EGSO info

Na lipanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava s povjerenikom Marošem Šefčovičem o budućnosti europske energetske unije te je zauzet stav o predloženoj strategiji EU-a za dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

U EGSO-u se svi slažu da bi tranzicija prema dekarboniziranoj Europi trebala biti socijalno pravedna i učinkovita te da bi svi akteri trebali udružiti snage i dati svoj doprinos, a naglašena je i potreba za djelovanjem nakon 2030. „Diljem Europe opće je prihvaćeno da su hitno potrebne mjere za zaštitu klime“, rekao je g. Šefčovič i dodao da je klima postala jedna od središnjih tema tijekom izbora u EU-u te da se „u Europi na klimatske promjene napokon gleda kao na priliku za preusmjeravanje i reorganizaciju našeg gospodarstva“.

G. Jahier složio se s time. Napomenuo je da je cilj klimatske neutralnosti do 2050. ključan za budućnost Europe te se zapitao hoće li, usprkos velikom napretku ostvarenom u borbi protiv klimatskih promjena, biti još dovoljno ambicioznih politika i resursa kako bi se poduprlo dugoročno nastojanje postizanja nulte neto stope emisija do 2050.

EGSO je podržao predloženu strategiju EU-a za dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova i njezin cilj postizanja klimatski neutralnog gospodarstva u Europskoj uniji do 2050. U mišljenju koje su sastavili Pierre Jean Coulon i Stefan Back Odbor poziva na trajni dijalog s građanima i socijalno pravednu tranziciju. Nadalje, tvrdi da bi se trebao sklopiti novi socijalni pakt.

„Takva je tranzicija moguća i korisna za Europu, ali svi se moramo usuglasiti i udružiti snage kako bismo postigli taj zajednički cilj. Ne možemo razdvojiti građane od donositelja odluka“, dodao je g. Coulon.

Ključ je u mobilnosti: to je jedno od područja gdje je napredak najpotrebniji i može se ostvariti. „Moramo iznaći rješenja za smanjenje ugljičnog otiska EU-a bez nepovoljnog utjecaja na njegovo čitavo gospodarstvo i društvo“, ustvrdio je g. Back. „Mogli bismo osmisliti, usvojiti i uvesti sustav određivanja cijena ugljika kojim bi se uzeli u obzir njegovi učinci na poduzeća i građane i koji bi među njima bio u potpunosti prihvaćen“, zaključio je. (mp)

U nedavno usvojenom mišljenju EGSO je pozvao čelnike EU-a na ulaganje većih napora u jačanje međunarodne uloge eura. EGSO tvrdi da se uz pomoć snažnog eura doprinosi dobrobiti europskih građana i poduzeća, štite zajedničke vrijednosti i promiču zajednički interesi.

Ujedno navodi da će daljnje mjere za jačanje gospodarskog rasta i otpornosti te sposobnosti prilagodbe gospodarstava europodručja u konačnici dovesti do jače međunarodne uloge eura. U mišljenju EGSO-a iznose se preporuke koje nadilaze prijedloge Europske komisije.

Snažnije gospodarstvo europodručja koje podupire zajedničku valutu treba se zasnivati na većoj socijalnoj koheziji, gospodarskoj konvergenciji, konkurentnosti i inovativnosti. Moraju se smanjiti razlike među državama članicama i unutar njih jer one narušavaju gospodarske rezultate EU-a.

EGSO poziva i na ujedinjeniji pristup u međunarodnoj diplomaciji te proaktivniji stav prema promicanju zajedničkih interesa, što bi moglo dovesti do brojnijih trgovinskih prilika.

Dovršenje ekonomske i monetarne unije te bankovne unije predstavlja još jedan jasan prioritet za EGSO. EGSO u vezi s tim preporučuje da se istraže mogućnosti za stvaranje likvidnijih i sigurnijih sredstava u eurima. Time bi se mogla smanjiti trenutačna fragmentiranost tržišta državnih obveznica u europodručju, koja narušava povjerenje tržišta u jedinstvenu valutu.

