EGSO info

Oko 800 000 građana EU-a s mentalnim zdravstvenim problemima ili intelektualnim poteškoćama bit će lišeno prava na glasanje uslijed nacionalnih propisa koji su na snazi u 16 država članica. Povrh toga, milijune birača od glasanja će odvratiti tehničke prepreke na biralištima na kojima se ne uzimaju u obzir potrebe koje proizlaze iz različitih vrsta invaliditeta, ističe EGSO u izvješću.

EGSO je u svojem informativnom izvješću „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za EP“, objavljenom u ožujku, pokazao da nijedna država članica dosad nije osigurala da izbori budu pristupačni svima, unatoč mnogim obvezujućim pravnim aktima kojima se štite prava osoba s invaliditetom u EU-u.

„Ovo izvješće pokazuje ružnu stranu Europe – stvarnost koja je daleko od naših očekivanja“, rekao je njegov autor Krzysztof Pater. On je izvješće sastavio na temelju istraživanja koja su dvije godine provođena u svim državama članicama osim Ujedinjene Kraljevine.

U devet zemalja osobe s mentalnim zdravstvenim problemima automatski gube biračko pravo ako imaju službenog skrbnika. U skladu sa zakonodavstvom u sedam država članica njihovu sposobnost glasanja procjenjuju sudovi ili liječnička povjerenstva na pojedinačnoj osnovi.

U čak 18 država članica slijepi birači nisu u mogućnosti samostalno glasati. U osam država svatko tko ne može fizički doći na biralište neće moći glasati.

No stanje ipak nije beznadno: u izvješću se navodi 200 primjera dobre prakse i pozitivnih rješenja iz svih zemalja EU-a. (ll)

EGSO info razgovarao je s članom EGSO-a Krzysztofom Paterom o njegovu izvješću „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za EP“

EGSO info: Što vas je motiviralo da započnete raditi na ovom izvješću?

Krzysztof Pater: Europske institucije u svojim programskim dokumentima, političkim deklaracijama i zakonodavnim inicijativama često izražavaju zabrinutost u pogledu temeljnih prava različitih društvenih skupina u EU-u. Smatramo da postojeća pravna rješenja u EU-u mogu poslužiti kao uzor za druge regije diljem svijeta. Mnogi su političari pretjerano zadovoljni postojećim stanjem te vjeruju da je naša demokracija gotovo savršena.

S tim se ne slažem. Smatram da još mnogo toga treba učiniti u tom području. Jedan od prvih koraka trebao bi biti da se svim osobama s invaliditetom osigura stvarno, aktivno pravo glasa i mogućnost glasanja. Uvjeren sam da društvo koje prihvaća situaciju da osoba s invaliditetom zbog postojećih propisa bude lišena prava glasa nikada neće moći u potpunosti prihvatiti prava drugih skupina pogođenih diskriminacijom. Pripremajući izvješće, želio sam prije svega skrenuti pozornost na prepreke za ostvarivanje aktivnog biračkog prava i na razmjere tih prepreka. No ujedno sam želio navesti i pozitivne primjere iz nekih zemalja koji ilustriraju njihov pristup biračkom pravu osoba s invaliditetom.

Što želite postići tim izvješćem? Jeste li već dobili neke komentare?

Izvješće opisuje tužno stanje stvari. Mnogi ljudi smatraju da potvrđuje ono o čemu se govori već godinama. No ono ujedno predstavlja golemu zbirku pozitivnih primjera. Za organizacije koje se u državama članicama bore za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom ili, općenitije, ljudskih prava izvješće je jedinstven priručnik koji ukazuje na potencijalni smjer razvoja u određenim državama članicama. Odluka njemačkog Ustavnog suda da se osobama s mentalnim poteškoćama omogući glasanje na izborima za EP 2019., koja je donesena mjesec dana nakon usvajanja EGSO-ova izvješća, još je jedan primjer uklanjanja postojećih prepreka.

Izvješće je proslijeđeno i mnogim tijelima nadležnima za organizaciju izbora u državama članicama. Ona će moći usporediti stupanj u kojemu je njihov sustav prilagođen potrebama osoba s invaliditetom u odnosu na sustave drugih zemalja te na osnovi toga poduzeti važne zakonodavne inicijative.

Hoće li, dakle, na izborima za Europski parlament 2024. većina birača s invaliditetom moći ostvariti svoje pravo glasa?

