EGSO info

Organizacije i pojedinci koji rade na promicanju europske kulture i baštine još imaju vremena za podnošenje prijava za Nagradu EGSO-a za razvoj civilnog društva 2018., čiji je cilj povećati njihovu prepoznatljivost i dodijeliti im financijska sredstva za financiranje budućih projekata.

Potencijalni kandidati mogu se prijaviti do 7. rujna. Nagrada je namijenjena organizacijama civilnog društva i pojedincima koji rade na sljedećim područjima:

• podizanju svijesti o višeslojnosti i bogatstvu europskih identiteta,
• iskorištavanju punog potencijala kulturnog bogatstva Europe,
• olakšavanju pristupa europskoj kulturnoj baštini i
• promicanju europskih vrijednosti kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava.

Izabrat će se najviše petoro dobitnika koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura.

Za Nagradu se mogu prijaviti organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji te pojedinci koji djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili europskoj razini.

Europski gospodarski i socijalni odbor pokrenuo je Nagradu za razvoj civilnog društva, koja se ove godine dodjeljuje deseti put, kako bi nagradio i potaknuo konkretne inicijative i postignuća organizacija civilnog društva i/ili pojedinaca kojima se daje znatan doprinos promicanju zajedničkih vrijednosti na kojima počiva europska kohezija i integracija. Fokus Nagrade 2017. godine bio je na kvalitetnom zapošljavanju i poduzetništvu.

Cjelokupan popis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su ovdje. (dm)

Energetska tranzicija može pogodovati regionalnim gospodarstvima Europe. Prijelaz na decentralizirane, obnovljive i digitalizirane oblike opskrbe energijom regijama Europske unije bi, povrh ekoloških prednosti, donio i gospodarske koristi. U izvješću Lutza Ribbea, EGSO ističe da postoje barem četiri razloga zašto pametna proizvodnja energije može pomoći regionalnim gospodarstvima te poziva Europsku komisiju da sustavno povezuje buduću regionalnu i socijalnu kohezijsku politiku s inicijativom za energetsku uniju.

Iako su javne i političke rasprave na europskoj razini uglavnom usredotočene na ekološke koristi decentralizirane tranzicije i na rizike povezane s njome, Odbor to sagledava iz drukčije perspektive i ističe da bi razvoj obnovljive energije regijama EU-a mogao donijeti ekonomske koristi. Energetska tranzicija izvrsna je prilika za lokalna gospodarstva, a osobito za strukturno slabije i ruralne europske regije. U mišljenju EGSO-a, usvojenom na plenarnoj sjednici 11. srpnja 2018., naglašava se da bi proizvodnja energije s nultom stopom emisija ugljika mogla pogodovati regijama jer se:

• smanjuje potreba za uvozom goriva;
• stvara gospodarska vrijednost unutar dotične regije, posebno ako se zadrži lokalno vlasništvo;
• otvaraju održiva i kvalitetna radna mjesta zahvaljujući postavljanju, radu i održavanju postrojenja za proizvodnju obnovljive energije;
• i, naposljetku,
• povećava prihod od regionalnih poreza.

Tijekom rasprave o energetskoj tranziciji na srpanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a, Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije nadležan za energetsku uniju, naglasio je važnost povezivanja energetskih inicijativa EU-a s regionalnom politikom i razvojem te jačanja suradnje između tijela EU-a i civilnog društva.

„Upravo na lokalnoj razini planovi i političke obveze prerastaju u konkretne projekte. Energetska unija ne može se graditi ovdje u Bruxellesu, već u našim gradovima i selima. Trebamo ulagati kolektivne napore i smišljati kreativna rješenja“, izjavio je g. Šefčovič.

