Koronavirus jedan je od najvećih izazova s kojima se Europska unija ikad suočila. Širenje virusa nastavit će negativno utjecati na gospodarstva država članica EU-a i time u velikoj mjeri ugroziti ne samo poduzeća i zapošljavanje nego i potrošače. To je vlade potaklo na provedbu izvanrednih mjera za zaštitu građana.

Čim su se pojavili prvi slučajevi COVID-a 19, latvijska je vlada hitro djelovala i uvela sveobuhvatne mjere za suzbijanje virusa. Za razliku od stanovnika drugih država EU-a Latvijci nisu bili izloženi strogim mjerama ograničenja kretanja već su pažljivo primjenjivali opće mjere sigurnosti (održavanje socijalne distance, dezinficiranje, zatvaranje trgovačkih centara vikendima i praznicima, održavanje razmaka od dva metra pri fizičkim i društvenim interakcijama i okupljanju u zatvorenim prostorima itd.) i ta su pravila poštovali.

U intervjuu za dnevnik The Telegraph, premijer Kariņš objasnio je kako je uspostavio ravnotežu između očuvanja ljudskog zdravlja i nanošenja najmanje moguće štete gospodarstvu.

Moramo i dalje biti oprezni zbog velikog broja ljudi zaraženih koronavirusom u Europi. Dokle god ne steknemo imunitet postojat će opasnost od ponovnog izbijanja bolesti. Osim toga, sve dok budu postojala aktivna žarišta na kojima bolest izbija, postojat će i opasnost od njezina ponovnog širenja. Nije moguće predvidjeti koliko će dugo trebati održavati sigurnosne mjere, ali je jasno da ova situacija utječe na mentalno zdravlje ljudi, njihovo psihičko stanje i stavove.

Organizacije civilnog društva koje zastupaju potrošače već su ukazale na to da se ponašanje i kupovne navike potrošača mijenjaju. Ljudi drugačije žive, drugačije kupuju i, u mnogim pogledima, drugačije razmišljaju. Potrošači su izuzetno zabrinuti zbog zdravstvenih i gospodarskih posljedica COVID-a 19, zbog čega su trenutno usredotočeni na najosnovnije potrebe.

Savjesnije pristupaju kupnji, s jedne strane kupuju lokalne proizvode, a s druge sve više prihvaćaju digitalno trgovanje. Kupovno se ozračje mijenja, a ponuda na internetu unapređuje. Mnogi od novih načina kupovanja održat će se i nakon COVID-a 19. Stoga organizacije civilnog društva koje zastupaju potrošače moraju tu novu stvarnost i trendove istražiti i s njome se upoznati, a ljudima ponuditi odgovarajuću zaštitu.

Jačanje povjerenja potrošača i dalje ostaje jedan od kamena temeljaca digitalne trgovine. Objava podataka, zaštita plaćanja, nesigurni proizvodi, rješavanje sporova, izvršenje i obrazovanje samo su neka od pitanja kojima će se organizacije potrošača i dalje baviti i koje će pomno pratiti.

Latvijska nacionalna udruga za zaštitu potrošača i dalje predano podržava tijela na nacionalnoj i općinskoj razini koja poduzimaju korake kako bi ranjive potrošače zaštitila od COVID-a 19. Dokle god bude trajala ova kriza moramo biti solidarni i koordinirati se s organizacijama civilnog društva.

Nakon što prođe pandemija COVID-a 19, uz nacionalne organizacije civilnog društva trebat će nam i jak i stabilan EGSO čiji članovi raspolažu širokim znanjem i spremni su u potpunosti predstavljati interese organizacija civilnog društva.