Dva su načina za promjenu postojećeg stanja. Kao prvo, mogla bi se izmijeniti pravila kojima se uređuju izbori za Europski parlament. Kao što EU zahtijeva da građani koji žive u drugoj državi članici imaju pravo glasa na europskim izborima, isto je tako moguće zakonski zajamčiti pravo glasa svim osobama s invaliditetom, počevši od izbora koji će se održati 2024. Ako se usvoje takve mjere, možemo očekivati da će države članice samoinicijativno uvesti slične promjene na nacionalnim ili lokalnim izborima. Drugi, sporiji način bile bi zakonodavne promjene na razini država članica. I na taj se način može znatno poboljšati ostvarivanje prava glasa osoba s invaliditetom na sljedećim izborima za Europski parlament.

Predsjednik Jahier plan će predstaviti 9. svibnja u Sibiuu

EU se mora približiti svojim građanima i postati globalni predvodnik u području održivog razvoja, ustvrdio je EGSO u svom smionom mišljenju o budućnosti EU-a. Odbor poziva na izradu nove strategije EU-a u kojoj bi se zauzeo holistički i transverzalni pristup usmjeren na potrebe Europljana i održivost te iznosi preporuke o politikama za jedanaest prioriteta. Nova krovna strategija za provedbu Programa održivog razvoja do 2030. mora se temeljiti na ambicioznom proračunu EU-a.

EGSO-ove preporuke o politikama odnose se na jedanaest prioriteta, među kojima je i upravljanje. U okviru tog prioriteta, EGSO preporučuje da sve unutarnje i vanjske politike EU-a budu dosljedne i usklađene s ciljevima održivog razvoja i da poštuju načela učinkovitosti i proporcionalnosti.

U okviru prioriteta „Europa građana“, EGSO se zalaže za poduzimanje mjera za još aktivnije sudjelovanje građana u oblikovanju politika EU-a kako bi građani ponovo stekli vjeru u proces europske integracije i pružili mu podršku.

Jedan od prioriteta nove strategije trebala bi biti i bolja komunikacija o politikama EU-a. Sadržajne, pouzdane i zanimljive informacije mogle bi, među ostalim, povećati osviještenost građana o postignućima EU-a i vrijednostima zajedničkog djelovanja.

U skladu s preporukama o politikama navedenima u okviru prioriteta posvećenog održivom razvoju, buduća strategija trebala bi EU-u omogućiti da ispuni svoje međunarodne obveze u području klime, bioraznolikosti i vode. To znači da bi u najmanju ruku morala osigurati potpunu i neposrednu provedbu Pariškog sporazuma i ubrzati pravedan i održiv prijelaz na visoku razinu opskrbe energijom iz obnovljivih izvora.

Tih jedanaest prioriteta uključuje i snažnu socijalnu dimenziju, koja bi trebala ojačati konvergenciju unutar EU-a, primjerice kvalitetnijim i većim ulaganjem u sve obrazovne sustave. Jedan od ciljeva trebao bi biti i razvoj zajedničkog, sveobuhvatnog i uravnoteženog pristupa migracijskoj politici.

Na kraju valja napomenuti da europska poduzeća moraju postati jači i održiviji globalni akter. Održiva poduzeća uspješno će se nositi s prijelazom na digitalno društvo i dalje poticati inovacije i kreativnost. Održivo gospodarstvo podrazumijeva slobodnu i pravednu trgovinu, posebna pravila za javna dobra i usluge te pravedno oporezivanje.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier predstavit će plan Odbora o budućnosti Europe na konferenciji „Budućnost Europe: perspektive aktualnih zbivanja“, koja će se održati u Sibiuu 9. svibnja, paralelno sa sastankom na vrhu o budućnosti Europe.

Kratki sažetak EGSO-ova plana za budućnost Europe: europa.eu/!wY47tn. (jk)

Europski gospodarski i socijalni Odbor (EGSO) izrazio je dobrodošlicu Sebastianu Reimeru i Michaelu Laubschu, dvojici inicijatora i promotora europske građanske inicijative „Zaustavimo ekstremizam“, koja je prikupila oko 1,6 milijuna potpisa i koju još trebaju potvrditi države članice.

Predsjednik EGSO-a Luca Jahier u uvodnom je govoru ponovo potvrdio da se EGSO neprestano zalaže za unapređenje europske građanske inicijative (ECI), time što taj instrument želi učiniti što jednostavnijim i učinkovitijim. To se na vrlo konkretan način pokazalo na proslavi Dana europske građanske inicijative (vidjeti članak u nastavku). Ti su napori konačno urodili plodom.