G. Šefčovič ponovo je potvrdio Komisijinu obvezu koja se odnosi na buduće djelovanje u cilju uklanjanja trenutačnih prepreka koje sprječavaju ljude da aktivno i u potpunosti sudjeluju u energetskoj tranziciji kao „proizvođači-potrošači“ te u cilju izgradnje povjerenja među ulagačima u zelenu energiju.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier u zaključku je naglasio viziju EGSO-a i njegovu ulogu u tome da se svačiji glas čuje: „EGSO nastoji osigurati da udruživanjem stručnosti organiziranog civilnog društva iz čitave Europe nitko ne ostane postrani u modernizaciji europskog gospodarstva, bilo da je riječ o okolišu, radnim mjestima i prilikama za stvaranje gospodarske vrijednosti ili o položaju potrošača“. (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je institucije EU-a i države članice da pojačaju napore u zaštiti žena i djevojčica s invaliditetom, koje se i dalje suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije u društvu EU-a zbog svojega roda i invaliditeta, što nerijetko dovodi do njihove socijalne isključenosti.

Unatoč udjelu od 16 % u ukupnom broju ženskog stanovništva Europe, tih 40 milijuna žena spada u jednu od najranjivijih i najmarginaliziranijih skupina europskog društva.

EGSO je u mišljenju usvojenom u srpnju naveo da EU i države članice nemaju snažan pravni okvir za zaštitu i jamčenje ljudskih prava svih žena i djevojčica s invaliditetom.

„Žene s invaliditetom trebaju posebnu podršku, ali ni u jednoj strategiji EU-a ne posvećuje im se dovoljno pozornosti, bilo da se radi o strategiji za žene ili o strategiji za osobe s invaliditetom. Kao da ne postoje, kao da su manje vrijedne od ostatka društva“, izjavila je Gunta Anča, izvjestiteljica za to mišljenje.

EGSO je pozvao EU i države članice da provode Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, osobito članak 6. koji se tiče žena s invaliditetom.

Naglasio je potrebu da države EU-a pristupe Istanbulskoj konvenciji, čija je svrha borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Vjerojatnost da žene s invaliditetom postanu žrtvama te vrste nasilja veća je tri do pet puta u odnosu na žene bez invaliditeta.

To će mišljenje biti uzeto u obzir u izvješću Europskog parlamenta o istoj temi koje će se izraditi na jesen. (ll)

Svako rješenje za oporezivanje digitalnih poslovnih modela koje se predlaže za razinu EU-a mora biti u skladu sa zajedničkim međunarodnim praksama i sporazumima o oporezivanju dobiti poduzeća, tvrdi EGSO u nedavno usvojenom izvješću. Međutim, zakonodavnim paketom Europske komisije nastoji se oporezivati promet, a ne dobit poduzeća te ubirati porez u mjestu obavljanja prodaje umjesto u mjestu stvaranja vrijednosti.

EGSO smatra da bi taj pristup mogao ugroziti integritet jedinstvenog tržišta EU-a i dovesti do dvostrukog oporezivanja. Složenost međunarodnih poreznih sustava, a time i neizvjesnost za ulagače, mogla bi se povećati. S obzirom na te bojazni, EGSO poziva Komisiju da provede dodatnu procjenu učinka predloženih mjera.

Vrlo je važno razviti nova načela o tome kako dobit trgovačkih društava pripisati određenoj zemlji EU-a i kako je oporezivati, navodi EGSO u svojem izvješću. Digitalna poduzeća trebala bi doprinositi javnim financijama na jednak način kao tradicionalna poduzeća i preuzeti svoj dio poreznog opterećenja potrebnog za financiranje javnih usluga, pri čemu bi svako rješenje trebalo biti pošteno i utemeljeno na konsenzusu te osigurati stvaranje ravnopravnih uvjeta za sva gospodarstva EU-a.

Međutim, unatoč svojim bojaznima, EGSO smatra da su inicijative Komisije za oporezivanje digitalnih djelatnosti korak u pravom smjeru i pozdravlja njezinu ambiciju da pronađe globalno rješenje. Komisija je pokrenula međunarodnu raspravu i sada je ključno da države članice zauzmu zajedničko stajalište i postignu napredak u tekućim raspravama kako bi se pronašlo nužno globalno rješenje na razini OECD-a. (jk)

Mjere koje je Europska komisija predložila u vezi s razvojem tehnologije u europskom financijskom sektoru (FinTech) moraju se prilagoditi kako bi se poticanje tržišta uravnotežilo sa sigurnošću i stabilnošću financijskog i gospodarskog sustava. EGSO smatra da je predloženi Akcijski plan dobar temelj, ali da su potrebne dodatne mjere kako bi se iskoristio puni potencijal financijske tehnologije i zajamčili sigurnost, zaštita i jednaki tržišni uvjeti za sve sudionike na tržištu.

