EGSO info

Europski je gospodarski i socijalni odbor kao predstavnik civilnog društva 5.i 6. svibnja otvorio svoja vrata Europskom panelu građana, na kojem se okupilo stotinjak građana koji predstavljaju raznolikost 27 država članica, bez Ujedinjene Kraljevine.

To događanje pokrenula je Europska komisija na inicijativu francuske vlade i u partnerstvu s Odborom, koji je bio domaćin te „premijere“.  

Sudionici panela iznijeli su svoje zabrinutosti, bojazni i očekivanja povezane s budućnošću Europe te utvrdili 12 ključnih pitanja koja zabrinjavaju Europljane. Ta se pitanja odnose na sva područja svakodnevnog života poput naknade za nezaposlene, obrazovanja, migracija, okoliša, klime, zdravlja, obrane ili sigurnosti. Jednom riječju, svaki građanin imao je mogućnost da se izjasni o budućnosti Europe.

Europskim će građanima od 9. svibnja na internetu biti dostupan upitnik, koji je postao „paneuropski instrument“ o kojem se provodi savjetovanje Europske komisije u pripremi za sastanak na vrhu koji će se održati u svibnju 2019. u Sibiuu. 

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier naglasio je jedinstven karakter tog projekta koji „iziskuje da se put pronađe u hodu“, kao i važnost razgovora o temama koje su predložili europski građani. Predsjednik je sudionicima panela također zajamčio da će njihova mišljenja biti uzeta u obzir: „Raznolikost mišljenja, kulturni i lingvistički kontekst stvaraju bogatstvo našeg europskog prostora.“

Prema riječima Thierrya Libaerta, člana Skupine III., Europski panel građana nakon događanja u Bruxellesu ne može jednostavno nestati, nego se mora nastaviti svugdje gdje se sudionici ponovno nađu te se taj projekt mora nastaviti razvijati u suradnji s članovima EGSO-a u njihovim vlastitim državama članicama.

Ideja o ugošćivanju Europskog panela građana rodila se na plenarnom zasjedanju EGSO-a održanom u veljači 2018. Gošća plenarnog zasjedanja, gđa Nathalie Loiseau, francuska ministrica europskih poslova, predstavila je postupak savjetovanja o Europi koji je predložio predsjednik Macron. U svjetlu toga, Georges Dassis (predsjednik EGSO-a na odlasku) i Luca Jahier (novoizabrani predsjednik) predložili su aktivno i hitno sudjelovanje Odbora, pozivajući se na uspjeh rezultata savjetovanja koje je 2017. godine Odbor proveo u državama članicama, u okviru Bijele knjige J.C. Junckera o budućnosti Europe. (ehp)

Proširenje Europske unije, osobito širenje njezinih demokratskih vrijednosti i pravnih standarda na zapadni Balkan, u interesu je kako zemalja te regije tako i EU-a, ističe Europski gospodarski i socijalni odbor u mišljenju „Ekonomska i socijalna kohezija i europska integracija zapadnog Balkana“ usvojenom na plenarnom zasjedanju 19. travnja.

„Od ključne je važnosti da pristupanje zapadnog Balkana ostane među prioritetima EU-a“, izjavio je Andrej Zorko, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a. „Promicanje vrijednosti EU-a u toj regiji jamči sigurnost i stabilnost, potiče socijalni i gospodarski razvoj, kao i demokraciju i vladavinu prava u tim zemljama, a to donosi stabilnost i sigurnost EU-u. Izrazito je važno da civilno društvo, uključujući i socijalne partnere, ima aktivnu ulogu u tom procesu.“

Korupcija, organizirani kriminal, opća slabost državnih institucija i vladavine prava te diskriminacija manjinskih skupina neki su od problema s kojima se suočavaju zemlje zapadnog Balkana. Njihova gospodarstva rastu, ali tih je šest zemalja i dalje među najsiromašnijima u Europi. Procjenjuje se da bi postizanje potpune konvergencije sa životnim standardom u EU-u moglo potrajati čak 40 godina. EGSO stoga smatra da bi Europska komisija trebala razviti posebne programe za bržu socijalnu i gospodarsku konvergenciju zapadnog Balkana.

