno da se prenesu vrijednosti EU-a, pa Istočno partnerstvo sada mora postati istinska politika partnerstva, a ne politika pružanje potpore.“

Glavni izazov koji stoji pred većinom zemalja Istočnog partnerstva jest demokratska reforma. Kao što se navodi u mišljenju „EGSO smatra da je EU prije svega unija vrijednosti, zbog čega bi se odnosi s njegovim susjedima trebali temeljiti na istim vrijednostima i biti uvjetovani“. Zemlje Istočnog partnerstva trebale bi se pobrinuti za to da se poštuju ljudska prava, građanska sloboda, sloboda medija i vladavina prava te bi trebale intenzivirati borbu protiv korupcije. (dgf)

„Želimo li postići UN-ove ciljeve održivog razvoja do 2030., moramo djelovati odmah“, poručuje Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svojem mišljenju o Komisijinu dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.“.

Političko djelovanje ne odgovara hitnosti potrebe za rješavanjem današnjih problema, upozorava EGSO u tom mišljenju. „Znanstvena saznanja o posljedicama nedjelovanja nedvosmislena su“, naglasio je njegov autor Cillian Lohan, dodavši da će „pokretanje europskog zelenog i socijalnog pakta biti važno za usmjeravanje europskih gospodarstava prema povećanju održivosti“.

O toj se temi raspravljalo i na posebnoj konferenciji EGSO-a o toj temi, koju su zajednički organizirali finsko predsjedništvo EU-a i OR.

„Najnoviji razvoj događaja na razini EU-a obećavajući je. Novoizabrana predsjednica von der Leyen namjerava ubrzati postizanje održivosti uz pomoć europskog zelenog pakta za koji će biti odgovoran resorni potpredsjednik“, rekao je predsjednik EGSO-a Luca Jahier Sami Pirkkala, predstavnik Finske, naglasio je da EU sada ima priliku za divovski korak prema održivosti, a Daniel Calleja Crespo, glavni direktor GU-a ENV, istaknuo je predanost novoizabrane predsjednice Komisije donošenju europskog zakona o klimi i novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo.

„Moramo se osloboditi ovisnosti o rastu BDP-a i primjenjivati druge pokazatelje blagostanja“, upozorio je Peter Schmidt, suizvjestitelj za mišljenje. „Moramo pokazati svijetu da istinski održivo gospodarstvo pogoduje gospodarskom razvoju, osigurava ekološku dobrobit i socijalnu koheziju te nikoga ne zapostavlja.“ (sma)

Budući da se radno sposobno stanovništvo Europe neprestano smanjuje, Europska unija i države članice moraju osmisliti sveobuhvatne strategije za izradu nacionalnih politika kojima bi se na djelotvoran način započelo rješavati pitanje aktivnog starenja, tvrdi Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u nedavno usvojenom mišljenju.

EGSO smatra da su mjere dosad poduzete na europskoj i nacionalnoj razini nepovezane te da se čini da nisu riješile problem diskriminacije starijih radnika na europskim tržištima rada. Brojne starije osobe zbog toga su često toliko obeshrabrene da odustaju čak i od traženja posla ili prerano napuštaju tržište rada.

Povrh toga, učinak provedenih mjera nije pravilno ocijenjen, pa države članice nemaju jasnu sliku o tome što polučuje željene rezultate i koje bi najbolje prakse trebalo širiti.

„U svijetu rada koji se mijenja, pitanja demografskih promjena i izazova na području zapošljavanja mogu se rješavati samo na sveobuhvatan način! Moramo ojačati socijalni dijalog i uključiti sve dionike u razvijanje strategija za aktivno starenje“, poručio je izvjestitelj za to mišljenje Irinel Eduard Floria.

EGSO u mišljenju iznosi konkretne preporuke za hvatanje u koštac s izazovom starenja, koje uključuju usavršavanje vještina kroz cjeloživotno učenje, borbu protiv stereotipa i dobne diskriminacije na tržištima rada te promicanje međugeneracijske solidarnosti. (ll)

U izvješću EGSO-a navodi se pet područja u kojima je potrebno izmijeniti program Europske komisije za poboljšanje zakonodavstva EU-a („Agenda za bolju regulativu“) kako bi se moglo nastaviti s njegovom provedbom. Općenito gledajući, EGSO ipak smatra da su rezultati programa u razdoblju 2014. – 2019. bili pozitivni.