Saznajte više o preporukama EGSO-a da se poveća korištenje eura na međunarodnoj razini i o brojnim prednostima koje bi to donijelo europskim građanima i poduzećima. (jk)

EGSO poziva na poboljšanje makroregionalnih strategija i u razmatračkom mišljenju iznosi niz p kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal.

Prijedlozi, izneseni u lipnju, zasnivaju se na podrobnoj analizi postojećih makroregionalnih strategija. Ta je analiza pokazala da su te strategije dosad predstavljale korisne instrumente za kohezijsku politiku i pojačanu integraciju i suradnju, no da nisu ispunile očekivanja u pogledu doprinošenja smanjenju socijalnih i teritorijalnih razlika te povećanju okolišne održivosti.

Kako bi se povećao utjecaj tih strategija na smanjenje razlika, Odbor predlaže da se prije svega poboljša komunikacija i povezanost između partnera koji sudjeluju u suradnji te da se potiče veće uključivanje organizacija civilnog društva u provedbu i praćenje strategija.

Kreatori politika moraju stoga ojačati intervencije u okviru politika, potaknuti aktivnu predanost makroregionalnim strategijama i smanjiti birokraciju. Važan je aspekt i uvođenje funkcionalnog umrežavanja te povezanosti postojećih baza podataka i upravljanja njima.

EGSO smatra da je potrebno poboljšati komunikaciju o makroregionalnim strategijama kako bi se povećala vidljivost tih strategija te potaknulo umrežavanje i sudjelovanje.

Prednost treba dati umrežavanju socijalnih partnera, lokalnih socioekonomskih aktera i organizacija civilnog društva te njihovu povezivanju u klastere, kako na geografskom tako i na sektorskom planu. Njihovo uključivanje u izradu, planiranje i evaluaciju politika iznimno je korisno za provedbu makroregionalnih strategija, a ujedno može i povećati koheziju te socijalnu i okolišnu održivost.

Naposljetku, EGSO predlaže uspostavu učinkovitih mreža za obrazovne aktivnosti koje bi također mogle pridonijeti ostvarivanju boljih rezultata u području okolišne održivosti. (jk)

EGSO je povodom „velikog starta“ utrke Tour de France 3. srpnja organizirao predstavljanje knjige o šampionu talijanskog biciklizma i ratnom heroju Ginu Bartaliju, uz sudjelovanje autora, novinara Alberta Toscana. Tom je prilikom održana i rasprava o čistoj mobilnosti.

„Treba činiti dobro, ali ne i pričati o tome“, znao je reći Gino Bartali, šampion talijanskog biciklizma, trostruki pobjednik utrke Giro d'Italia i dvostruki pobjednik utrke Tour de France. Njegovu je životnu priču zabilježio Alberto Toscano u knjizi Gino Bartali. Una bici contro il fascismo („Gino Bartali. Biciklom protiv fašizma“), koja je predstavljena 3. srpnja 2019. u prostorijama EGSO-a.

Kao protivnik Mussolinijeva režima, Gino Bartali spasio je stotine Židova od smrti u Italiji tijekom holokausta: bio je kurir i tisućama kilometara biciklom prevozio povjerljive dokumente, praveći se da je na svojim legendarnim treninzima na duge pruge. Bio je samozatajni heroj koji nikad nije govorio o tome što je radio za vrijeme Drugog svjetskog rata, čak ni kad je rat završio.

Prilikom tog skupa u EGSO-u održana je i rasprava o čistoj mobilnosti u kojoj su, pored ostalih, sudjelovali i predsjednik EGSO-a Luca Jahier, predsjednik EGSO-ove stručne skupine TEN Pierre Jean Coulon i gradonačelnik Grada Bruxellesa Philippe Close. Cilj skupa bio je odati priznanje ne samo sportu i zelenim vrstama prijevoza nego i ljudskim vrijednostima. (mp)

S obzirom na njihov jednodimenzionalni ili sažaljiv prikaz osoba s invaliditetom, često opterećen mitovima i zabludama, te kontinuirano nedovoljnu ponudu informativnih i zabavnih emisija koje ispunjavaju kriterije potpune pristupačnosti, pred europskim je medijima još dalek put kako bi o osobama s invaliditetom izvještavali na točan i uključiv način.