„EGSO napominje da je proces pristupanja EU-u i dalje ključna motivacija za reforme u zemljama zapadnog Balkana“, tvrdi Dimitris Dimitriadis, suizvjestitelj za mišljenje EGSO-a. „Imajući u vidu velike razlike u pogledu ekonomske i socijalne sigurnosti u državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, EGSO ističe da se gospodarskim i socijalnim učincima provedenih reformi ne pridaje dovoljno pozornosti. Stoga preporučuje da se pri ocjenjivanju ispunjenosti kriterija za članstvo u EU-u razmatra i socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija.“ (sg)

U mišljenju EGSO-a poziva se na usvajanje snažne politike za industriju i proizvodnju utemeljene na reciprocitetu

„Europska komisija treba donijeti snažnu industrijsku i proizvodnu politiku utemeljenu na reciprocitetu, inače se naša europska pomorska tehnologija neće uspjeti oduprijeti konkurenciji azijskih brodogradilišta“, upozorio je Marian Krzaklewski, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Strategija LeaderSHIP“ usvojeno na plenarnoj sjednici 19. travnja. 

EGSO potiče Komisiju da ubrza provođenje strategije LeaderSHIP 2020. i iznese glavne preporuke za novu strategiju LeaderSHIP 2030. za taj sektor.

„Europa treba usvojiti poseban pristup kad je u pitanju sektor brodogradnje i proizvodnje pomorske opreme. Poput Kine, SAD-a, Japana i Južne Koreje europski donositelji odluka moraju se prema predmetnom sektoru odnositi kao prema strateškom sektoru europskog gospodarstva“, istaknuo je suizvjestitelj Patrizio Pesci.

Taj pristup mora uključivati sljedeće elemente:

• sveobuhvatan sporazum u okviru OECD-a kojim bi se utvrdila pravila o subvencijama i eventualno o cjenovnoj disciplini;
• reciprocitet između Europe i trećih zemalja kao vodeće načelo u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim pregovorima;
• poseban financijski instrument kojim bi se povećala ulaganja u sektor koji se u velikoj mjeri oslanja na rizični kapital itd.

Europski sektor pomorske tehnologije među ključnim je industrijskim sektorima u Europi, no suočava se s brojnim poteškoćama, posebice zbog protekcionističkih politika konkurenata iz istočne Azije.

U otprilike 300 europskih brodogradilišta zaposleno je 200 000 radnika, a njihov godišnji promet iznosi otprilike 31 milijardu eura. Opskrbom pomorskom opremom i njezinom proizvodnjom bavi se oko 22 000 velikih poduzeća i MSP-ova, uz godišnji promet od otprilike 60 milijardi eura. Ta poduzeća izravno zapošljavaju više od 350 000 osoba te imaju globalni tržišni udio od oko 50 %. (sma)

EGSO poziva na osiguravanje dostatnih financijskih sredstava za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Za ostvarivanje stupa socijalnih prava potrebna su poboljšanja na razini država članica te odlučno preuzimanje obveza u pogledu proračuna, ulaganja i tekuće potrošnje.

Postupna provedba stupa socijalnih prava iziskuje ne samo predanost država članica već i aktivno zauzimanje, odgovornost i sudjelovanje svih drugih uključenih dionika, kao i odgovarajuće mjere financiranja kojima se to odražava.

„Ključni elementi za financiranje bit će veća fleksibilnost u pogledu proračunskih pravila EU-a za javna ulaganja, potpuno iskorištavanje europskih strukturnih fondova i pošteno oporezivanje“, poručila je Anne Demelenne (Skupina radnika, BE), izvjestiteljica zamišljenje o toj temi.

EGSO je uvjeren da će odgovarajuća socijalna ulaganja biti od presudne važnosti za osiguravanje sposobnosti država članica da ispune navedene ciljeve. Potencijal za odgovarajuću potrošnju mogao bi se u državama članicama stvoriti i s pomoću programa EU-a. Potrebno je iskoristiti postojeće europske instrumente kako bi se poduprla javna ulaganja u državama članicama. 

Anne Demelenne je ustvrdila: „Načela stupa socijalnih prava i potreba za njegovom provedbom trebaju biti osnovne smjernice u predstojećim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU-a nakon 2020. Kao i Europski parlament, pozivamo na povećanje postojeće gornje granice od 1 % za rashode EU-a“.