Europski gospodarski i socijalni odbor na svojem je rujanskom plenarnom zasjedanju usvojio izvješće o Agendi Europske komisije za bolju regulativu, u kojem je naglasio da je taj program ukupno gledajući pridonio unapređenju regulative EU-a. EGSO smatra da treba nastaviti s njegovom provedbom, ali upozorava da on ne bi smio poslužiti kao surogat za političke odluke te ističe važnost zaštite prava potrošača i građana.

„Bolja regulativa nije nadomjestak za političke odluke i ni u kojem slučaju ne smije dovesti do deregulacije ili smanjenja razine socijalne zaštite i zaštite okoliša, potrošača i temeljnih prava“, upozorava izvjestitelj Denis Meynent.

EGSO izdvaja pet glavnih nedostataka programa:

– procjene učinka trebale bi se temeljiti na manjem broju ekonomskih kriterija i biti manje usredotočene na troškove te bi se trebale provoditi neovisno i sadržavati test održivosti;

– javna savjetovanja rezultiraju površnim prikazom stanja u Europi zbog kulturalnih i ekonomskih faktora;

– birokracija je i dalje prekomjerna;

– načelo inovativnosti nedovoljno je jasno da učinkovito nadomjesti načelo opreznosti, koje bi trebalo zadržati kao primarno načelo;

– platformu valja kritizirati zbog nedostatka stručnog znanja, nerazmjernih troškova, tromosti, asimetrije u iznošenju prijedloga, udvostručenja posla radnih skupina Vijeća te davanja EGSO-u manje uloge u odnosu na druge dionike.

Skupina poslodavaca EGSO-a

„Otvoreno gospodarstvo i otvoreno društvo glavni su čimbenici europskog blagostanja, dobrobiti i načina života“, navodi se u Helsinškoj deklaraciji o otvorenoj Europi. Deklaraciju su potpisali Skupina poslodavaca EGSO-a, Konfederacija finske industrije (EK) i Finska gospodarska komora na konferenciji „Otvorena Europa – kakve koristi svi imamo od nje?“ koja je 9. listopada održana u Helsinkiju (Finska).

Na događanju su, pored ostalih, govorili i prominentni predstavnici finskog predsjedništva i vlade, istraživačkih instituta i EGSO-ove Skupine poslodavaca. Postignuta je opća suglasnost oko toga da otvorena Europa predstavlja osnovni preduvjet za buduću snagu EU-a – i u gospodarskom i u socijalnom pogledu.

„Europski je sustav zasnovan na otvorenosti i mi u njega vjerujemo. Na udaru je drugih zemalja, ali mi ga želimo obraniti“, rekao je u svom uvodnom govoru Jyri Häkämies, glavni direktor Konfederacije finske industrije (EK). „Samo snažan EU može izaći na kraj s globalnom konkurencijom, nesigurnošću i poremećajima te europskim građanima garantirati sigurnost i dobrobit“, dodao je Jacek Krawczyk, predsjednik Skupine poslodavaca.

Helsinška deklaracija o otvorenoj Europi odraz je tog uvjerenja. U njoj se ističe da otvoreno gospodarstvo EU-a iziskuje promicanje međunarodne trgovine zasnovane na pravilima, poboljšanje potpuno funkcionalnog jedinstvenog tržišta te usvajanje inovacija, vještina i tržišnog natjecanja kao temelja gospodarskog razvoja. Da bi EU bio snažan, to mora ići ruku pod ruku s otvorenim društvom koje je zasnovano na vrijednostima i brani vladavinu prava, unapređuje dijalog s civilnim društvom i prihvaća različitost ljudi.

Kompletan tekst Deklaracije nalazi se ovdje:

 https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/files/helsinki_declaration_on_open_europe.pdf (lj)

Skupina radnika EGSO-a

Socijalna dimenzija održive Europe i mobilnost radne snage u Europi bile su glavne teme sastanka Skupine radnika održanog 9. listopada u Helsinkiju. Skupina radnika zagovara održivo jedinstveno tržište koje mora spriječiti socijalni damping i garantirati jednaku plaću za jednak rad na istom radnom mjestu.

Rasprava je bila usredotočena na pitanje kako pravedno regulirati mobilnost radne snage u cilju jačanja uzajamnog povjerenja unutar EU-a, kao i na pitanje uloge Europskog nadzornog tijela za rad u tom kontekstu. Sudionici su u tu svrhu razmotrili razne aspekte mobilnosti radne snage i njezinu važnost za razne kategorije radnika, s posebnim naglaskom na mobilnosti vještina i cjeloživotnom učenju. Te su teme od izrazite važnosti za budućnosti rada.

