EGSO info

Na plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održanoj 18. srpnja finska ministrica za socijalna pitanja i zdravstvo Aino-Kaisa Pekonen predstavila je program finskog predsjedanja EU-om, u kojem je poseban naglasak na održivosti i dobrobiti građana. Gđa Pekonen među ostalim je prioritetima predsjedanja izdvojila i jačanje vladavine prava i vrijednosti EU-a. 

Najavljujući govor Aino-Kaise Pekonen, predsjednik EGSO-a Luca Jahier osvrnuo se na glavne izazove s kojima će se finsko predsjedništvo EU-a morati uhvatiti u koštac. „Provedba Programa 2030. iziskivat će cjelovit pristup u okviru kojeg se gospodarski i socijalni izazovi moraju rješavati zajedno“, poručio je g. Jahier. Gđa Pekonen s tim je u vezi najavila: „Finska želi utjecati na budućnost EU-a, a ta budućnost treba biti održiva sa socijalnog, gospodarskog i ekološkog aspekta.“

Stoga je vodeća uloga EU-a na globalnoj razini u području klime jedan od ključnih prioriteta tijekom finskog predsjedanja. Kako bi se to ostvarilo, Finska očekuje da će se, u skladu sa zahtjevom Vijeća, do kraja 2019. postići dogovor o glavnim aspektima dugoročnog plana kojim će se EU obvezati na klimatsku neutralnost.

Tijekom finskog predsjedanja ujedno će se ojačati dijalog ne samo s drugim globalnim akterima već i s drugim institucijama i partnerima unutar EU-a. „Dijalog sa socijalnim partnerima jedan je od prioriteta finskog predsjedanja“, zaključila je gđa Pekonen. „EGSO ima ključnu ulogu i drago nam je što sastavlja važna mišljenja koja su u skladu s našim prijedlozima.“ (dgf)

Na plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) 18. srpnja održana je rasprava sa supredsjednikom EGSO-ove Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva Connyjem Reuterom.

G. Reuter predstavio je zaključke i preporuke s Dana civilnog društva 2019., događanja održanog sredinom lipnja u Bruxellesu čija je tema bila održiva demokracija. Osvrnuo se i na ulogu Skupine za vezu, koja je osnovana 2004. kao jedinstveno tijelo unutar EU-a i čiji je cilj osiguravati trajni dijalog između institucija EU-a i europske mreže organizacija civilnog društva na razini EU-a.

„Zadaća nam je promicati civilni dijalog u progresivnoj i uključivoj Europi“, poručio je g. Reuter okupljenima na plenarnoj sjednici, istaknuvši važnu ulogu te skupine u osiguravanju europske perspektive koja nadilazi nacionalne interese u vezi s bitnim temama i politikama.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier pohvalio je kvalitetan rad Skupine za vezu: „Pokušavamo graditi mostove, a ne zatvarati vrata. Zadaća nam je zajedno raditi na boljoj Europi“, naglasio je.

Kao znak bliske suradnje, Skupina za vezu i EGSO svake godine organiziraju Dane civilnog društva kako bi se istaknuo doprinos organizacija civilnog društva izgradnji Europske unije koja je više u skladu sa željama građana. Ove godine održano je 10. izdanje. G. Jahier poručio je da su Dani civilnog društva postali jedno od vodećih događanja Odbora, na kojemu se u lipnju okupilo više od 250 sudionika. (ll)

EGSO podržava akcijski plan EU-a za baterije koji je osmislila Europska komisija, ali ističe da ga je potrebno pojačati i brzo provesti.

Postoji stvarna opasnost da će vrlo veliki dijelovi europske automobilske industrije relocirati proizvodnju u regije koje su blizu pogona za proizvodnju baterijskih ćelija, koji se uglavnom nalaze u Aziji. U mišljenju koje je izradio Colin Lustenhouwer i koje je usvojeno na srpanjskom plenarnom zasjedanju EGSO je izražio podršku strateškom akcijskom planu za baterije Europske komisije, ali je i upozorio da je taj plan potrebno pojačati i brzo provesti kako bi se izbjegla moguća relokacija europskih tvornica automobila iz EU-a.

„Mnogo je toga u igri. Riječ je o radnim mjestima otprilike 13 milijuna europskih radnika u tom sektoru“, izjavio je g. Lustenhouwer. „Među tvorcima politika, znanstvenicima i poduzećima prisutan je snažan osjećaj hitnosti. Svjesni su da je već kasno, možda čak i prekasno. Potrebne su nam učinkovite, sigurne i ekološki prihvatljive baterije.“

Baterije su postale nužne u našem svakodnevnom životu. EU trenutačno zaostaje i u pogledu razvoja i u pogledu proizvodnje te ovisi o zemljama koje nisu članice EU-a, posebno azijskim zemljama. Prvo izvješće Komisije o napretku u provedbi strateškog akcijskog plana za baterije, objavljeno u travnju 2019., pokazuje da je pokrenut niz mjera za razvoj jake industrije baterija u EU-u. Međutim, u EU-u u predstojećim godinama treba učiniti mnogo više kako bi se taj sektor razvio, naročito na polju ulaganja i inovacija. (mp)

Mjere za promicanje razvoja kružnog gospodarstva u Europi dosad su bile usmjerene na proizvodnju, poticanje industrije na uvođenje kružnih poslovnih modela i plasiranje kružnih opcija na tržište. Sada su sazreli uvjeti da se u taj proces uključe i potrošači te da im se omogući da u svom svakodnevnom životu donose održive odluke o potrošnji, poruka je izvješća EGSO-a usvojenog u srpnju.

Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem izvješću „Uloga potrošača u kružnom gospodarstvu“ poziva na strateško preusmjeravanje: sve razine vlasti u Europi u središte svojih javnih politika u području kružnog gospodarstva trebaju staviti potrošače.

U prvoj fazi kružnog gospodarstva potrošači su bili svedeni na komunalne aktere koji recikliraju otpad iz kućanstava, a naglasak je bio stavljen na poslovni svijet. Kako ističe EGSO, inicijative Europske komisije bile su usmjerene na reguliranje i proizvodnju, povećanje stupnja recikliranja i uvođenje koncepta ekološkog dizajna.

„Došlo je vrijeme za inicijativu Kružno gospodarstvo 2.0 koja bi bila umjerena na potrošače“, poručuje izvjestitelj EGSO-a Carlos Trias Pintó, pozivajući Europsku komisiju da u svojim predstojećim inicijativama bude predvodnica tog preusmjeravanja.

On naglašava da će za tu drugu fazu od presudne važnosti biti informiranje potrošača. Informiranje i educiranje ključni su čimbenici za poticanje potrošača da usvoje navike sukladne kružnom gospodarstvu. Stoga je potrebno provoditi educiranje i cjeloživotno učenje, a potrošačima se moraju pružati najobjektivnije moguće informacije.

EGSO se zalaže za dobrovoljno označivanje kao korak u smjeru obveznog označivanja, uz isticanje društvenog i okolišnog otiska proizvoda – s podacima o smanjenju emisija, zaštiti bioraznolikosti, učinkovitoj upotrebi resursa ili izbjegavanju upotrebe dijelova s velikim utjecajem na okoliš, kao i o procijenjenoj trajnosti, mogućnosti nabave rezervnih dijelova i mogućnostima popravka.

Međutim, premda se informiranjem i educiranjem može postići mnogo u smislu poticanja potrošača na kupnju proizvoda koji su zeleni, mogu se popravljati i imaju dug životni vijek, mnogi si potrošači neće moći priuštiti takve proizvode. EGSO kao poticaj predlaže da države članice usvoje modele nagrađivanja te da lokalne uprave koriste javnu nabavu za podupiranje održivih dobavljača. (dm)

Kako bi svoju poljoprivredu sačuvala i učinila je otpornijom na nove izazove poput klimatskih promjena, Europska unija mora u poljoprivrednim djelatnostima staviti jači naglasak na kratke lance opskrbe i agroekologiju. Agroekologija je i jedan od načina na koji se osigurava naša opskrba hranom a hrana čini zdravijom, čime se povećava njezina vrijednost. Kratki lanci opskrbe pomažu manjim poljoprivrednim gospodarstvima povećati dohodak i oživljavaju ruralna područja.

„Inicijative povezane s kratkim lancima opskrbe imaju potencijal za otvaranje radnih mjesta i rast, a time i za stvaranje bogatstva, posebice u ruralnim područjima. Izazov s kojim se pritom suočavamo jest omogućiti uspostavu lokalnih prehrambenih sustava temeljenih na lokalnom upravljanju. Digitalizacija ima – a i u budućnosti će imati – ključnu ulogu ne samo u proizvodnji i preradi već i u kupovini i prodaji“, objašnjava Geneviève Savigny, izvjestiteljica za mišljenje „Promicanje kratkih i alternativnih lanaca opskrbe hranom u EU-u: uloga agroekologije“.

Da bi agroekologija zaživjela u cijeloj Europi, EGSO predlaže donošenje strukturiranog višestrukog akcijskog plana koji će uključivati regionalnu i nacionalnu razinu te razinu EU-a. Pored toga, postojeće programe treba usmjeriti na mjere za pružanje podrške agroekologiji i kratkim lancima opskrbe.

Okvir za taj akcijski plan mogla bi osigurati sveobuhvatna prehrambena politika, koju EGSO već godinama zagovara i čiju bi provedbu mogao olakšati. (sma)

Po mišljenju EGSO-a, učinkovita i konkurentna tranzicija europskog proizvodnog sustava u najsuvremenije digitalno gospodarstvo koje pogoduje okolišu bit će moguća samo ako bude postojala volja za ulaganjem znatnih sredstava u inovacije. Mjere koje Europska komisija planira za bolji razvoj proizvodnog sustava stoga se trebaju temeljiti na istinskom poznavanju potreba poduzeća, i to posebice MSP-ova.