EGSO smatra da bi akteri u području financijske tehnologije trebali podlijegati istim pravilima kao i financijski sektor, osobito u pogledu otpornosti, kibersigurnosti i nadzora, te da su potrebna pravila za osiguravanje ujednačenog razvoja financijske tehnologije u EU-u. Komisija bi trebala pojasniti odgovornosti poduzeća koja nude usluge u oblaku u pogledu zaštite osobnih podataka s kojima raspolažu, te utvrditi moguća pravila.

EGSO ipak podržava Akcijski plan Komisije jer bi mogao pridonijeti dovršenju unije tržišta kapitala, EMU-a i jedinstvenog digitalnog tržišta. EGSO također pozdravlja prijedloge Komisije za uspostavljanje okvira podrške za aktivnosti skupnog financiranja jer on pruža nove mogućnosti i više sigurnosti i zaštite svim sudionicima na tržištu. Međutim, trebalo bi se, barem u početnim fazama, još više usredotočiti na aspekte rizika u vezi s aktivnostima i tržištem skupnog financiranja kako bi ih se uspješnije prepoznalo ili, kada je to moguće, ublažilo te kako bi se zajamčila sigurnost i zaštita za sve dotične strane.

Također je potrebno bolje riješiti pitanja pranja novca, financiranja terorizma i oporezivanja povezanog sa skupnim financiranjem i uvesti odredbe za redovan nadzor i ocjenu predloženog sustava EU-a.

EGSO pozdravlja prijedloge Europske komisije o lošim kreditima. Iako Odbor predlaže procjenu učinka za predloženu uredbu, smatra da će se prijedlozima doprinijeti jačanju EMU-a i napretku prema dovršetku uspostave bankovne unije.

Dodatne mjere potrebne su na razini EU-a kako bi se smanjio udio loših kredita i spriječilo nagomilavanje takvih zajmova. Također je ključno ukloniti dugove umanjene vrijednosti s računa financijskih institucija, i to kako bi se izbjegle posljedice prezaduženosti u budućnosti i omogućilo bankama da se usredotoče na kreditiranje poduzeća i građana Kreditne institucije ubuduće bi trebale jamčiti odgovorno kreditiranje.

U mišljenju EGSO-a o prijedlozima Komisije u pitanje se dovode jedinstveni pristup kao i rokovi za rezerviranja za nove loše kredite u okviru predloženog zakonom propisanog bonitetnog zaštitnog mehanizma. Pri primjeni bonitetnog zaštitnog mehanizma u obzir je potrebno uzeti razlike između nacionalnih građanskih prava i trajanja postupaka na građanskim sudovima. Predloženi rokovi mogli bi natjerati banke da brzo prodaju nove loše kredite – što bi predstavljalo prepreku za poduzeća na koja se to odnosi.

Iz tog se razloga snažno preporučuje procjena mogućeg učinka predložene uredbe na banke, na prijenos kredita na kućanstva, na MSP-ove i na rast BDP-a, i to kako bi se utvrdilo je li predložena uredba prikladna i učinkovita.

Prijedlozima Komisije potiče se razvoj sekundarnog tržišta za loše kredite. EGSO smatra da regulatori ne bi trebali poticati prodaju loših kredita zbog rizika da se loši krediti na sekundarnim tržištima prodaju po nižoj cijeni od vrijednosti koju bi mogli postići putem oporavka unutar banaka. (jk)

EGSO vjeruje da bi se ažurirana Direktiva o vodi za piće – kao nastavak građanske inicijative Right2Water – trebala temeljiti na smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Trebala bi obuhvatiti ljudsko pravo na pristup vodi. U mišljenju o Direktivi o vodi za piće EGSO poziva na zaustavljanje privatizacije vode i zahtijeva usvajanje mjera za poticanje ljudi da razumno koriste taj ograničeni resurs. Odbor također traži da se predvide potencijalni problemi u industriji mineralne vode.