Prema riječima g. Laubscha, inicijatori europske građanske inicijative Zaustavimo ekstremizam željeli su ljude trgnuti iz zasićenosti Europskom unijom i okupiti političare, institucije i građane EU-a kako bi razmotrili načine borbe protiv ekstremizma. „Mržnja počinje uništavati naše društvo. Ponovo trebamo podržati naša temeljna prava, i to pogotovo u javnosti.“

„Protiv ekstremizma se nije dovoljno boriti, treba ga spriječiti. To počinje već u školama, gdje mlade ljude osposobljavamo da ne padnu pod utjecaj ekstremističkog diskursa, posebice na internetskim društvenim platformama. Moramo riješiti i socioekonomske probleme koji dovode do isključenosti i otuđenja“, rekao je Oliver Röpke, predsjednik EGSO-ove Skupine radnika.

Sličan je stav zauzeo i Gonçalo Lobo Xavier (Skupina poslodavaca): „Moramo zaštititi europski model. Sloboda je neotuđivo pravo koje svim srcem zastupamo. Ne radi se samo o provedbi zakona već i o poštovanju izbora i slobode svakog pojedinca u okviru naših temeljnih prava i vrijednosti“.

Cillian Lohan (Skupina „Raznolikost Europe“) na kraju je dodao: „Važno je razmotriti uzroke ekstremizma i porasta populizma u EU-u. Stvarnost koju građani na terenu proživljavaju znatno se razlikuje od stavova onih koji su na vlasti, što između njih stvara nepremostiv jaz“. (sma)

EGSO je na plenarnom zasjedanju u ožujku usvojio mišljenje u kojem izlaže globalnu strategiju za izgradnju mira pod vodstvom EU-a koja obuhvaća uspostavu Puta bijele golubice – puta mira od Sjeverne Irske do Nikozije – u cilju promicanja dijaloga, pomirenja i sprečavanja sukoba.

Vrijeme je da EU, najveći mirovni projekt u suvremenoj povijesti, postane globalni predvodnik u izgradnji mira u Europi i svijetu. To je glavna poruka samoinicijativnog mišljenja EGSO-a „Put bijele golubice – Prijedlog globalne strategije za izgradnju mira pod vodstvom EU-a“. Kako je izjavila Jane Morrice, izvjestiteljica za mišljenje, „moralna je dužnost EU-a – i to izvan okvira geopolitičkih ili gospodarskih interesa – pronaći načine za zaštitu života nevinih žrtava zahvaćenih sukobom, a posebno djece”.

EGSO poziva EU da osmisli i financira novu globalnu strategiju za izgradnju mira koja bi kao glavnu karakteristiku podrazumijevala stvaranje Puta bijele golubice – puta mira dugog 5000 km koji bi se protezao cijelom Europom, od Sjeverne Irske do glavnog grada Cipra Nikozije. Taj bi put pratio rutu Kolumbana, irskog hodočasnika iz šestog stoljeća koji je putovao iz Irske u Italiju i kojeg je osnivač EU-a Robert Schuman opisao kao „sveca zaštitnika svih onih koji žele izgraditi ujedinjenu Europu”.

Inicijativa uključuje i osnivanje europskih centara za mir i pomirenje u Sjevernoj Irskoj i Nikoziji te središta za učenje koja bi povezivala strateške lokacije duž Puta bijele golubice, a i prepoznavanje simbola bijele golubice od strane EU-a kao „oznake” za sve mirovne projekte EU-a. (dgf)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je na plenarnom zasjedanju u ožujku mišljenje o Zajedničkoj komunikaciji „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a”, koju su u rujnu 2018. izdale Europska komisija i Visoka predstavnica EU-a. EGSO smatra da je tim prijedlogom propuštena velika prilika s obzirom na njegove brojne važne strateške nedostatke, nisku razinu ambicioznosti i nepostojanje istinske temeljite vizije razvoja odnosa i povezanosti EU-a i Azije.  

EGSO smatra da nisu uzete u obzir najvažnije gospodarske i geopolitičke okolnosti, pri čemu se velika raznolikost ili složenost Azije rijetko otvoreno uvažava. Odbor „s velikom zabrinutošću“ ističe barem 17 područja na kojima se nedovoljno ili gotovo uopće ne spominju recentne ključne promjene koje utječu na EU i Aziju.

Među tim nedostacima u mišljenju se izdvaja nespominjanje kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put“, razvojne strategije koju je donijela kineska vlada i koja se smatra snažnim signalom da Kina želi ojačati svoju ulogu na globalnoj razini i povećati svoje područje utjecaja. ESGO smatra da je od iznimne važnosti da EU službeno reagira na tu inicijativu.