Veća javna ulaganja unutar država članica mogla bi se olakšati i uz pomoć odgovarajućih poreznih politika te pozivanjem na zlatno pravilo za javna ulaganja u socijalne svrhe. EGSO smatra da bi na nekim područjima povrh nacionalnog javnog financiranja i financiranja EU-a mogla doprinijeti i ulaganja privatnog sektora. (jk)

EGSO je čvrsto uvjeren da u postojećim okolnostima EMU još nije dovoljno otporan i stabilan kako bi se uspješno nosio s budućim krizama. Zalažući se za dovršenje EMU-a, Odbor potiče donositelje odluka da postignu širi i brži politički dogovor o načinu ostvarivanja duboke i istinske ekonomske i monetarne unije, što predstavlja krajnji cilj.

„Daljnji koraci u pogledu EMU-a moraju se zasnivati na čvrstom zajedničkom stajalištu svih država članica, no očito je da u tekućoj političkoj raspravi nema zajedničke strateške vizije“, poručio je Mihai Ivaşcu, izvjestitelj za najnovije mišljenje EGSO-a o paketu o EMU-u Europske komisije.

Stefano Palmieri, predsjednik stručne skupine ECO i suizvjestitelj, kazao je sljedeće: „Dovršenje EMU-a iziskuje snažnu političku predanost, učinkovito upravljanje i bolju upotrebu dostupnih financijskih sredstava. Potrebno je razviti nove financijske instrumente za sprečavanje kriza i ublažavanje procikličkih mjera.“

EGSO u mišljenju među ostalim jasno ističe da novi Europski monetarni fond ne bi trebao djelovati kao „zlatni padobran“, već bi njegova uloga trebala biti sprečavanje bankovnih kriza, podupiranje gospodarskog razvoja i ublažavanje šokova.

Uz to, EGSO preporučuje da se u proračun EU-a uključe predloženi novi proračunski instrumenti, odnosno funkcija makroekonomske stabilizacije za europodručje i namjenski instrument za konvergenciju kako bi se pomoglo državama članicama koje su na putu da se pridruže europodručju.

Odbor je u vezi s prijedlozima Komisije izdao zasebno mišljenje „Potpora strukturnim reformama u državama članicama“.

U tom mišljenju EGSO među ostalim predlaže da se izradi jasna strategija za Program potpore strukturnim reformama i da se poveća njegova financijska omotnica, a da se pritom ne smanje proračunska sredstva za druge jednako važne fondove.

Više informacija dostupno je na našim internetskim stranicama. (jk)

Izravna strana ulaganja među glavnim su izvorima rasta, zapošljavanja i inovacija te su oduvijek bila ključna podrška gospodarskom i društvenom razvoju u Europskoj uniji. Međutim, također predstavljaju moguće rizike za nacionalnu sigurnost te je za provjeru tih ulaganja potreban odgovarajući okvir.

„Nužno je provjeravati strana ulaganja u ključne tehnologije i u osjetljivu infrastrukturu kao što su opskrba energijom i vodom te financijske usluge“, izjavio je Christian Bäumler, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o provjeri izravnih stranih ulaganja, koje je EGSO usvojio tijekom svoje plenarne sjednice 19. travnja.  Provjera ulaganja u poduzeća koja su od strateškog značaja za nacionalnu sigurnost i javni poredak u EU-u nepotpuna je i nekoordinirana. Postoje države članice koje nemaju važeće postupke provjere te u zemljama bez takvih mehanizama ulaganja prolaze bez provjere. EGSO je naglasio da uvođenjem sustava na razini EU-a valja ukloniti razlike među državama članicama i istovremeno jamčiti zaštitu nacionalnih i europskih interesa.

U posljednjih 10 godina povećala su se ulaganja u EU iz trećih zemalja, većinom iz SAD-a, Kanade i Švicarske, a zatim iz Brazila, Kine i Rusije. Postoji zabrinutost da su neki strani, posebice državni ulagači iskazali interes za kupnju europskih poduzeća koja raspolažu ključnim tehnologijama i za ulaganje u strateške industrijske sektore, infrastrukturu i ostalu imovinu koja je značajna za sigurnost država članica i cijelog EU-a.

EGSO je pozdravio Komisijin Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU-u, ali i istaknuo da opseg problema još nije u potpunosti poznat jer Komisija nije provela iscrpnu procjenu utjecaja investicijskih tokova.