EGSO žali što se u prijedlogu Komisije ne priznaje jasno univerzalno pravo na pristup vodi za piće i odvodnju, što se traži u europskoj građanskoj inicijativi i u ciljevima održivog razvoja. Ostvarivo rješenje jest model Svjetske zdravstvene organizacije, koji se temelji na minimalnim količinama vode po danu po osobi.

„Voda za piće osnovno je dobro, temeljno za zdravlje, dobrobit i dostojanstvo svakog ljudskog bića i od ključne je važnosti za gospodarske i proizvodne djelatnosti te je više ne bi trebalo privatizirati“, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Gerardo Larghi.

Treba provesti prikladne mjere usmjerene kako na pojedince tako i na industriju i poljoprivredu, kako bi se odvratilo od nesrazmjernog korištenja vode.

Mjere predostrožnosti, uključujući restrukturiranje industrije i prekvalifikaciju radnika, trebale bi pomoći ublažiti očekivane posljedice za proizvođače mineralne vode. (sma)

Migracija je bila jedna od glavnih tema na plenarnom zasjedanju EGSO-a 11. srpnja na kojem je Gernot Blümel, austrijski savezni ministar za EU, umjetnost, kulturu i medije, predstavio program austrijskog predsjedništva EU-a.

„EU bi mogao doživjeti neuspjeh u pitanjima migracije, Schengena ili očuvanja temeljnih vrijednosti. Više od Europe koja štiti, trebali bismo se zalagati za Europu koja štiti, promiče i dijeli“, rekao je predsjednik EGSO-a Luca Jahier.

Gabriele Bischoff, predsjednica Skupine radnika, izjavila je kako radnici zagovaraju drugačije poimanje Europe koja štiti. „Građani moraju znati da Europa može jamčiti njihova prava i slobode, osobito u vremenima u kojima povjerenje u Europu slabi“, rekla je.

Arno Metzler, predsjednik Skupine „Raznolikost Europe“, rekao je: "Nadam se da će austrijsko predsjedništvo braniti čovječnost i osigurati da djelujemo zajednički. Migracije su samo jedna od tema, a moramo surađivati i na drugim pitanjima, primjerice, digitalnoj i slobodnoj trgovini, sudjelovanju građana i VFO-u.“

Jacek Krawczyk, predsjednik Skupine poslodavaca, istaknuo je da Europu definiraju i njezine vrijednosti koje su nedvojbene i dodao: „Europa je još uvijek na svojoj prekretnici. Moramo biti jasni u pogledu smjera kojim želimo krenuti. Ukidanje schengenskog područja imalo bi pogubne posljedice na poduzeća i sve građane.“

Ministar Blümel branio je ideju predviđenih migracijskih centara izvan Europe. „Dokle god postoji mogućnost ukrcavanja na brod koji im obećava ulazak u Europu, ljudi će i dalje umirati na Sredozemlju“, rekao je. (sma)

Prometna politika igra ključnu ulogu u omogućavanju da održivi razvoj postane stvarnost. Doprinosi gospodarstvu, trgovini i zapošljavanju, ali i pokreće pitanja koja se odnose na okoliš, promet i sigurnost. U izvješću gđe Tellervo Kylä-Harakka-Ruonala, EGSO preispituje UN-ove ciljeve održivog razvoja te, pružanjem međusektorskog pristupa u područjima gdje su objedinjeni gospodarski, socijalni i okolišni aspekti, poziva Komisiju da pripremi novi i integrirani okvir za buduću prometnu politiku EU-a.

„Prijevoz je temeljna politika Europske unije, no, nažalost, donošenje politika u tom području i dalje je obilježeno izolacionizmom, koji rezultira prilično rascjepkanim pristupima i inicijativama. Primjerice, tržišna pitanja dio su prometne politike dok klimatska i energetska pitanja spadaju u okvir energetske unije“ rekla je gđa Kylä-Harakka-Ruonala.