EGSO ujedno izražava žaljenje zbog toga što u Komunikaciji ne samo da se ne spominje nijedan od dijaloga civilnog društva koji se trenutačno vode između EU-a i Azije nego ni vodeća tijela civilnog društva za praćenje uspostavljena na temelju tih važnih trgovinskih sporazuma. Prema riječima izvjestitelja za mišljenje Jonathana Peela, ne postoji jedinstveno rješenje za sve i Azija ne može biti odraz EU-a. Međutim, izvjestitelj tvrdi i da „EU mora učiniti više kako bi osvojio srca i duše u Aziji“ i da je u Komunikaciji razočaravajuće malo prostora posvećeno ljudskim pravima, vladavini prava, dobrom upravljanju i demokratizaciji. (dgf) 

Endokrini disruptori tvari su koje izazivaju posebnu zabrinutost. Načini njihove upotrebe stoga trebaju biti uređeni dosljednim i usklađenim zakonodavstvom EU-a. EGSO poziva na oblikovanje sustavne i holističke strategije koja se temelji na znanstvenim spoznajama i sadrži akcijski plan s jasnim ciljevima i rokovima.

EGSO smatra da je za utvrđivanje stvarnog stanja nužno provesti potpunu provjeru primjerenosti postojećeg zakonodavstva, uključujući njegovog socijalnog i gospodarskog učinka.

„Postojeće je zakonodavstvo fragmentirano i povremeno nedosljedno, a uzrok tomu je nedovoljna koordinacija. Moramo stvoriti zakonodavni okvir koji će nam omogućiti da se pitanjem upotrebe endokrinih disruptora bavimo na smislen, dosljedan i znanstveno utemeljen način. Upotreba endokrinih disruptora mora se temeljiti na načelu predostrožnosti i stoga biti u skladu s već usvojenim važećim odredbama o biocidima i pesticidima,“ rekao je Brian Curtis, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Prema sveobuhvatnom okviru EU-a za endokrine disruptore“ usvojeno u ožujku. Pored toga, trebalo bi konkretizirati u kojem bi se utvrdili ciljevi i rokovi.

Odbor predlaže uspostavu financijskog mehanizma podrške za poduzeća i radnike tijekom prijelaznog razdoblja.

Civilno društvo moglo bi prosljeđivati informacije o mjerama koje EU poduzima za zaštitu zdravlja europskih građana te o poticajima u području obrazovanja i osposobljavanja i time odigrati ključnu ulogu u razvijanju ili podržavanju nacionalnih kampanja podizanja svijesti. (sma)

EGSO podržava Akcijski plan za borbu protiv dezinformacija koji su predstavile Komisija i Visoka predstavnica Unije. U mišljenju koje su izradili Ulrich Samm i Giulia Barbucci i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku, EGSO ističe da se dezinformacije definiraju kao provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti, prouzročuju javnu štetu i ugrožavaju demokraciju.

„Širenje dezinformacija postalo je dio hibridnog rata s jasnim političkim ciljem“, rekao je g. Samm. „Osim lažnih informacija, postoje i druge prijetnje, poput izrazito selektivnih informacija, uvreda, širenja straha i poticanja mržnje, koje ugrožavaju slobode građana, njihova temeljna prava te prava manjina.“

Najučinkovitija dezinformacija uvijek sadrži djelić istine i to otežava njezino uspješno suzbijanje. „Stoga svi dionici moraju poduzeti niz mjera kako bi se pružile kvalitetne informacije i povećala osviještenost. U tu svrhu pozdravljamo inicijativu za koordinirano djelovanje radi zaštite EU-a, njegovih institucija i građana od dezinformacija“, naglasila je gđa Barbucci. „Moramo djelovati sada s obzirom na skorašnje europske izbore u svibnju 2019.“

Aktivno sudjelovanje organizacija civilnog društva ključno je za pružanje sveobuhvatnog odgovora na dezinformacije. EGSO proaktivno sudjeluje u podupiranju zajedničkih napora u borbi protiv dezinformacija i redovito poduzima mjere putem svojih mišljenja i organiziranjem savjetovanja, lokalnih događanja i niza drugih aktivnosti. (mp)

EU hitno treba novu, ambicioznu i jasnu strategiju za svoju budućnost u skladu s Programom UN-a do 2030., ciljevima održivog razvoja i drugim međunarodnim obvezama. Kohezijska politika mora biti njezin sastavni dio. Tom novom strategijom također bi se osigurala vizija za samu buduću kohezijsku politiku. Novim se odredbama o kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2020. mora predvidjeti dovoljno sredstava te osigurati povećanu učinkovitost i prepoznatljivost politika, zahtijeva se u EGSO-ovom razmatračkom mišljenju o budućnosti kohezijske politike.

