EGSO info

„Izazov koji nam predstoji uključuje i borbu protiv klimatskih promjena i osiguravanje prehrane za planet na kojem će uskoro živjeti 10 milijardi ljudi. Biogospodarstvo, koje obuhvaća proizvodnju obnovljivih bioloških resursa i njihovu preradu u hranu, krmivo i proizvode izrađene od bioloških sirovina, može imati veliku ulogu u rješavanju oba problema“, poručili su Mindaugas Maciulevičius i Udo Hemmerling, izvjestitelji za mišljenje EGSO-a Ažuriranje strategije za biogospodarstvo, usvojeno 15. svibnja.

Za „novo“ biogospodarstvo od ključne su važnosti načela održivosti, a prirodne resurse potrebno je očuvati kako bi ostali produktivni.

MSP-ovi imaju važnu ulogu u biogospodarstvu. Kako bi povećali svoj doprinos, potrebno im je bolje savjetovanje i bolji pristup financiranju. Od ključne je važnosti uspostaviti pojedinačne i fleksibilne savjetodavne usluge kako bi se MSP-ovima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru pomoglo u pokretanju dugoročnih, inovativnih projekata. Povrh toga, javno-privatna suradnja mogla bi imati veliku ulogu u jačanju učinkovitosti i poticanju razmjene znanja, stručnosti i najboljih praksi.

Povezanost između različitih područja – urbanih i ruralnih, ruralnih i ruralnih te kopna i mora – mogla bi pridonijeti vrijednosnim lancima i klasterima u okviru održivog biogospodarstva, a naročito bi pomogla srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama u povećanju proizvodnje, a time i poticanju rasta i zaposlenosti, naročito u ruralnim područjima. Ta je regija bogata biomasom zahvaljujući opsežnim aktivnostima u području poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te raspolaže velikim, ali nedovoljno iskorištenim kapacitetom za biomasu. (sma)

EGSO smatra da bi dostojanstveno starenje trebalo postati temeljno pravo. Europljani žive duže, a to je dobra vijest. Međutim, starenje za sobom povlači nove izazove na društvenom, gospodarskom i zdravstvenom polju, izazove koji utječu i na starije osobe i na njihove obitelji i društva. EGSO tvrdi da se ta tema već predugo zanemaruje i da izostaju pripreme za sve veće potrebe starijih osoba. U mišljenju usvojenom 15. svibnja EGSO naglašava golem potencijal za nova radna mjesta i tehnološki napredak koji predstavljaju starije osobe.

Ispomoć u kućanstvu, osobni njegovatelji, asistenti za njegu i medicinske sestre neka su od zanimanja u kojima će se u budućnosti otvoriti najviše radnih mjesta. Znanje i obrazovanje zaposlenika u tim zanimanjima neodvojivo su povezani s dobrobiti starijih osoba.

„Predlažemo da se uvede europski program za minimalnu razinu osposobljavanja/obrazovanja za medicinske sestre u području gerontologije te za njegovatelje i asistente za njegu, ne samo u tehničkom pogledu nego i na socijalnoj i ljudskoj razini, kako bismo omogućili i povećali mobilnost radnika i povisili razinu usluga za starije osobe“, izjavio je Marian Krzaklewski, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a. Osposobljavanje bi trebalo olakšati uz pomoć IKT alata. EGSO također preporučuje uspostavu zajedničkog okvira EU-a koji bi uključivao najbolje postojeće programe osposobljavanja.

Starije osobe žele što dulje živjeti u vlastitom domu. EGSO smatra da je od ključne važnosti da se njihove preferencije uvažavaju, u dijalogu s njihovim obiteljima i rodbinom. „Međutim, izbor se više ne može svesti samo na skrb u kući i domove za starije i nemoćne osobe“, istaknuo je suizvjestitelj za mišljenje Jean-Pierre Haber. „Ustanove drugačije vrste već postoje, a one koje se tek trebaju izgraditi moraju biti usmjerene na olakšavanje samostalnog života. Tako se njihov dizajn treba temeljiti na potrebama ljudi i specifičnom zdravstvenom stanju u kojem se mogu nalaziti.“

EGSO također poziva na bolju upotrebu inovacija u digitalnoj tehnologiji, kao što su telemedicina, senzori, digitalizirani zdravstveni kartoni i digitalizirana medicinska dokumentacija, kao i sustavi kućne automatizacije, koji bi povećali stupanj ne samo samostalnosti starijih osoba već i učinkovitosti i sigurnosti njege. (sma)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je Europsku uniju i njezine države članice da rodnu jednakost uvrste u svoje najvažnije političke prioritete zbog zabrinutosti da bi nedavni napadi na prava žena u Europi mogli ozbiljno ugroziti napredak prema ravnopravnosti muškaraca i žena.