Prilikama i izazovima koji se javljaju zbog digitalizacije i robotizacije također je potrebno upravljati na odgovarajući način. „Da bi mobilnost ljudi i robe bila moguća, promet mora biti dostupan, povoljan, neometan i učinkovit te siguran i zaštićen. U tu svrhu i u skladu s ciljevima održivog razvoja potrebna su nam znatna ulaganja u odgovarajuću infrastrukturu, inovacije i dobro funkcioniranje prometnih sustava, uključujući javni prijevoz“, zaključila je gđa Kylä-Harakka-Ruonala.

U mišljenju se također ističe da je ključno da u pripremi i provedbi prometne politike sudjeluje i civilno društvo. Javni sektor mora imati središnju ulogu, no potrebno je omogućiti i inicijative koje se kreću odozdo prema gore te partnerstva. (mp)

Digitalna tranzicija u EU-u trebala bi se temeljiti na poštovanju europskih vrijednosti i dobiti potporu snažnijih socijalnih politika kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen. Europsko društvo u cjelini – radnici, poduzeća i šira javnost – trebali bi moći iskoristiti velik potencijal koji nude nove tehnologije, poruka je iznesena na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO).

U mišljenju „Koncepti EU-a za upravljanje prijelazom na digitalno tržište rada“, izrađenom na zahtjev austrijskog predsjedništva EU-a, Odbor navodi brojne prioritete za EU pomoću kojih bi se trebalo zajamčiti istinsko iskorištavanje prednosti digitalizacije. Te prednosti uključuju unapređenje vještina europskih radnika, jačanje sustava socijalne sigurnosti i osiguravanje raznolikosti na radnom mjestu, primjerice kako bi se izbjeglo da na radnim mjestima u digitalnom sektoru nastave dominirati muškarci.

Međutim, EGSO je upozorio da na ulaganje u socijalne politike otpada samo 0,3 % ukupnih javnih izdataka u EU-u i napomenuo kako bi taj iznos trebalo povećati.

Iznova potvrđujući svoju potporu pristupu prema kojem upravljanje treba biti u rukama ljudi, EGSO je istaknuo kako potiče razvoj društveno odgovorne umjetne inteligencije čiji je cilj opće dobro.

„Netransparentnost funkcioniranja algoritama i način na koji se donose odluke koje su izvan kontrole ljudi predstavljaju velike izazove za EU i ključna pitanja o društvu u kojem želimo živjeti“, zaključio je EGSO. (ll)

Članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i predstavnici civilnog društva Crne Gore sastali su se 17. srpnja u Podgorici kako bi razgovarali o aktualnoj situaciji i predstojećim aktivnostima u sklopu pregovora o pristupanju Crne Gore EU-u. Na sastanku su usvojili zajedničku izjavu.

Zajednički savjetodavni odbor EU-a i Crne Gore (ZSO) pozvao je crnogorsku vladu da poduzme veće napore u cilju zadovoljavanja referentnih mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, posebice privremenih referentnih mjerila u pogledu vladavine prava.

Kad je riječ o socijalnoj politici i zapošljavanju, ZSO je naglasio važnost zakonodavstva o radu kao temelja strukturnih reformi tržišta rada, koje bi pogodovale ukupnom gospodarskom i socijalnom stanju u toj zemlji. Kako bi se obavile pripreme za slobodno kretanje radnika, ZSO je pozvao crnogorske vlasti da se pravodobno počnu pripremati za sudjelovanje u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i mreže službi za zapošljavanje EURES, kao i za korištenje europske iskaznice zdravstvenog osiguranja. U pogledu stanja medija i organizacija civilnog društva u Crnoj Gori, ZSO je izrazio zabrinutost za slobodu medija, osobito kad je riječ o nacionalnoj javnoj radioteleviziji – RTCG.