„Predloženi mehanizam provjere EU-a predstavlja korak naprijed, ali još uvijek ne može u potpunosti zaštititi interese EU-a i država članica. U tom slučaju, sustav u ovoj fazi ne smije postati opterećujuć niti financijski i vremenski zahtjevan“, rekao je suizvjestitelj EGSO-a Gintaras Morkis. (sg)

EGSO odlučno podupire ciljeve energetske unije i potiče europsko društvo da preuzme punu odgovornost za taj projekt. Energetska unija ne samo da je relevantna za sektorske politike na područjima kao što su energetika, promet i klima već nudi i brojne mogućnosti za ostvarenje demokratičnije, kohezivnije, konkurentnije i pravednije Europe. Stoga je od temeljne važnosti na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pokrenuti učinkovit dijalog o energiji s organiziranim civilnim društvom.

Nakon što je u studenom 2017. Europska komisija objavila treće izvješće o stanju energetske unije EU-a, Toni Vidan i Christophe Quarez su u mišljenju EGSO-a, usvojenom na travanjskom plenarnom zasjedanju, ocijenili napredak postignut na tom području.

Organizirano civilno društvo treba biti stalno i aktivno uključeno. Učinkovit energetski dijalog iziskuje od svih institucija EU-a i njihovih članova, bilo u Bruxellesu bilo na terenu u državama članicama, da udruženim snagama pokrenu raspravu o prednostima energetske unije i izazovima s kojima je suočena, uključe građane u izradu planova energetske tranzicije i organiziraju javne rasprave o tome kako ljudi zamišljaju budućnost energije u Europi.

Odbor predlaže praktična rješenja u nastojanju svladavanja postojećih prepreka: socijalni pakt za energetsku tranziciju koju potiču građani, europsku službu za informiranje o energetici, europski fond za prilagodbu energetskoj tranziciji i program Zeleni Erasmus Pro. (mp)

EGSO podržava napore Komisije za smanjenje razlike u plaći između spolova u EU-u, koja trenutno iznosi 16,3 %, ali predlaže dodatne mjere među kojima je poseban naglasak na suzbijanju ukorijenjenih društvenih i kulturnih stereotipa koji određuju odabir obrazovanja i karijere žena.

U mišljenju o Akcijskom planu Komisije za borbu protiv razlike u plaćama između spolova EGSO je naglasio i važnost transparentnosti i revizije plaća u poduzećima. Također je pozvao Komisiju da počne prikupljati individualizirane podatke kako bi se dobila točnija statistička slika o siromaštvu žena, koje je često prikriveno jer se podaci prikupljaju o domaćinstvima, a ne o pojedincima.

Točniji podaci o plaćama omogućili bi da se kolektivno pregovaranje u većoj mjeri zasniva na činjenicama, što je od izuzetne važnosti.

„Socijalni partneri imaju presudnu ulogu u tom kontekstu jer se procjenjuje da povećanje od 1 % u socijalnom dijalogu smanjuje razliku u plaćama između spolova za 0,16 %“, izjavila je izvjestiteljica Anne Demelenne.

Suizvjestiteljica za mišljenje Vladimira Drbalová poručila je da bi se ostvario velik napredak kad bi žene prodrle u bolje plaćene sektore kao što su znanost, IKT, promet ili građevinarstvo.

EGSO je također ustvrdio da države članice imaju važnu ulogu jer bi trebale povećati ponudu struktura za skrb o djeci i starijima, čime bi se osigurala bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Ako do kraja 2019. godine napori Komisije ne poluče rezultate, EGSO će razmotriti mogućnost da od Komisije zatraži da predloži obvezujuće mjere, koje bi mogle uključivati sankcije. (ll)

Snažnije i međusobno povezane europske energetske mreže preduvjet su za europsku energetsku uniju. Dobra razvijenost i povezanost europskih energetskih mreža neophodne su za ostvarivanje svrhe energetskih sustava kontinenta: pružiti europskim građanima cjenovno pristupačnu, sigurnu i održivu energiju na konkurentan način.

U mišljenju EGSO-a usvojenom na travanjskom plenarnom zasjedanju, koje je izradio Andrés Barceló Delgado, Odbor pozdravlja Komunikaciju Komisije o jačanju europskih energetskih mreža i naglašava činjenicu da je financijska potpora iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) omogućila provedbu rastućeg broja projekata diljem EU-a.

„Potrebno je još mnogo rada“, rekao je g. Barceló Delgado. „Cilj od 10 % interkonekcije do 2020. neće se postići u mnogim državama članicama. Uzroci tih neuspjeha (složeni administrativni postupci, implikacije koje proizlaze iz politika, financiranje, nedostatak javne potpore) još uvijek nisu riješeni na odgovarajući način te bi mogli ugroziti postizanje ciljeva za 2030.“, dodao je.