EGSO u tom mišljenju traži da se ne zanemare trenutačni specifični izazovi te ujedno naglašava važnost razvoja kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. Politika prikladna za budućnost trebala bi biti usmjerena na sve regije i pružati nužne alate za svladavanje budućih izazova kao što su prihvaćanje novih tehnologija, postizanje visoke razine konkurentnosti i upravljanje tranzicijom usmjerenom na održiv razvoj uz stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Proračunski rez koji je predložila Komisija EGSO-u nije prihvatljiv jer je kohezijska politika jedan od temeljnih stupova za približavanje EU-a građanima te smanjenje razlika među regijama EU-a i nejednakosti u društvu. S obzirom na navedeno i na izazove koji se pojavljuju, proračun bi trebao ostati barem na razini prethodnog razdoblja.

U mišljenju se također naglašava da se mora bolje izvještavati o učincima kohezijske politike. Stoga se sadašnje obveze obavještavanja javnosti o financiranim projektima moraju znatno unaprijediti kako bi javnost postala svjesnija dodane vrijednosti europskih integracija općenito, a osobito kohezijske politike.

EGSO smatra da povećanju učinkovitosti politika mogu pridonijeti snažan teritorijalni pristup, veći stupanj dosljednosti i kontinuiteta između europskih i nacionalnih strategija, jednostavnija pravila i angažman civilnog društva. (jk)

 Fotografija: pogled na glavni trg u Lubaczowu (Poljska), s gradskom vijećnicom koja je nedavno obnovljena zahvaljujući fondovima EU-a

Više od 350 dionika kružnog gospodarstva iz cijele Europe podijelilo je svoje priče o uspjehu i problemima s kojima se susreću tijekom drugog dana Konferencije dionika kružnog gospodarstva, čiji je domaćin 7. ožujka bio Europski gospodarski i socijalni odbor.

Član EGSO-a Cillian Lohan pozvao je sudionike da razmisle o ključnom pitanju za razvoj kružnog gospodarstva: Tko će biti pokretač promjena? Tko bi trebao učiniti prvi korak – potrošači, poslovni svijet ili političari?

„Rekao bih da odgovornost za pokretanje promjena ne bi trebala biti na potrošačima”, rekao je Lohan i naglasio: „Do okruženja u kojemu će potrošači imati financijski pristupačnu i lako dostupnu mogućnost odabira kružnih i održivih rješenja doći će s promjenama u poslovnoj praksi uz promjene politika i odgovarajuću infrastrukturu.”

Ladeja Godina Košir, predsjednica Europske platforme dionika kružnog gospodarstva, pozvala je sudionike da Platformu maksimalno iskoriste kao mrežu za potporu u rješavanju problema na koje nailaze u svojim projektima kružnog gospodarstva. Njezina je poruka jasna: „Želimo biti mreža mrežâ za sve.”

Joanna Drake, zamjenica glavnog direktora Glavne uprave za okoliš, naglasila je ključnu ulogu uključivanja dionika u inicijative Europske komisije o kružnom gospodarstvu i poručila: „Dio uspjeha tih inicijativa može se zahvaliti usmjerenosti na pristup odozdo prema gore, čime se potiče potpora i angažman dionikâ kroz suradnju, platforme, razmjenu najboljih praksi i dobrovoljne poslovne pristupe”.

Rasprave su se odvijale u osam interaktivnih radionica, a raspravljalo se o sljedećim temama:

• Pregled kružnih strategija u Europi
• Napomene potrošača o kružnom gospodarstvu
• Socijalna dimenzija kružnog gospodarstva
• Kružni gradovi za ublažavanje klimatskih promjena
• Kružna javna nabava
• Instrumenti za mjerenje prijelaza na kružno gospodarstvo
• Kreativne inovacije za kružno gospodarstvo
• Ekološka kružna sela za ruralni razvoj

Dan je završio otvaranjem izložbe Kindred Spirits (Srodne duše).

Sudionike je, osim toga, nadahnuo nekonvencionalni govor o sugestijama za usmjeravanje budućeg razvoja kružnog gospodarstva Riete Aliredjo, predsjednice zaklade Stars are circular. Koja je njezina poruka? Budite radoznali, informirani, plemeniti i zaigrani!

Izvješća sa zaključcima sa svake radionice dostupna su ovdje. (dm)

Je li potrošačka politika usmjerena na mlade? Kako možemo mlade poduprijeti u donošenju održivih odluka? Kako možemo u potrošačke politike uključiti nove trendove? Žustra rasprava o tim pitanjima održana je u Bruxellesu 27. ožujka. Brojni studenti, predstavnici udruga potrošača i poduzeća te e-sektora raspravljali su o temama kao što su poboljšanje mobilnosti i izbjegavanje rasipanja hrane, napori da se brza moda učini održivom i razumijevanje uloge IKT-a u promicanju promjena.