Sljedeći, 12. sastanak ZSO-a održat će se u Bruxellesu u drugoj polovici 2018. ZSO se sastoji od 12 članova, po šest sa svake strane, koji predstavljaju EGSO i crnogorsko civilno društvo. (ks)

Mreža gospodarskih i socijalnih dionika Afrike i EU-a mlade smatra ključnim akterima u gospodarskom i socijalnom razvoju Afrike. Glavna tema njihovog godišnjeg sastanka bili su mladi u Africi kao pokretači gospodarskog razvoja i dobna skupina na koju su u najvećoj mjeri utjecale migracije.

Sudionici su u završnoj deklaraciji istaknuli da „uloga civilnog društva u odnosima između Afrike i EU-a podrazumijeva osiguravanje strukturiranog i redovitog doprinosa strategiji EU-a i Afrike, kao i ukazivanje na potrebu za sudjelovanjem u odgovarajućim platformama za upućivanje preporuka političkim tijelima s ciljem osiguravanja dobrog upravljanja i sudjelovanja građana“.

Mladi afrički poduzetnici iz Burkine Faso, Kenije, Svazija i Madagaskara, kao predstavnici zemljopisne raznolikosti Afrike, upoznali su sudionike sastanka sa svojim pričama o uspjehu. Time su pokazali koliko su mladi u Africi energični i poduzetnički usmjereni te kako ohrabruju i nadahnjuju ljude diljem Afrike i Europe.  „Gospodarski razvoj postoji. Trebamo alate, a ne europske fondove. Moramo se više potruditi u Africi, jer ćemo u suprotnom svi doći u Europu“, izjavio je Fahiz Diallo, mladi poduzetnik iz Burkine Faso koji vodi poduzeće za montažnu gradnju.

Zaključci s ovog sastanka bit će dostavljeni institucijama i političkim tijelima iz EU-a i Afrike kao doprinos nedržavnih aktera odnosima između EU-a i Afrike.

Skupina poslodavaca EGSO-a

Prema nedavnoj studiji koju je dao izraditi Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), europsko gospodarstvo gubi preko 2% produktivnosti godišnje zbog neusklađenosti vještina. Riječ je o gubitku od 80 centi na sat posla. Ne poduzmu li se reforme, situacija će se pogoršati.

Prema studiji, poduzeća diljem većine EU-a suočavaju se sa sve većim nedostatkom radnika s odgovarajućim vještinama. U određenim zanimanjima poput stručnjaka u području IKT-a, doktora medicine, stručnjaka u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM-a), kao i nastavnika, medicinskih sestara i primalja učinak je već znatan. Također postoji manjak profila srednjekvalificiranih zaposlenika poput vozača kamiona, kuhara i zavarivača.

Među posljedicama ubrajaju se i dodatni troškovi izobrazbe zaposlenika, gubitak konkurentnosti i sporiji postupci zapošljavanja. Preko 70 % poduzeća koji se bave stručnim, znanstvenim ili tehničkim uslugama te 67 % IKT poduzeća priznalo je da neusklađenost vještina ima ozbiljan učinak na njihove kadrovske politike.

Ispitana poduzeća ukazala su na nedovoljnu tradiciju u području cjeloživotnog učenja i (pre)kvalifikacije, a to su ključni čimbenici u neusklađenosti vještina. Osobe mlađe od 24 i starije od 65 godina najteže su pogođene problemom neusklađenosti vještina. Najmanja je vjerojatnost da će osobe u dobi od 40 do 54 godine biti pogođene tim problemom.

Učinkovito strukovno obrazovanje i izobrazba, više cjeloživotnog učenja i učinkovito posredovanje u području rada ključni su za nadilaženje jaza, kao što je bolja evaluacija vještina ključna kako bi se omogućilo pravovremeno utvrđivanje vještina koje će biti potrebne ubuduće.

Spora obrazovna reforma, prekomjerne odredbe tržišta za rad, pretjerano oporezivanje rada i proizvoljni mehanizmi određivanja plaća političke su posljedice neusklađenosti vještina. Nacionalna i lokalna tijela kao i dionici – obrazovne institucije, poslodavci te sami zaposlenici trebaju uvesti promjenu.