Ključna uloga medija u podizanju svijesti o pravima osoba s invaliditetom i u suzbijanju stigmatizacije i predrasuda prema tim osobama, pojava koje su i dalje prisutne u svim porama europskog društva, bila je glavna tema savjetovanja „Izvještavanje o pravima osoba s invaliditetom“, koje je Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao 28. lipnja u Bruxellesu.

„Izvještavanje o pravima osoba s invaliditetom treba smatrati važnim aspektom šireg pitanja o načinu na koji prikazujemo raznolikost našeg društva u cjelini. To je epicentar naših demokratskih vrijednosti i bit će jedno od najvažnijih pitanja idućih godina“, rekao je član EGSO-a Ioannis Vardakastanis na otvorenju događanja.

Na savjetovanju su se okupili članovi EGSO-a i predstavnici različitih nevladinih organizacija koje pružaju potporu osobama s invaliditetom te predstavnici Europske unije za radiodifuziju (EBU) i Instituta za raznolikost u medijima (MDI), organizacije koja prati rad medija i potiče odgovorno medijsko prikazivanje raznolikosti. (ll)

Bolja provedba europskog stupa socijalnih prava, s naglaskom na promicanju osnovnih usluga, bila je jedna od tema plenarnog zasjedanja u lipnju, na kojem su članovi usvojili samoinicijativno mišljenje o toj temi izvjestitelja Raymonda Hencksa i Krzysztofa Balona.

EGSO naglašava da svatko mora imati pravo na pristup osnovnim uslugama kao što su voda, energija i prijevoz te ističe da su one od presudne važnosti za socijalnu pravdu.

G. Hencks istaknuo je da su neke od tih usluga nedovoljno regulirane i da se u nedovoljnoj mjeri provode u državama članicama. „Pozivamo na to da osnovne usluge budu dostupne svima“, poručio je, ali i dodao da to nije dovoljno. „Ujedno je potrebno razjasniti koncept osnovnih usluga i poduzeti konkretne mjere kako bi se prevladali postojeći nedostaci i osiguralo dobro funkcioniranje tih usluga, u skladu s potrebama korisnika.“

EGSO stoga pozdravlja činjenicu da se u 20. načelu stupa socijalnih prava potvrđuje pravo na pristup osnovnim uslugama. „Te su usluge ključan element socijalne pravde i temelje se na načelu jednakog postupanja prema korisnicima – uz zabranu svih oblika diskriminacije ili isključivanja – te na načelu univerzalnog pristupa uslugama visoke razine cjenovne pristupačnosti i kvalitete“, složio se g. Balon. (mp)

Nacionalna gospodarska i socijalna vijeća i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) tu su poruku čelnicima EU-a poslali iz Rima, gdje su se 13. i 14. lipnja sastali kako bi raspravili o svojoj ulozi u održivom razvoju Europe i europskom stupu socijalnih prava.

Rasprava se odvijala u okviru godišnjeg sastanka predsjednika i glavnih tajnika EGSO-a i gospodarskih i socijalnih vijeća država članica EU-a, održanog u suorganizaciji EGSO-a i talijanskog gospodarskog i socijalnog vijeća (CNEL).

Među glavnim govornicima na uvodnoj sjednici, kojoj je prisustvovao talijanski predsjednik Sergio Mattarella, bili su talijanski ministar vanjskih poslova Enzo Moavero Milanesi i predsjednik CNEL-a Tiziano Treu.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier pozvao je novi Europski parlament i buduću Komisiju da Europi osiguraju čvrsto i odlučno političko vodstvo i time joj omoguće da postane svjetski predvodnik u području održivog razvoja.