Glavni cilj događanja bio je odgovaranje na nove izazove povezane s održivošću i informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, koje najviše utječu na mlade danas.

Potpredsjednica EGSO-a Isabel Caño otvorila je 21. europski dan potrošača govorom u kojem je izrazila svoju potporu masovnoj mobilizaciji mladih za zaštitu klime i naglasila blisku vezu između potrošnje i okoliša i važnost potrošačke politike koja uzima u obzir ambicije mladih u području klime.

„Vaš utjecaj na politiku mora postati veći. Mladi trebaju imati ključnu ulogu u izradi nacrta sadašnjih i budućih politika EU-a. Europskim danom potrošača želimo naglasiti koliko je važno da se vaš glas čuje u Bruxellesu“, poručila je.

Sedamnaestogodišnja Youna Marette, jedna od vodećih aktivista prosvjeda za klimu u Belgiji, rekla je u ime svoje generacije: „Mi mladi smo potrošači i svjesni smo glavnih problema povezanih s time. Ljudi kažu da nismo, no to nije istina“, rekla je. „Ja sam rođena u sustavu temeljenom na neprekidnom rastu i profitu. Kako možemo izaći iz tog sustava, a da pritom ne budemo marginalizirani? Vjerujem da je odgovor jednostavan: sve se mora promijeniti, a promjena je već počela.“

Jedna od središnjih tema dana bilo je pitanje kako se uzorci potrošnje mlađih generacija razlikuju od uzoraka potrošnje starijih potrošača. Nedavne studije o ponašanju potrošača koje su proveli Komisija i CRÉDOC ukazale su na nove trendove i izazove. Iako su više osviješteni o ekološkim problemima nego što su to starije generacije, za koje održivost predstavlja apstraktni pojam, milenijci svejedno pridaju veću važnost cijeni i praktičnosti u odnosu na trajnost proizvoda, a razlog tome po svemu sudeći je njihova ograničena kupovna moć.

Još jedna studija koju je proveo CEPS pokazala je da milenijci drugačije troše svoje prihode. Komunikacija predstavlja glavni trošak i smatra se osnovnom potrebom, kao što su hrana i stanovanje. Gotovo svi u toj generaciji posjeduju pametne telefone, što utječe na njihovu potrošnju, veliki dio koje čini kupovina na internetu.

Kako bi se bolje razumjeli novi izazovi za potrošačku politiku, organizirane su tri paralelne radionice o trima ključnim sektorima: prehrani, mobilnosti i industriji odjeće.

Sudionici rasprave o utjecaju društvenih medija složili su se da društveni mediji imaju važnu ulogu u životu mladih te da se to u budućnosti vjerojatno neće promijeniti. Stoga je ključno razumjeti da li ih je potrebno regulirati i na koji način. Informacijske i komunikacijske tehnologije su poput dvosjeklog mača: snažan, demokratski alat koji može povezati milijune ljudi, ali i način za prikupljanje osobnih podataka te poticanje ljudi da troše više uz pomoć ciljanog oglašavanja.

Izvješće s glavnim zaključcima sa događanja dostupno je ovdje. (dm/ss)

Neki od preduvjeta za potpuno iskorištavanje potencijala eura kao međunarodne valute jesu dobre makroekonomske politike u EU-u, produbljenje EMU-a i dovršenje bankovne unije i unije tržišta kapitala (CMU). Međutim, najvažnije od svega jest međusobno povjerenje i zajednička vizija država članica u pogledu budućnosti gospodarstva EU-a. To su glavni zaključci savjetovanja o jačanju međunarodne uloge eura koje je nedavno održano u EGSO-u.

Jači euro smanjio bi troškove transakcija i rizike za europsku industriju i potrošače. Europa bi ojačala svoj utjecaj u svijetu i povećala svoju suverenost. Prema mišljenju govornika na savjetovanju, još jedan razlog za daljnje jačanje međunarodne uloge eura jest to da je američki dolar – trenutačno vodeća svjetska valuta – posljednjih godina sve više podvrgnut politizaciji. U tim bi okolnostima euro mogao pridonijeti izgradnji multipolarnog i otpornijeg međunarodnog financijskog sustava.

Govornici su općenito pozdravili Komisijinu inicijativu za jačanje eura, ali su izrazili primjedbe u vezi s njezinim mogućim opsegom. Američki dolar bio bi i ostao snažan na tržištima, zbog dubine i likvidnosti tržišta. Na razini EU-a, unija tržišta kapitala mogla bi pridonijeti razvoju i integraciji tržišta, što bi bilo važno za međunarodnu ulogu eura.