„Ovo je desetljeće obilježeno vidnim i organiziranim napadima na rodnu ravnopravnost i ljudska prava. Stanje u pogledu ravnopravnosti umnogome ili stagnira ili se pogoršava, na primjer u pogledu plaća, mirovina i mogućnosti zapošljavanja“, poručuje Indre Vareikytė, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a o rodnoj ravnopravnosti.

„Ovim će tempom trebati više od stotinu godina da žene u Europi postanu ravnopravne muškarcima, a žene u budućim naraštajima imat će manje prava od današnjih žena“, dodala je.

EGSO je pozvao EU da uloži dodatne napore i ravnopravnost proglasi samostalnim ciljem u svojim budućim financijskim okvirima te da usvoji ambicioznu i obvezujuću petogodišnju strategiju u okviru koje će se učinkovito rješavati svi aspekti rodne ravnopravnosti.

Pozvao je sve države članice koje još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju da preispitaju svoje stajalište te zatražio od Komisije da psihičko i seksualno uznemiravanje žena na internetu uvrsti u definiciju nezakonitog govora mržnje.

Kako bi osigurao ravnopravnu zastupljenost u vlastitim redovima, Odbor je pozvao Vijeće da preispita svoje smjernice za imenovanje članova EGSO-a i preporučio da države članice predlažu članove uz primjenu načela rodnog pariteta. Udio žena među članovima EGSO-a trenutno iznosi 30 %. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor pozvao je države članice EU-a da uspostave poticajno okruženje za filantropiju u skladu sa slobodama i temeljnim pravima EU-a te je preporučio da se filantropija prepozna i promiče kao način iskazivanja društvene predanosti općem dobru.

U svojem prvom mišljenju u potpunosti posvećenom filantropiji EGSO također preporučuje da olakšavanje prekograničnih filantropskih aktivnosti bude prioritet i za EU i za države članice. Međutim, Odbor je istaknuo da filantropija ne smije biti zamjena za socijalnu državu i snažne sustave socijalne zaštite utemeljene na poreznoj pravdi i djelotvornim politikama zapošljavanja. Baš naprotiv, trebalo bi ih jačati i dalje razvijati, čime bi se također poboljšala sposobnost filantropskih organizacija da „popune praznine“, odnosno dopune financiranje u specifičnim područjima u kojima nedostaje javne potpore. „U potpunosti uvažavamo komplementarnost i inovativnu dodanu vrijednost koju filantropija jačanjem zajedničkih vrijednosti i stvaranjem otpornijeg društva može donijeti socijalnoj koheziji“, rekao je izvjestitelj za mišljenje, Petru Sorin Dandea. Naglasio je da filantropsko djelovanje treba ostati transparentno i da to treba promicati sigurnosnim mjerama na nacionalnoj i europskoj razini. Brojke pokazuju nagli porast filantropije u Europi tijekom posljednja tri desetljeća i procjenjuje se da filantropski doprinosi u Europi iznose najmanje 87,5 milijardi EUR godišnje, a i to je konzervativna procjena. (ll)

Jedinstveno tržište donijelo je brojne opipljive koristi europskim građanima, tvrdi Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svojem odgovoru na ocjenu stanja jedinstvenog tržišta koju je izradila Europska komisija. Cjenovno pristupačna zrakoplovna putovanja, ukidanje naknada za roaming, poboljšane mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada koje obuhvaća cijeli kontinent, prava potrošača koja osiguravaju visoku razinu zaštite preko granica – svi ti uspjesi mogu poslužiti kao protuotrov protiv populizma, nacionalizma i protekcionizma, poručuje EGSO.

Na plenarnoj sjednici EGSO-a održanoj 15. svibnja usvojeno je mišljenje o Komunikaciji Komisije „Jedinstveno tržište u svijetu koji se mijenja: iznimna prednost koja zahtijeva obnovljeni politički angažman“, u kojoj se iznosi pregled stanja jedinstvenog tržišta tijekom 25 godina njegova postojanja te se opisuju budući izazovi.

Jedinstveno je tržište ogroman uspjeh, poručuje EGSO u svojem mišljenju, a EU se mora pobrinuti za to da građani postanu svjesni činjenice da je jedinstveno tržište zaslužno za brojne vrlo opipljive prednosti koje koriste u proteklih 25 godina kao potrošači, poduzetnici ili radnici, a čija se vrijednost procjenjuje na 8,5 % BDP-a EU-a.