Na raspravi su doneseni sljedeći zaključci, koji su poslani svim glavnim institucijama EU-a:

• UN-ov Program 2030. mora u sljedećem desetljeću biti opći prioritet EU-a kako bi se uspješno suočilo s pet temeljnih tranzicija:
  • gospodarska preobrazba,
  • energetska i ekološka preobrazba,
  • opsežna socijalna preobrazba,
  • demokratske i participativne preobrazbe,
  • geopolitičke tranzicije u međunarodnim odnosima.
• Program 2030. strategija je koja svima donosi korist:
  • poslodavcima, zato što će se borba za konkurentnost voditi na globalnoj razini, u sektorima povezanima s Programom održivog razvoja;
  • radnicima, zato što je nekoliko ciljeva održivog razvoja povezano sa socijalnom dimenzijom Europe;
  • civilnom društvu, koje bi se, bude li potpuno uključeno u upravljanje, moglo pokazati ključnim za pravilno praćenje provedbe ciljeva održivog razvoja.
• Treba osmisliti plan za poticanje provedbe europskog stupa socijalnih prava, čija provedba velikim dijelom još nije započela.
• Programu 2030. treba prilagoditi i proces europskog semestra.
• 40% ukupnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. treba namijeniti održivom razvoju.
• Sljedeća Komisija trebala bi imati i potpredsjednika čiji bi zadatak bio ciljeve održivog razvoja uključiti u sve politike EU-a.
• Taj projekt, obilježen nadom i otpornošću, mogao bi učvrstiti zajedništvo i solidarnost u EU-u i mobilizirati civilno društvo, a posebice mlade ljude.
• Gospodarska i socijalna vijeća mogla bi djelovati kao vijeća za građansko sudjelovanje i u tom svojstvu organizirati javna savjetovanja o novim modelima održivog razvoja.
• Kao najveća ekonomija na svijetu, EU uz pomoć svoje trgovinske politike mora odigrati glavnu ulogu u promicanju Programa održivog razvoja do 2030. na globalnoj razini.

Svi zaključci sa sastanka dostupni su ovdje. (dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor pozvao je EU da usvoji proaktivniji pristup rješavanju problema sve većeg kršenja vladavine prava diljem EU-a u kontekstu bojazni da bi ta kršenja mogla prerasti u istinsku krizu demokracije i temeljnih prava i sloboda.

U mišljenju usvojenom na lipanjskom plenarnom zasjedanju EGSO je pozvao na učinkovitije i izravnije uključivanje organizacija civilnog društva u osmišljavanje i provedbu zaštitnih mjera usmjerenih protiv narušavanja vladavine prava. Mnoge od tih organizacija aktivne su u području podizanja svijesti, nadzora ili zagovaranja te se stoga često prve nađu na udaru autoritarnih režima.

Ističući svoju posebnu ulogu i dužnost djelovanja kad su aktivnosti njegovih članova i civilnog društva općenito ugrožene u EU-u, EGSO je pozvao na bolju zaštitu organizacija civilnog društva, kao i drugih ključnih javnih aktera koji imaju nadzornu ulogu, kao što su novinari, zviždači i borci za ljudska prava.

EGSO tim mišljenjem doprinosi procesu promišljanja o daljnjem jačanju vladavine prava u EU-u koji je Europska komisija predložila u nedavno objavljenoj komunikaciji u kojoj je sve dionike pozvala da doprinesu raspravi.

EGSO je pozdravio napore koje Komisija ulaže u jačanje vladavine prava u državama članicama uz pomoć dostupnih instrumenata. Međutim, istaknuo je i nedostatke tih instrumenata u sprečavanju ili ispravljanju smišljenih povreda temeljnih prava i sloboda.(ll)

Glavni je cilj finskog predsjedanja EU-om, koje je počelo 1. srpnja, da se Unija obveže na znatno smanjenje emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost. EGSO će podupirati mjere predsjedništva u području klime i nastaviti vlastiti rad na uspostavi okvira EU-a kojim bi se poticale inicijative u području klime pod vodstvom građana i zajednice.

