EGSO info

Na događanju održanom 21. veljače 2019., na kojem su se samo 90 dana prije europskih izbora okupili vrhovni čelnici institucija EU-a i organizacije civilnog društva iz cijele Europe, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o ključnoj ulozi koju organizirano civilno društvo mora imati u ostvarenju istinske „rEUnaissance“.

Govoreći o rastu euroskepticizma, ksenofobije i rasizma diljem Europe, predsjednik EGSO-a Luca Jahier izjavio je da je demokracija pod opsadom, a europske vrijednosti dovedene u pitanje. „Sada nije čas za rezignaciju već za snove i smjelost“, rekao je. EGSO ima ključnu ulogu: „Mi smo glas tisuća ljudi koji čine 'Europu na djelu’. Moramo osigurati da se taj dijalog nikad ne kompromitira. Najgore bi bilo šutjeti. Umjesto toga, moramo se pobrinuti da se čuje glas 'dobrih’“, nastavio je. „Učinit ćemo sve što treba i odvažno raditi na održivoj Europi“, zaključio je g. Jahier.

„Moramo zaštititi biosferu, zrak, oceane, tlo i šume“, rekla je šesnaestogodišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je jasno dala do znanja da korake protiv klimatskih promjena treba poduzeti odmah. Upozorila je da naš planet od nepovratne katastrofe dijeli tek kojih 11 godina. „Ne borimo se samo za budućnost mladih generacija; borimo se za budućnost svih nas. Počeli smo raščišćavati nered i nećemo stati dok ne završimo“, zaključila je.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker dao je svoju podršku pokretu Grete Thunberg jer „on može donijeti promjene i proširio se na mnoge europske gradove čijim ulicama sada kola zajednička poruka“. Također je istakao da je tijekom njegova mandata Plan ulaganja za Europu u velikoj mjeri doprinio povećanju zelenih ulaganja u Europi.

Predsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz rekao je da to događanje ukazuje da postoji „zajednička volja za suradnjom“. „Svi govorimo o istome: obnovi Unije", izjavio je dodavši da „ne trebamo zanemariti ono što je dosad učinjeno, ali nam treba nov pristup. Na zemljopisnim kartama naših demokracija građani i regije još su uvijek neistražena područja. Moramo ih u potpunosti uključiti u izgradnju Europe. Uniju moramo reformirati odozdo prema gore.“

Događanje „Civilno društvo za rEUnaissance“ organizirano je kako bi se prije europskih izbora mobiliziralo civilno društvo radi pružanja podrške europskim demokratskim vrijednostima sadržanima u Ugovorima i postavili putokazi za budućnost Europe. U raspravi su sudjelovali glavni direktor organizacije BusinessEurope Markus J. Beyrer, glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini i glavni tajnik Solidara Conny Reuter te mnogi drugi govornici, među kojima i Madeleina Kay, poznata kao „EU Supergirl“. (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je mišljenje „Za europsku okvirnu direktivu o minimalnom dohotku“, u kojem od Europske komisije traži da uspostavi obvezujući okvir EU-a za primjereni minimalni dohodak u cijeloj Europi, prilagođen životnom standardu u svakoj pojedinoj državi članici. 

Takav okvir u vidu direktive potreban kako bi se pokušao uistinu riješiti ozbiljan i dugotrajan problem siromaštva u Europi te Uniji vratila vjerodostojnost s obzirom na to da EU nije ni približno ispunio svoje obveze usmjerene na smanjenje broja europskih građana kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna, tvrdi EGSO.

„Pitanje minimalnog dohotka u velikoj je mjeri političko pitanje. Tu odluku treba donijeti na razini EU-a, a Komisija se ne smije skrivati iza načela supsidijarnosti, na koje se u ovom slučaju nepravilno poziva, te na temelju toga odlučiti da ne može poduzeti ništa u vezi s tako važnim problemom koji se odražava na dostojanstvo i ljudska prava“, ustvrdio je Georges Dassis, izvjestitelj za to mišljenje.

„Važno je da EU poduzme konkretne mjere u korist osoba koje nemaju ništa. Ako smo danas ravnodušni prema njihovoj bijedi, sutra bi moglo biti prekasno“, upozorio je .