Za europska poduzeća jedinstveno tržište predstavlja prilike za rast i širenje djelatnosti diljem EU-a. Na globalnoj razini zaslužno je što Europa ima tržište od 512 milijuna ljudi, kako su nedavno pokazali međunarodni napori u cilju usklađivanja obveza s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Taj uspjeh može pomoći u mobiliziranju podrške za prilagodbu jedinstvenog tržišta digitalnom dobu, smatra Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO).

Jedinstveno tržište treba doživljavati i kao priliku za potvrdu europskih vrijednosti i prava: „Vrijednosti slobode, gospodarskog rasta, demokracije, mira, znanosti i inovacija, političke stabilnosti, potrošačkih i socijalnih prava moraju uvijek biti prisutni u svijesti građana. One omogućuju napredak i blagostanje za sve države članice i građane“, poručuje Gonçalo Lobo Xavier, izvjestitelj za to mišljenje.

„Jedinstveno tržište ima utjecaj na sve građane, i njegova je snaga upravo u tome“, smatra Juan Mendoza Castro, suizvjestitelj za mišljenje. „Moramo se boriti protiv populističkih i nacionalističkih prijetnji, koje jačaju u Europi, a jedinstveno je tržište jedan od najboljih načina koje imamo za suprotstavljanje tim porukama.“

EGSO je usredotočen i na politiku EU-a u području tržišnog natjecanja. Njezina pravila o ograničavanju državnih potpora i borbi protiv zlouporabe dominantnog položaja izvor su dinamike za europsko tržište i pogodnosti za potrošače i poduzeća. Međutim, suočena s oštrom globalnom konkurencijom oligopola ili monopola (koji su katkad i u državnom vlasništvu), Europska unija trebala bi od svojih trgovinskih partnera zahtijevati uzajamnost kako bi pomogla europskim poduzećima u osvajanju tržišta. (dm)

Razvoj umjetne inteligencije u Europi trebao bi biti što uključiviji, napominje EGSO u svojoj ocjeni Koordiniranog plana Europske komisije o umjetnoj inteligenciji. Potrebna je politika kojom bi se osiguralo da civilno društvo ima koristi od brojnih prednosti umjetne inteligencije uz istovremeno smanjenje rizika kao što je manipulacija demokratskim procesima na najmanju moguću mjeru.

U svojem mišljenju o prijedlogu Europske komisije o Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji EGSO naglašava da politike u području umjetne inteligencije moraju obuhvatiti sve društvene aktere, uključujući poduzeća, radnike i potrošače. To podrazumijeva osiguravanje dostupnosti podataka i pristupa infrastrukturi, dostupnosti proizvoda jednostavnih za upotrebu, kao i pristupa znanju i vještinama.

Treba poduzeti posebne mjere kako bi se unaprijedile vještine žena u polju umjetne inteligencije i kako bi se žene poticale na zapošljavanje i preuzimanje zadaća u tom području, poručuje se u svjetlu saznanja da žene zaostaju za muškarcima u IKT zanimanjima u svim državama EU-a (2018. godine od ukupno 8,9 milijuna osoba u tom sektoru njih 1,5 milijuna bile su žene, prema podacima Eurostata).

Obrazovni sustavi u državama članicama moraju se reformirati kako bi mladi Europljani bili spremni na svijet prožet umjetnom inteligencijom. Mora se provesti reforma kurikuluma od osnovne škole do sveučilišta kako bi se zajamčila snažna baza u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te kritičkom razmišljanju. Time će se pridonijeti zadovoljavanju potreba za vještinama u Europi, u kojoj je prema podacima Komisije 2018. godine bilo 600 000 nepopunjenih radnih mjesta za stručnjake u polju digitalizacije.

Istovremeno će današnjim radnicima kojima prijeti opasnost od gubitka radnog mjesta biti potrebno cjeloživotno kontinuirano učenje radi unapređenja vještina ili prekvalifikacije za nove zadaće, s obzirom na to da umjetna inteligencija vjerojatno neće dovesti do potpunog ukidanja radnih mjesta nego do promjene prirode poslova.

EGSO smatra da bi ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje trebalo biti među glavnim temama nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju te poziva EU na izdvajanje dodatnih sredstava za potporu reformama.

Kako bi cijelo društvo imalo koristi od brojnih prednosti umjetne inteligencije, EGSO predlaže da EU kao smjernicu usvoji trodijelni okvir za održivi razvoj: „Ako umjetna inteligencija, u duhu održivog razvoja, donosi korist društvu unapređenjem gospodarskog blagostanja, društvene dobrobiti i zdravlja, kao i dobrobiti okoliša, može se priznati da ‘čini dobro’“, čime će se odagnati široko rasprostranjeni strahovi od nje, poručuje gđa Kylä-Harakka-Ruonala, izvjestiteljica za mišljenje. (dm)