Stoga EGSO, u cilju rješavanja nekih od otvorenih pitanja, daje brojne preporuke usmjerene na provedbu bolje analize, potpuno uključivanje dionika u ranijoj fazi, kao i na povećanje proračuna. (mp)

Programe naukovanja trebalo bi osmišljavati uz aktivno sudjelovanje osoba kojih se oni izravno tiču – samih naučnika i njihovih organizacija. To je glavna primjedba EGSO-a na predloženi okvir za kvalitetno i učinkovito naukovanje, za koji EGSO inače smatra da će pridonijeti podizanju standarda diljem EU-a.

Organizacije mladih i roditelja, studentska udruženja i sami naučnici ne smatraju se prirodnim dionicima u izrađivanju programa naukovanja, ali s obzirom na to da su oni glavni korisnici tih programa, trebali bi sudjelovati u njihovu osmišljavanju, upravljanju i provedbi, tvrdi se u mišljenju o Prijedlogu preporuke Vijeća o Europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja, koje je EGSO usvojio 19. travnja.

Uključivanje socijalnih partnera, što je Prijedlogom i predviđeno, od presudne je važnosti, ali isto je tako ključno osigurati potporu tih drugih bitnih dionika, smatra EGSO, oslanjajući se pri definiranju svojeg stajališta na stručnost Europskog foruma mladih.

S druge strane, naukovanje ne može riješiti problem nezaposlenosti. Premda naukovanje pojedincima može pomoći da povećaju svoje izglede za pronalaženje zaposlenja, nezaposlenost je složeno pitanje za čije je rješavanje potreban svestran pristup, ističe EGSO.

EGSO općenito gledajući pozdravlja ovaj prijedlog jer se u njemu iznosi zajedničko shvaćanje kvalitetnog naukovanja i definiraju njegove glavne sastavnice – pisani ugovor, pravila o naknadama, vrijeme provedeno na radnom mjestu, socijalna zaštita, zdravlje i zaštita na radu itd.

EGSO pozdravlja odredbu o potpori MSP-ovima koji nude kvalitetna naukovanja, isto kao i odredbu o transnacionalnoj mobilnost naučnika.

EGSO je voljan nadzirati provedbu novog okvira u državama članicama iz perspektive organiziranog civilnog društva.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) potiče Komisiju da bude stroža u olakšavanju pristupa potrošača novim, čišćim i cjenovno pristupačnim oblicima mobilnosti te da osigura jaču financijsku potporu za javni prijevoz. U mišljenju Odbora „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija“, usvojenom na prošlotjednom plenarnom zasjedanju, razmatra se prijedlog Komisije o djelotvornom smanjenju emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu.

EGSO skreće pozornost na opći, tehnološki neutralan pristup koji utvrđuje Komisija, no koji se, prema mišljenju izvjestitelja Ulricha Samma, u predloženim inicijativama ne poštuje u potpunosti. Stoga se umjesto npr. određenih graničnih vrijednosti emisija ili ciljeva na području javne nabave preporučuje fleksibilniji pristup. EGSO ističe i da bi Komisija, pored svoje usmjerenosti na nove tehnologije kao što su električni automobili, trebala razmotriti i znatan potencijal za poboljšanja postojećeg voznog parka. (ia)

Šest godina od uvođenja europske građanske inicijative (EGI) i nakon opetovanih konstruktivnih kritika i poziva na njezino poboljšanje, posebno iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) te drugih institucija, Europska komisija konačno je predložila izmjene tog važnog instrumenta participativne demokracije.

U sklopu 7. EGSO-ovog izdanja Dana europske građanske inicijative, prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans predstavio je glavne promjene, uključujući smanjenje dobi za sudjelovanje s 18 na 16 godina i pojednostavljenje zahtjevâ povezanih s podacima za potpisivanje inicijativa.

Tema Dana europske građanske inicijative bila je „Udružimo snage“ , čime se željela istaknuti važnost suradnje i zajedničke odgovornosti u promicanju aktivnog građanstva.