Nema sumnje da današnja brzina tehnološkog razvoja, klimatske promjene, globalizacija i druge okolnosti mogu izazvati reorganizaciju poduzećâ, izmještanje proizvodnje ili kolektivne otkaze. U tim je slučajevima važno osigurati pravednu tranziciju, pored ostalog i pružanjem pomoći radnicima da usavrše svoje vještine.

Budući da su to prioritetne teme tekućeg finskog predsjedanja EU-om, među gostujućim govornicima na sastanku bili su predstavnici finske vlade, finskih i europskih sindikata i akademske zajednice.

Razgovaralo se i o programu rada Europske komisije za razdoblje 2019. – 2024. Rezultati te rasprave uvrstit će se u prijedloge za doprinos EGSO-a programu Komisije. Za Skupinu radnika nekoliko predstojećih mjeseci bit će od presudne važnosti za uspostavljanje suradnje s novoizabranim Europskim parlamentom i Komisijom radi jačanja njihove predanosti radnicima i socijalnoj pravednosti u ambicioznijoj Europskoj uniji. (mg)

Skupina „Raznolikost Europe“ EGSO-a

Skupina „Raznolikost Europe“ 12. rujna organizirat će izvanredni sastanak u Bruxellesu. Cilj naše konferencije bit će pokrenuti raspravu o temi „Novi uzori za društva u Europi“. Želimo razmotriti kako promijeniti način razmišljanja i prevladati predrasude.

Želimo pokrenuti dijalog!

Socijalna kretanja u zadnjih su nekoliko desetljeća preobrazila društva. Najvažnije od tih kretanja jest postupan napredak u pogledu jednakosti žena i muškaraca na radnom mjestu.

Istodobno je nastalo novo sociološko okružje: broj sklopljenih brakova se smanjio, brakovi se sklapaju u kasnijoj dobi, sve je više razvoda i rastava, a povećao se i udio obitelji s jednim roditeljem, istospolnih obitelji i obitelji s djecom iz prethodnih brakova. Budući da europska Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi ulazi u fazu prijenosa u nacionalna zakonodavstva, za civilno je društvo od presudne važnosti stupiti u interakciju s nacionalnim i europskim tvorcima politika radi revizije politika i zakonodavstva u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Konferencija će trajati od 9 do 18 sati. Nakon otvaranja uslijedit će dva glavna izlaganja: „Zašto su jednake mogućnosti muškaraca i žena u svijetu rada i dalje tako nedostižne“ i Podjela odgovornosti u roditeljstvu i obiteljskom životu u 21. stoljeću: tendencije, napredak i izazovi“.

Raspravljat će se i o drugim temama:

• o društvenim stavovima prema roditeljstvu i obiteljskom životu,
• o izazovima u vezi s civilnim i socijalnim dijalogom,
• o primjeni rješenja nastalih na terenu,
• o jednakim mogućnostima za sve: kako dalje na nacionalnoj i europskoj razini?

Pratite nas ako želite dodane informacije! Naš program možete pronaći ovdje. (ih)

Povodom obilježavanja 30. obljetnice pada Berlinskog zida EGSO će ugostiti izložbu fotografija „Slike druge Europe 1985. – 1989.“ poznatog grčkog fotografa Constantina Pittasa.

Krajem 1980-ih g. Pittas proputovao je podijeljeni kontinent, od juga do sjevera, od Lisabona do Krakova, posjetivši i Istočnu i Zapadnu Europu. Svojom je kamerom ovjekovječio lica prestrašenih, ugnjetavanih ljudi na Istoku, baš kao i lica usamljenih i starijih ljudi na Zapadu.

Njegova je „naivna“ zamisao bila predstaviti Europljane kao zajednicu, kao veliku obitelj koja nadilazi granice i zidove.

Izložba će biti službeno otvorena 30. listopada, u prisutnosti predsjednika EGSO-a Luce Jahiera. Radovi g. Pittasa bit će izloženi u predvorju 6. do 22. studenog 2019. (ck)

Jesenja kulturno-umjetnička sezona u EGSO-u započela je izložbom fotografija „Kirja, jedna finska priča“, organiziranom u vezi s finskim predsjedanjem Vijećem EU-a.

Na izložbi, koju je službeno otvorila potpredsjednica EGSO-a za komunikaciju Isabel Caño, predstavljeni su radovi Noémie Kreitlow, mlade profesionalne fotografkinje iz Bruxellesa.

U sklopu svog studija fotografije, Noémie Kreitlow realizirala je projekt o finskom kulturnom i društvenom identitetu.

Njen dokumentarni projekt sniman je u finskom gradu Kouvoli i njegovoj okolici.

Izložbu „Kirja, jedna finska priča“ možete do 25. listopada 2019. posjetiti u foajeu 6. (ck)