Drugi prioriteti finskog predsjedanja obuhvaćaju jačanje zajedničkih vrijednosti i vladavine prava, povećanje konkurentnosti i društvene uključivosti u EU-u, jačanje uloge EU-a kao predvodnika klimatske politike na globalnoj razini i punu zaštitu sigurnosti građana.

Tijekom predsjedanja Finska će se suočavati s velikim izazovima, uključujući nadgledanje procesa Brexita i pregovora među državama članicama o idućem višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Na temelju svojih preporuka o politikama u vezi s VFO-om za razdoblje nakon 2020., a osobito sektorskim zakonodavnim prijedlozima za programe potrošnje, EGSO će nastojati pozitivno utjecati na pregovore kako bi se mogli zaključiti na vrijeme.

U skladu sa sloganom „Održiva Europa – održiva budućnost“ Finska će naglasak staviti na promicanje ekološke kulture u organizaciji sastanaka tako što će se brojni sastanci tijekom predsjedanja održati u Helsinkiju, uključujući šest neformalnih sastanaka ministara, i tako što će se sudionicima posluživati finska voda iz slavine u vrčevima i lokalno proizvedena organska hrana.

EGSO će također održati nekoliko sastanaka u zemlji koja predsjeda EU-om. Predsjedništvo EGSO-a već se sastalo u Helsinkiju 6. lipnja, a sve tri skupine Odbora namjeravaju održati sastanak u Finskoj idućih mjeseci (Skupina poslodavaca: 8. – 9. listopada, Skupina radnika: 9. listopada, Skupina „Raznolikost Europe“: 16. – 17. rujna). Finskoj je ovo treći put da se nalazi na čelu rotirajućeg predsjedništva otkako je pristupila EU-u 1995. Prva dva puta predsjedala je 1999. i 2006. Dodatne informacije o aktivnostima EGSO-a tijekom finskom predsjedanja dostupne su u posebnoj brošuri: https://bit.ly/2XHm6xb.(ml)

Skupina poslodavaca EGSO-a

Porezi na dobit najštetniji su oblik oporezivanja za gospodarski rast. Suprotno percepciji prisutnoj u javnosti, u posljednjih 40 godina nije bilo smanjenja prihoda od poreza na dobit u odnosu na BDP. Zemlje koje su posljednjih godina smanjile svoje efektivne stope poreza na dobit u narednim su godinama zabilježile povećanje ulaganja. To su neki od zaključaka nedavno objavljene studije koju je na zahtjev Skupine poslodavaca naručio Europski gospodarski i socijalni odbor.

Visoka stopa poreza na dobit može kočiti poslovne aktivnosti time što određeni investicijski projekti postaju neprofitabilni, čime se smanjuje porezna osnovica, a samim time i ubiranje poreza. Povećanje porezne stope za izravna strana ulaganja od jednog postotnog boda u prosjeku dovodi do pada izravnih stranih ulaganja od 3,7 %.

Analiza ujedno pokazuje da smanjenje poreza na dobit ne dovodi nužno do znatnih gubitaka u javnim financijama, već se zapravo može više-manje autofinancirati. U šest zemalja smanjenje stope poreza na dobit dovelo je do povećanja prihoda. Niži porezi na dobit znače veći rast – smanjenje porezne stope za 10 postotnih bodova može povećati godišnju stopu rasta za 1 – 2 postotna boda.

„Cilj je studije da služi kao koristan i pouzdan alat pri raspravama o oporezivanju. To je posebno važno u trenutačnim okolnostima u Europskoj uniji, u kojima je u javnosti prisutna percepcija o oporezivanju trgovačkih društava (osobito velikih multinacionalnih poduzeća) iskrivljena te je iskorištavaju populisti“, izjavio je Krister Andersson, potpredsjednik Skupine poslodavaca. U studiji se navode podaci i konkretni primjeri koji pobijaju tu sliku.