Suprotstavljajući se predloženom pribjegavanju obvezujućem instrumentu, EGSO-ova Skupina poslodavaca iznijela je protumišljenje u kojem su njezini članovi insistirali na tome da se pitanje minimalnog dohotka treba rješavati na nacionalnoj razini.

Protumišljenje je bilo odbijeno, a samoinicijativno mišljenje usvojeno sa 158 glasova za, 81 protiv i 12 suzdržanih. (ll)

EGSO je 20. veljače ugostio povjerenika Hogana kako bi razgovarali o budućnosti ZPP-a

Phil Hogan istakao je da je važno da se ZPP razvija; osim osiguranja opskrbe hranom, ZPP bi trebao osigurati i druga javna dobra, u zamjenu za svoj iznimni položaj u proračunu EU-a.

Što se tiče proračuna, povjerenik je rekao: „Države članice, u postupku suodlučivanja s Europskim parlamentom, imaju potpunu slobodu da povećaju svoj okvirni proračun kako bi održale ZPP na sadašnjoj razini.“ Nada se brzom sporazumu o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) jer je poljoprivrednicima potrebna sigurnost i stabilnost u pogledu politike i proračuna.

Povjerenik je spomenuo i politički sporazum o novom pravilu kojim će se zabraniti neke nepoštene tržišne prakse u lancu opskrbe hranom, čemu je EGSO znatno doprinio svojim mišljenjem, a o tome će se u ožujku glasati na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu.

Tijekom rasprave s povjerenikom, član EGSO-a John Bryan rekao je da je EGSO podupro snažan ZPP sa značajnim proračunom, smatrajući da je ZPP bitan za mir i koheziju.

Maurizio Reale, predsjednik EGSO-ove stručne skupine NAT, istakao je da se budući ZPP mora više usmjeriti na klimatske promjene i da poljoprivrednike treba bolje zaštititi prilikom sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini.

Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove Promatračke skupine za održivi razvoj, istakao je da se moraju naći učinkovitija rješenja za sprečavanje nepoštenih trgovačkih praksi u prehrambenom lancu i da se ciljevi održivog razvoja moraju uključiti u prehrambenu politiku. Isti visoki standardi koji se zahtijevaju od naših proizvođača moraju se primijeniti na uvoz hrane. (sma)

Na plenarnom zasjedanju u veljači EGSO je usvojio mišljenje kojim se podržava nastavak Europskog programa za mir i pomirenje (PEACE) u Sjevernoj Irskoj nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Kontinuirana podrška smatra se ključnom s obzirom na osjetljivost rasprave o granici između Ujedinjene Kraljevine i Irske u kontekstu pregovora o Brexitu.

U mišljenju koje je sastavila Jane Morrice navodi se da su „proces Brexita i posljedično povlačenje Ujedinjene Kraljevine doveli do stanja hitnosti koje – radi zaštite mirovnog procesa – iziskuje odgovor EU-a prilagođen novim potrebama regije nakon Brexita“. U mišljenju se preporučuje ne samo zadržavanje programa PEACE kako je predloženo već i produljivanje njegovog trajanja budući da je za rješavanje konflikta potrebno mnogo vremena i preuzimanje obveze koja traje dulje od postojećih ciklusa financiranja.

EGSO tvrdi da je potrebno razmotriti stavljanje većeg naglaska na komunikacijske aktivnosti kako bi se osiguralo da građani budu u potpunosti svjesni pozitivne uloge EU-a. Odbor također predlaže korištenje simbola bijele golubice za projekte koji se financiraju iz programa PEACE, što je povezano s mišljenjem „Put bijele golubice – Prijedlog globalne strategije za izgradnju mira pod vodstvom EU-a“, koje će Jane Morrice predstaviti na plenarnom zasjedanju EGSO-a u ožujku. U tom se mišljenju predlaže uspostava europskog puta mira od Sjeverne Irske do Nikozije na Cipru, pod nazivom Put bijele golubice. Ta bi staza pratila put irskog hodočasnika Columbanusa i povezivala se s drugim rutama, kao što je Put Zapadne fronte, te bi preko Balkana spajala dva podijeljena otoka na dvije strane Europe. (dgf)

Gospodarski napredak i socijalna stabilnost dva su ključna elementa u borbi protiv euroskepticizma, ali oni sami po sebi nisu dovoljni: mora se uključiti i civilno društvo!