Kao daljnje nužne preduvjete za jaki euro govornici su istaknuli uzlaznu ekonomsku konvergenciju, veću socijalnu koheziju, aktivniju europsku diplomaciju u međunarodnim forumima i zajedničku europsku viziju o određenim strateškim pitanjima, baš kao i učinkovit odgovor europskog financijskog sustava na industrijske i klimatske promjene.

Savjetovanje je dalo dragocjen doprinos radu EGSO-a na mišljenju o komunikaciji Europske komisije „Prema snažnijoj međunarodnoj ulozi eura“. (jk)

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europska komisija održali su 3. i 4. travnja ovogodišnji Europski migracijski forum (EMF), na kojemu se razmatrala uloga civilnog društva i lokalnih vlasti u upravljanju migracijama i osiguravanju sigurnih i zakonitih načina ulaska u EU.

Na Forumu, koji je ove godine doživio svoje peto izdanje, izneseno je deset preporuka. One su proizašle iz rasprava u kojima je sudjelovalo oko 250 stručnjaka iz organizacija civilnog društva iz EU-a te predstavnika lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti, europskih institucija i međunarodnih organizacija.

Forum su otvorili povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos i predsjednik EGSO-a Luca Jahier. Obojica su naglasila potrebu za pametnom i dobro kontroliranom politikom EU-a u području zakonitih migracija, koja bi pak mogla pomoći Uniji u iskorištavanju prednosti migracija, promicanju socijalne kohezije i zaštiti najranjivijih skupina migranata.

Na forumu je ukazano na sposobnost dionika na terenu da pridonose uspješnom upravljanju migracijama, a istaknuto je i da je pri osmišljavanju politika integracije prijeko potrebno uvažavati stajališta migranata.

Ostale glavne preporuke Foruma ticale su se angažmana zajednica domaćina u projektima uključivanja migranata, posebnih potreba ranjivih skupina, poticaja za reintegraciju migranata u zemlje podrijetla nakon boravka u EU-u u svrhu rada ili studiranja te drugih tema. (ll)

Skupina poslodavaca EGSO-a

Manje od dva mjeseca prije europskih izbora Skupina poslodavaca pozvala je na otvorenu, ujedinjenu i snažnu Europsku uniju. Predstavnici poduzeća predani su ostvarivanju snažnijeg i prosperitetnijeg EU-a. Snaga EU-a ogleda se u njegovoj privlačnosti. Kako bismo od „europskog načina života” ostvarili dodatnu korist, potrebno nam je konkurentno poslovno okruženje. To su tek neke od glavnih poruka političke deklaracije koju je nedavno usvojila Skupina poslodavaca.

Predsjednik Skupine poslodavaca Jacek Krawczyk uručio je 9. travnja deklaraciju potpredsjedniku Europske Komisije Jyrkiju Katainenu. „Donijeli smo ovu deklaraciju kako bismo jasno i glasno iskazali potporu poslodavaca EU-u. Prednosti koje EU donosi očite su svima u poslovnom svijetu, ali ih prečesto zaboravljamo u svakodnevnom životu. Poslodavci žele to promijeniti“, izjavio je predsjednik Krawczyk.

U deklaraciji se poziva na otvoreno gospodarstvo – gospodarstvo otvorenih tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Uz otvoreno gospodarstvo mora postojati i otvoreno društvo koje se oslanja na dijalog i dobro upravljanje. Europi su potrebne politike koje omogućavaju i potiču kreativnost, inovacije i poduzetnički duh.

Poslodavci su uvjereni da otvorenost povećava stabilnost i sigurnost, kako gospodarstva tako i društva. Otvoreno gospodarstvo i društvo donose korist svima te na taj način možemo vratiti povjerenje u EU.

Deklaracija je dostupna na 23 službena jezika EU-a na sljedećoj poveznici: bit.ly/2X6Swgu (lj)

Skupina radnika EGSO-a

Skupina radnika EGSO-a ugostila je profesora Roberta Pedersinija sa Sveučilišta u Milanu, koji je predstavio svoju studiju „Kakvo nam je Europsko nadzorno tijelo za rad potrebno za učinkovitiju borbu protiv socijalnog dampinga i dampinga plaća“. Predsjednik Skupine radnika Oliver Röpke istaknuo je važnu ulogu socijalnih partnera, a posebno sindikata u osiguravanju provedbe radnog zakonodavstva.