Iako je u posljednjih 40 godina došlo do znatnog smanjenja poreznih stopa, udio prihoda od poreza na dobit u BDP-u i dalje je na sličnoj razini kao u 1980-ima. Prihodi od poreza na dobit većinom iznose 2 – 3 % BDP-a, dok prihodi od poreza na dohodak, PDV-a i doprinosa iz plaće i na plaću zajedno iznose više od 30 %.

Studiju možete preuzeti na internetskim stranicama EGSO-a na sljedećoj poveznici: https://europa.eu/!NB43bP (lj)

Skupina radnika EGSO-a

Skupina radnika održala je 25. lipnja izvanredni sastanak u Bukureštu (Rumunjska) na kojemu se raspravljalo o pravima radnika i socijalnoj konvergenciji, odnosno Europi zajedničkih vrijednosti. Oliver Röpke, predsjednik Skupine radnika, čestitao je rumunjskom predsjedništvu na nekoliko postignuća ključnih za poboljšanje života radnika, kao što su uspostava Europskog nadzornog tijela za rad, Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života te Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima.

Rasprave su bile usmjerene na najveće izazove povezane s mobilnošću radne snage, zapošljavanjem i konvergencijom socijalnih prava u Europskoj uniji. Marius-Constantin Budăi, rumunjski ministar rada i socijalne pravde, istaknuo je nužnost ekonomske konvergencije te, osobito, smanjenja razlika u plaćama između zemalja istočne i zapadne Europe.

Nekoliko se govornika osvrnulo na europski stup socijalnih prava koji bi, ako se ispravno provede, mogao pridonijeti uzlaznoj konvergenciji. Čelnici pet rumunjskih saveza sindikata istaknuli su izazove u pogledu zapošljavanja i socijalnih pitanja u Rumunjskoj, konkretno visoke stope siromaštva, niske plaće, probleme u vezi s kolektivnim pregovaranjem i socijalnim dijalogom, kao i visoku razinu iseljavanja.

Kad je riječ o mobilnosti radne snage, naglasili su da ona doduše može pridonijeti gospodarskom rastu i rješavanju problema nedostatka vještina u EU-u, ali da se gubitak prevelikog broja kvalificiranih radnika može negativno odraziti na matične zemlje, kao što je slučaj s Rumunjskom, iz koje su se u potrazi za boljim uvjetima života iselila tri milijuna građana. (mg)

Ovdje možete pronaći dodatne informacije.

Skupina „Raznolikost Europe“ EGSO-a

Francuski Nacionalni savez obiteljskih udruga (UNAF) održao je 22. i 23. lipnja u Reimsu opću skupštinu. Gđa Basset, potpredsjednica UNAF-a i članica Skupine III., pozvala je g. Metzlera da prisustvuje događanju. Glavna tema rasprave bila je participativna demokracija i uloga posredničkih tijela.

Arno Metzler održao je u ime Skupine „Raznolikost Europe“ izlaganje o tome kako Europa sluša glas organiziranog civilnog društva. U svom je govoru o obiteljskoj politici najavio da će Skupina „Raznolikost Europe“ 12. studenog 2019. održati konferenciju „Novi uzori za društva u Europi“.

„Pitam se zašto na razini EU-a ne postoji pristup u vezi s obiteljskom politikom. Trebamo ispraviti taj nedostatak jer je obitelj važan element europskog kulturnog nasljeđa: ona je vezivno tkivo civilnog društva i organizacija civilnog društva“, kazao je g. Metzler. Dodao je da će potaknuti Skupinu III. „da pokrene inicijativu na europskoj razini kako bi se okupili svi akteri koji omogućuju postojanje i zaštitu obitelji u Europi“.

Ukupno 600 sudionika toplo je pozdravilo ideju o uspostavi europskog obiteljskog parlamenta – po uzoru na Europski ruralni parlament koji je uspostavio Staffan Nilsson. Predsjednica UNAF-a obećala je da će podupirati i dalje razvijati ideju europskog obiteljskog parlamenta te na to poticati i druge europske obiteljske mreže. (jh)