Prilikom predstavljanja studije „Društva izvan metropola: Uloga organizacija civilnog društva u suzbijanju populizma“ 20. veljače 2019. u Bruxellesu, EGSO-ova Skupina „Raznolikost Europe“ raspravljala je o rastu populizma u EU-u, analizirajući kako i zašto je došlo do te pojave te ističući ključnu ulogu civilnog društva u suzbijanju populizma.

Gospodarski napredak i socijalna stabilnost imaju bitnu ulogu u rješavanju problema koji uzrokuju euroskepticizam, ali sami po sebi nisu dovoljni. Organizacije civilnog društva moraju poduzeti mjere kako bi prenijele pozitivnu poruku o vrijednosti i važnosti Europe te kako bi Europu približile njezinim građanima. „Očuvanje liberalne demokracije tiče se svih nas“, poručio je Arno Metzler, predsjednik EGSO-ove Skupine „Raznolikost Europe”. „Vjerujem da je jedini način da se borimo protiv populizma naš demokratski sustav, upravo onaj sustav koji populisti nastoje uzdrmati: nije dovoljno da se EU samo obraća građanima već ih mora i aktivno slušati i upustiti se u dijalog s njima. Europsko civilno društvo trebalo bi pomoći Uniji da dopre do građana te time spriječiti i ograničiti privlačnost populističkih stranaka“, izjavio je.

Istraživanja pokazuju da su gospodarski pad, socijalna nestabilnost i ograničena razina obrazovanja među najbitnijim čimbenicima koji potiču sve veću potporu populistima diljem EU-a. Međutim, potrebno je razmotriti i druga složenija i međuovisna pitanja, kao što je želja da se očuva status quo i potreba da se zaštite tradicionalne vrijednosti, monokulture ili određeni identiteti. (mp)

Hrana ima izuzetno važnu ulogu u životu ljudi te se ne smije razmatrati samo s prehrambenog ili zdravstvenog stajališta već i sa stajališta okoliša i društva. Kako bi se olakšalo osiguravanje takvog sveobuhvatnog održivog prehrambenog sustava, EGSO predlaže uvođenje novih smjernica za održivu prehranu.

„Ono što jedemo utječe na naše zdravlje i na naš planet. Potrebne su nam politike kojima se promiče zdravija i održivija prehrana pa se moraju razraditi smjernice za održivu prehranu. To je od presudne važnosti za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja UN-a i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama“, poručio je Peter Schmidt, izvjestitelj za samoinicijativno mišljenje o toj temi.

„U kontekstu sveobuhvatne prehrambene politike u EU-u važno je promicanje zdrave i održive prehrane. Smjernice za održivu prehranu i jasni sustavi označivanja, uključujući označivanje podrijetla, u kojima se uzimaju u obzir kulturne i geografske razlike između i unutar država članica, omogućili bi poljoprivrednim gospodarstvima, prerađivačima, trgovcima i pružateljima usluga prehrane da se lakše snalaze. Poljoprivredno-prehrambeni sustav također bi imao koristi od novog, transparentnijeg okvira za proizvodnju, preradu, distribuciju i prodaju zdravije i održivije hrane po pravednijim cijenama“, izjavio je Maurizio Reale, predsjednik Stručne skupine EGSO-a za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT).

EGSO predlaže da se u cilju utvrđivanja paneuropskih smjernica osnuje stručna skupina čiji bi članovi bili relevantni stručnjaci i znanstvenici koji se bave prehranom, javnim zdravljem, hranom, okolišem i društvenim znanostima. Ta bi skupina stručnjaka u roku od dvije godine trebala na temelju činjenica izraditi smjernice. (sma)

U tri mišljenja usvojena u veljači EGSO je podržao prijedlog Komisije da se privremeno proširi primjena zakonodavstva EU-a radi rješavanja određenih problema koji bi mogli utjecati na zračni i cestovni prijevoz tereta u slučaju da se ne postigne dogovor o Brexitu.