Broj osoba koje žive i rade u državi članici EU-a koja nije njihova matična zemlja udvostručio se u zadnjem desetljeću te je 2017. dosegnuo 17 milijuna. U okviru europskog stupa socijalnih prava Komisija je najavila uspostavu Europskog nadzornog tijela za rad, koje će tijekom 2019. započeti s radom. Profesor Pedersini objasnio je da je cilj tog tijela „smanjiti zlouporabe na tržištu rada, ali i istovremeno u potpunosti iskoristiti mobilnost radne snage“. Njegova će uloga biti prvenstveno poticajna te će ono pružati potporu nacionalnim tijelima za rad u sklopu prekograničnih istraga i suradnje.

Carlos Trindade, član Skupine radnika EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o Europskom nadzornom tijelu za rad, citirao je predsjednika Komisije Junckera: „Nema smisla da imamo tijelo koje nadzire usklađenost s bankarskim standardima, a za jedinstveno tržište nemamo zajedničko nadzorno tijelo za rad.” Istaknuo je i porast ksenofobije i nacionalizma uslijed dugogodišnjeg socijalnog dampinga i porasta nejednakosti te je pozvao na snažniju ulogu socijalnih partnera u upravljanju Europskim nadzornim tijelom za rad. (jh)

Skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“

Sljedeći izvanredni sastanak Skupine EGSO-a „Raznolikost Europe” održat će se 7. svibnja u Bukureštu. Navedena će se konferencija na visokoj razini održati u Atriju Nacionalne knjižnice, a tema će joj biti „Europa zajedničkih vrijednosti i civilno društvo”.

Samo dva dana prije samita EU-a u Sibiuu o budućnosti EU-a na konferenciji će se raspravljati o tri ključne dimenzije iz perspektive europskog civilnog društva:

• jamčenju europskih vrijednosti i temeljnih prava
• promjenjivoj ulozi europskog civilnog društva
• budućnosti EU-a

Očekuje se oko 140 sudionika, što obuhvaća članove EGSO-a iz svih država članica EU-a, rumunjske organizacije civilnog društva, predstavnike akademske zajednice te predstavnike rumunjskog predsjedništva Vijeća EU-a.

Rumunjsko predsjedništvo Vijeća EU-a istaknulo je kao jedan od svojih prioriteta „Europu zajedničkih vrijednosti”. Skupina „Raznolikost Europe” u potpunosti podupire taj cilj, koji nadopunjuje velik posao koji je naša Skupina, a i EGSO općenito, već obavila u vezi s tom temom.

Razmatranje načina kako zaštiti demokraciju i njezine vrijednosti, kako javnosti prenijeti i objasniti koristi članstva u EU-u, te kako civilno društvo može oblikovati Europu sutrašnjice u središtu je naših aktivnosti. (ih)

Dan Europe obilježava se 9. svibnja, a europske će institucije prve subote u mjesecu – ove godine 4. svibnja – u skladu s ustaljenom tradicijom otvoriti svoja vrata javnosti. Ovogodišnja su tema europski izbori, koji se održavaju 23. – 26. svibnja i na kojima će europski građani biti pozvani da glasanjem izaberu svoje predstavnike u sljedećem ključnom petogodišnjem razdoblju.

U okviru inicijative Europskog parlamenta ovajputglasam.eu, EGSO vodi kampanju za veći izlazak glasača na birališta, čime će se ojačati demokratski proces EU-a i povećati njegova legitimnost.

Ovogodišnje događanje posvećeno je trima glavnim temama – održivoj Europi, uključivoj Europi i otvorenoj Europi. EGSO će predstaviti svoje aktivnosti u brojnim raznolikim sektorima: održivi razvoj, klimatske promjene, planirano zastarijevanje, zapošljavanje, osobe s invaliditetom, odnosi EU-a s ostatkom svijeta.

Članovi i osoblje EGSO-a ugostit će posjetitelje i s njima raspravljati o skorašnjim izborima i budućnosti Europe te im objasniti ulogu EGSO-a u postupku donošenja odluka Europske unije. Kroz interaktivne igre, zabavne aktivnosti i uz pomoć žive muzike nastojat će Europu učiniti pristupačnijom građanima.

Dan otvorenih vrata EU-a 2019. – EGSO – zgrada Jacques Delors (JDE), Rue Belliard 99, 1040 Bruxelles. (mp)

EGSO će biti domaćin izložbe fotografija Rumunjski krajolik u mom srcu, na kojoj će biti izloženi radovi uglednog rumunjskog fotografa Sorina Onisora.

Izložba u EGSO-u postavlja se povodom rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a, a moći će se posjetiti od 23. travnja do 26. svibnja 2019.

Otvorenje – uz koje će biti priređena rumunjska večer – bit će 15. svibnja, tijekom svibanjskog plenarnog zasjedanja. Opširnije informacije na adresi: https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/romanian-landscapes-my-heart.