Predsjednik EGSO-a Georges Dassis pozdravio je inicijativu Komisije kao velik korak naprijed u pogledu pojednostavljenja i smanjenja birokratskog opterećenja, ali je izrazio žaljenje zbog toga što u trenutačnom prijedlogu nije ojačan aspekt poduzimanja daljnjih koraka uslijed inicijativa. „Uspješne europske građanske inicijative moraju pokrenuti dijalog i odgovarajuće daljnje korake na razini EU-a“, istaknuo je.

Novi predsjednik EGSO-a Luca Jahier u svojem je uvodnom govoru naglasio važnost članka 11. UEU-a kojim se europskim institucijama nameće zakonska obveza da se savjetuju s civilnim društvom i građanima te da ih uključe u dijalog. „Europska građanska inicijativa koja dobro funkcionira trebala bi osnažiti građane, omogućiti da se njihov glas čuje, pružiti im osjećaj pripadnosti i identiteta te doprinijeti obnovi povjerenja i ponovnom otkrivanju solidarnosti u sklopu europskog projekta. Stoga EGSO oduvijek snažno podupire europsku građansku inicijativu.“

Sudionici su u sklopu triju radionica dosljedno istaknuli kako bi željeli da EU postane participativniji te pozvali europske i nacionalne čelnike da uzimaju u obzir mišljenje svojih građana. (sma)

Cillian Lohan, član Europske platforme dionika kružnog gospodarstva i član EGSO-a, izjavio je na savjetovanju „Strategiji EU-a za plastiku u kružnom gospodarstvu“, koje je organizirao EGSO, da samo tehnologija neće biti dovoljna za tranziciju, već da će se tehnologija morati upotrijebiti u kombinaciji sa široko prihvaćenom promjenom ponašanja. Uvjeren je da bismo mogli „potaknuti promjenu ponašanja ako ponudimo vrijedne i cjenovno pristupačne alternative“. Mijenjanje načina konzumacije ključni je element u onome što bismo mogli postići u budućnosti. Govoreći o nužnoj tranziciji prema kružnom gospodarstvu, rekao je da se čini „neizbježnim s koncepta potrošača prijeći na koncept korisnika kad je riječ o pretjeranoj potrošnji i bacanju“.

Niz stručnjaka s različitih područja raspravljao je o tim važnim pitanjima, a njihovi glavni zaključci bit će važan doprinos civilnog društva mišljenju koje EGSO sastavlja o gore navedenoj strategiji i direktivi.

Skupina poslodavaca EGSO-a

Na plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora minutom je šutnje obilježena 75. obljetnica ustanka u varšavskom getu, najveće židovske oružane pobune u Drugom svjetskom ratu.

Tom su prigodom članovi EGSO-a nosili žute papirnate sunovrate koji simboliziraju sjećanje na ustanak. Istog su se dana slični papirnati simboli dijelili na ulicama Varšave u Poljskoj.

„Paradoksalno je da se Europljani, što duže žive u miru i prosperitetu, sve manje sjećaju što je bio glavni cilj stvaranja EU-a. Za osnivače EU-a to je bilo ‘nikad više rata’“, istaknuo je predsjednik Skupine poslodavaca Jacek P. Krawczyk, koji je otvorio komemoraciju. „Ovaj žuti sunovrat ne simbolizira samo žrtve rata. Trebao bi jednako tako biti simbol otpora bilo kakvom pokušaju raskola u zajednici, razdvajanja ljudi zidovima, podjele zbog podrijetla“, dodao je.

U svom je govoru Jean-Pierre Habe, osnivač Europskog židovskog centra za informiranje (fr. Centre européen juif d'information), pozvao sve predstavnike europskog civilnog društva da svojim djelovanjem osiguraju da svi Europljani mogu živjeti u slobodnoj i mirnoj Europi.

Povjesničari procjenjuju da je tijekom 20-dnevnog ustanka i nemilosrdnog uništenja varšavskog geta na licu mjesta ubijeno 7000 Židova, dok ih je 7000 otpremljeno u logor smrti Treblinka, a 36 000 u radne logore. (lj)

Arno Metzler 18. travnja službeno je izabran za predsjednika Skupine III. za razdoblje 2018. – 2020.

Po struci je pravnik i od 1983. godine ima vlastiti odvjetnički ured u Njemačkoj. U EGSO-u od 2002. predstavlja njemačka slobodna zanimanja. Prije nego što je izabran za predsjednika Skupine, obnašao je dužnost potpredsjednika zaduženog za MSP-ove, slobodna zanimanja i Poslovnik.