Na proizvodnju otpada 17,3 % europskog BDP-a odnosno 80 % izvoza. „S obzirom na te impresivne podatke, od ključne je važnosti da Europa udruži sve svoje snage kako bi taj sektor održala, pa i ojačala“, izjavio je Antonello Pezzini, izvjestitelj za EGSO-ovo informativno izvješće „Promicanje postupnih inovacija u područjima sa snažnim proizvodnim sektorom“.

EGSO poziva Europu i njezine države članice da provedu odgovarajuće obrazovne strategije, koje su ključne za stjecanje novih vještina i razvoj novih stručnih profila. 

Tekuća industrijska revolucija koristi se digitalnim modelima poput računalstva u oblaku i velikih količina podataka i kreće se u smjeru interneta stvari i „pametnih“ proizvoda. U tom je procesu izuzetno važna umjetna inteligencija, koja bi u sljedećih dvadeset godina mogla udvostručiti godišnju stopu rasta.

„Europa mora poduzeti odlučne korake u području digitalne tehnologije i MSP-ovima olakšati pristup vrhunskoj tehnologiji. EGSO stoga poziva na donošenje posebnih mjera i politika koje će MSP-ovima omogućiti da se u većoj mjeri umreže s velikim trgovačkim društvima i kojima će se uvesti poticaji za promicanje suradnje malih i velikih poduzeća u području inovacija“, zaključio je g. Pezzini. (sma)

EU bi trebao obnoviti svoj sustav koordinacije gospodarske politike i upravljanja tom politikom usvajanjem nove strategije za održivi razvoj nakon 2020. kako bi se povećala učinkovitost djelovanja i održivost rezultata, poručuje EGSO.

U tom kontekstu EGSO u nedavno usvojenom mišljenju pozdravlja Komisijin prijedlog da se u idućem VFO-u snažnije povežu europski semestar i financiranje iz kohezijskih fondova. Smatra da takva povezanost ima ogroman potencijal za unapređenje koordinacije gospodarske politike EU-a i upravljanja tom politikom.

Pored toga, EGSO predlaže da se obnovljeni sustav upravljanja EU-a u većoj mjeri oslanja na razumijevanje civilnog društva i suradnju s njim te da se ojača višerazinska javna uprava. S tim u vezi predlaže uspostavu EGSO-ova centra za informiranje dionika.

U jednom drugom mišljenju EGSO poziva na tješnje povezivanje EFSU-a, programa InvestEU (koji je proizašao iz EFSU-a) i drugih europskih ili nacionalnih programa ulaganja. Preporučuje postavljanje jasnih ciljeva ulaganja, regulatorno pojednostavljenje i daljnje smjernice radi postizanja veće geografske i sektorske ravnoteže u okviru Plana ulaganja za Europu.

Ako EU bude primjenjivao europski semestar kao najvažniju sastavnicu koordinacije gospodarske politike, to bi moglo pridonijeti provedbi tih preporuka. (jk)

EGSO je u srpnju iznio prijedloge u vezi s gospodarskim programom za predstojeće zakonodavno razdoblje i preporučio da ti prijedlozi budu temelj nove gospodarske strategije EU-a.

EGSO smatra da bi se u budućoj gospodarskoj politici i upravljanju trebalo voditi računa o geopolitičkim i društvenim izazovima poput usporavanja gospodarskog rasta na svjetskoj razini, neriješenih trgovinskih sporova, Brexita, klimatskih i demografskih promjena, sve većih nejednakosti i četvrte industrijske revolucije te da bi se trebalo doprinositi jačanju otpornosti na krize i održivosti gospodarskog modela. Za prevladavanje tih izazova potrebna je dalekosežna gospodarska strategija s jasnim ciljevima politike i koherentnijim okvirom gospodarskog upravljanja.

Sva četiri stupa EMU-a – monetarni i financijski, gospodarski, socijalni i politički – potrebno je ojačati na uravnotežen način te je nužan pozitivan diskurs o budućem razvoju gospodarstva EU-a. EGSO među ostalim poziva na uspostavu fiskalnog kapaciteta na razini europodručja, uravnoteživanje mjera povezanih s ponudom i potražnjom te veću uključenost Europskog parlamenta, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u najvažnije odluke o socijalnoj i gospodarskoj politici.

U vezi s uzlaznom konvergencijom EGSO smatra da je potrebno promicati obrazovanje i osposobljavanje, istraživanje i razvoj te inovacije. Te mjere mogu ojačati konkurentnost gospodarstva EU-a na temelju njegove sposobnosti da poveća produktivnost i životni standard na održiv način, pri čemu istodobno treba postići klimatsku neutralnost.

Više informacija: ECO/492 i ECO/493 (jk)