Studiju je izradio Institut za ekonomiku tržišta, na zahtjev Skupine poslodavaca EGSO-a te se može preuzeti ovdje: http://europa.eu/!dM96Ft (jl)

Skupina radnika EGSO-a

Studija Skupine radnika EGSO-a o nacionalnim strategijama za inicijativu Rad 4.0 pokazuje da je uključenost socijalnih partnera ključna te da su radnici najviše pogođeni kada je kolektivno pregovaranje oslabljeno.

Brzina digitalne transformacije i izazovi koji se pojavljuju u području regulacije i kvalitete zapošljavanja iziskuju sveobuhvatne odgovore na razini politike. Prema procjenama OECD-a, 14 % radnih mjesta izloženo je velikom riziku automatizacije, a njih 31 % suočit će se sa znatnim promjenama u sljedećih 15 do 20 godina.

Zaključci studije ukazuju na veliku potražnju za kvalificiranijim radnicima i na smanjenje broja radnih mjesta za srednjekvalificirane radnike srednjeg dohodovnog razreda u budućnosti – drugim riječima, na povećanje nejednakosti.

Studija upućuje na zaključke ILO-a o ekonomiji platformi, prema kojima su rupe ili siva područja u zakonodavstvu koji su stvorili plodno tlo za razvoj nestandardnih, nekvalitetnih uvjeta rada uzrokovani slabljenjem kolektivnog pregovaranja u nekim zemljama.

U studiji naslovljenoj Overview of the national strategies on work 4.0 – a coherent analysis of the role of the social partners („Pregled nacionalnih strategija za inicijativu Rad 4.0 – dosljedna analiza uloge socijalnih partnera“) poziva se na:

• jačanje socijalnog dijaloga izravnim uključivanjem socijalnih partnera u osmišljavanje pravednog procesa digitalne tranzicije radi osiguravanja kvalitetnih radnih mjesta i pristojnih plaća,
• univerzalne sustave socijalne zaštite,
• ažurirane standarde zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kod primjene novih tehnologija,
• predviđanje stanja u pogledu otvaranja radnih mjesta te
• osmišljavanje programa za osposobljavanje.

Studija će se službeno predstaviti i razmatrati 18. listopada 2018. na događanju Skupine radnika. (prp)

Skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“

Sudionike sjednice za razmjenu mišljenja koju je Skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“ organizirala 20. srpnja poticalo se na to da razmišljaju na nekonvencionalan način i iznose ideje za sastanak na vrhu o budućnosti Europe koji će se održati u Sibiuu.

Glavna pitanja o kojima se raspravljalo na događanju naslovljenom „Ponovno zadobivanje povjerenja i pouzdanja građana u EU“ bila su:

• Koji bi trebali biti sveobuhvatni/horizontalni prioriteti EU-a?
• Kako ponovno zadobiti povjerenje i pouzdanje građana u EU: promicanjem učinkovite europske socijalne politike, borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti ili zalaganjem za pravedni migracijski sustav?
• Kako poticati uravnoteženi gospodarski rast i štititi prava?
• Kako partnerskim djelovanjem osigurati održiv okoliš?
• Kako na učinkovit način promicati Europu i izvještavati o njoj te ujedno suzbiti populizam i ublažiti strahove povezane sa sigurnosnom situacijom?
• Koja su još očekivanja Europljana i kako bi ih EU mogao ispuniti?

Ovo događanje prvi je doprinos Skupine planu EGSO-a pod nazivom „Od Krakova do Sibiua i dalje“, koji je Uže predsjedništvo u proširenom sastavu pokrenulo 11. lipnja u Krakovu, pozvavši sva tijela EGSO-a – tri skupine, stručne skupine, promatračke skupine i privremene skupine – da utvrde svoje prioritete za budućnost Europe uoči sastanka na vrhu koji će se održati u ožujku 2019. u Sibiuu.

Tijekom rasprave izneseno je mnoštvo ideja u vezi s mladima, održivim razvojem, MSP-ovima, mirom, temeljnim pravima, slobodnim zanimanjima, novim oblicima suradnje, uvođenjem pravila, transparentnošću, socijalnim inovacijama i izvještavanju o Europi.

Uskoro će se na temelju konkretnih preporuka sastaviti cjelovit popis prioriteta. (ih)