Kao veliki eurofil čvrsto vjeruje u prednosti EU-a kao dodatne razine vlasti i identiteta. Smatra da je od ključne važnosti usmjeriti snage na isticanje dobrobiti koju donosi Europa i njezinih vrijednosti tolerancije, pluralnosti i uključivanja.

Budući da je raznolikost snaga naše Skupine, jedna od njegovih prvih predsjedničkih odluka bila je promjena imena iz Skupina raznih interesa u Skupina „Europa raznolikosti“ – „novi naziv koji je jasniji, upečatljiviji i pokazuje da smo ponosni na našu raznolikost“.

Glavni prioriteti njegova mandata uključuju suprotstavljanje predrasudama i populizmu uz pomoć odgovornosti i raznolikosti. Već je naručena studija o porastu populizma u izvangradskim područjima koja će EGSO-u omogućiti bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na prijemčivost javnosti za populizam, kao i načina na koji se organizacije civilnog društva tome nastoje suprotstaviti, kako bi se u većoj mjeri poduprle njihovih aktivnosti. Zaključci studije bit će predstavljeni na konferenciji Skupine koja će se održati u listopadu u Austriji. Tijekom mandata g. Metzlera težište će biti i na suzbijanju predrasuda i promicanju raznolikosti uz pomoć obrazovanja.

Tijekom sljedeće dvije i pol godine njegov će rad podupirati sedam novoizabranih potpredsjednika: B. MILTOVIČA (LV), K. BALON (PL), S. BOLAND (IE), A. GAJDOSIK (AT), M. MACIULEVICIUS (LT), P. TRANTINA (CZ), I. VARDAKASTANIS (EL). (ih)

 Skupina radnika

Podaci o zapošljavanju ne silaze s naslovnica. Međutim, uvjeti u kojima radnici rade gotovo su jednako važni kao i broj zaposlenih. To je posebice bitno u svjetlu najnovijih kretanja na tržištu rada i sve većeg broja nestandardnih ugovora, u vezi s čime su bile potrebne presude Suda EU-a kako bi se primjerice utvrdilo da su vozači Ubera zaposlenici, a ne samostalni djelatnici.

Koncept „radnih uvjeta“ obuhvaća mnoge dimenzije, od plaće, radnog vremena, zdravlja i sigurnosti do naknada, posebnih zadaća itd., uključujući i „probni rok“, koji u pojedinim slučajevima više nije svrsishodan, već se njime jednostavno osigurava jeftina i fleksibilna radna snaga. Ipak je i dalje važno da radnici budu unaprijed upoznati s tim uvjetima i da ih razumiju – što nije uvijek slučaj – te da ih se o mogućim promjenama obavijesti što prije kako bi se osigurala predvidivost.

Europska komisija u tu svrhu predlaže zakonski propis kako bi se izradio koherentan okvir za pravo radnika da budu informirani. Prijedlog, međutim, ima određene boljke, poput opsega definicije „radnika“. Ubrzanim razvojem tržišta rada nastao je cijeli niz različitih „novih oblika rada“, kao što su radnici na osnovi vrijednosnih kupona i radnici na platformama, koji s obzirom na nestandardne ugovore o radu nisu obuhvaćeni tradicionalnom definicijom zaposlenika.

To, naravno, nije ograničeno samo na „nove oblike rada“: nestandardni ugovori kao što su ugovori bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati te upućeni radnici i radnici u kućanstvu već su dugo prisutni, a većina takvih radnika suočava se s niskom razinom predvidivosti u radnim uvjetima, a time i slabom ravnotežom između poslovnog i privatnog života u praksi. Predvidivost omogućava i usklađivanje rada i studiranja te rad na drugom radnom mjestu uz nepuno radno vrijeme.

U svim je tim slučajevima kolektivno pregovaranje ključno za osiguravanje odgovarajućih radnih uvjeta te pozdravljamo činjenicu da se u prijedlogu na to upućuje. Posebice s obzirom na to da zbog širenja novih oblika rada ti „fleksibilni“ uvjeti postaju sve uobičajeniji, potrebne su jasne i uključive definicije radnika i zaposlenika kako bi se osiguralo da se u novim oblicima rada stroge odredbe za radnike ne zaobiđu kao i da nove okolnosti (poput cjeloživotnog učenja i s tim povezanog osposobljavanja koje pokriva poslodavac) ne podrazumijevaju dodatno opterećenje za radnike.