• Sigurnost zračnog prometa

EGSO podržava akcijski plan koji je Komisija osmislila za scenarij bez dogovora i čije konkretne mjere jamče daljnju valjanost certifikata za aeronautičke proizvode, dijelove, uređaje i poduzeća. „Uredba EU-a trebala bi se primjenjivati za rješavanje samo onih pitanja sigurnosti zračnog prometa koja se inače ne bi mogla riješiti. Svrha nije produžiti status quo nego pružiti privremeno rješenje koje će sektoru omogućiti poštovanje najviših sigurnosnih standarda dok UK ne uspostavi nacionalne agencije i nacionalno zakonodavstvo koje će preuzeti ulogu agencije za sigurnost,” rekao je izvjestitelj Thomas McDonogh.

• Zračni prijevoz

EGSO također podupire suštinu prijedloga Komisije za donošenje uredbe o planu za nepredvidive situacije kako bi se zajamčile osnovne usluge zračnog prijevoza i ističe da se to ne može smatrati proširenjem postojećih pravila, posebno ne Uredbe (EZ) br. 1008/2008, ni jednostranim sporazumom o povlačenju jer su prava ograničena vremenski i namjenom. Autor mišljenja Jacek Krawczyk izjavio je sljedeće: „Predložena uredba privremeno je rješenje i plan za nepredvidive situacije kojim bi se smanjio učinak neuređenog Brexita. To je jedini realan način za ublažavanje mogućih ozbiljnih negativnih posljedica za zrakoplovni sektor do kojih bi moglo doći ako sporazum o povlačenju ne bude ratificiran prije 29. ožujka 2019.”

• Cestovni prijevoz tereta

Osim toga, EGSO je dao potporu prijedlozima Komisije da se britanskim cestovnim prijevoznicima tereta omogući slobodno kretanje u EU-u do 31. prosinca 2019. pod uvjetom da i za prijevoznike iz EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini vrijede pravični, jednaki i nediskriminirajući uvjeti tržišnog natjecanja. „Nadamo se da će do datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine britanske vlasti donijeti odluku o nizu jednakih privremenih mjera kojima će prijevoznicima iz EU-a koji posluju u UK-u dati ista prava koja Komisija privremeno predlaže za prijevoznike s dozvolom iz UK-a, čime im se dopušta prijevoz tereta između teritorija UK-a i preostalih 27 država članica”, rekao je izvjestitelj Raymond Hencks. (mp)

S obzirom na šarolike rezultate dosadašnjih reformskih politika, EU i države članice moraju provesti temeljitu evaluaciju. Prema mišljenju EGSO-a o Godišnjem pregledu rasta za 2019., usprkos dosadašnjim poboljšanjima, za poticanje rasta i jačanje kohezije i socijalne dimenzije politika potrebno je poduzeti daljnje reforme i političke mjere.

EGSO kritizira to što je Komisija u Godišnjem pregledu rasta iznijela općenito pozitivnu ocjenu gospodarskog i socijalnog napretka postignutog od 2014. i proteklih reformskih politika. Gospodarski rast u EU-u kao cjelini još uvijek je sporiji nego što je bio prije krize, a treba voditi računa o razlikama unutar i između regija. Godišnji pregleda rasta nikako ne opravdava odmaranje na lovorikama.

EGSO pozdravlja predanost Komisije podržavanju reformi. Reformama i politikama trebala bi se povećati otpornost gospodarstva i tržišta rada, a time i gospodarski rast i produktivnost. Te reforme i politike moraju odražavati stvarnu predanost europskom stupu socijalnih prava i međunarodnim klimatskim ciljevima. Nažalost, Godišnji pregled rasta ne sadrži odgovarajuće prijedloge za njihovu provedbu i financiranje.

On ne sadrži ni prijedloge za uklanjanje vanjskih rizika koji prijete rastu. Potrebno je osmisliti stimulativne politike namijenjene održavanju rasta i razine zapošljavanja i osigurati im odgovarajuća proračunska sredstava. U tom bi kontekstu bila poželjna visokokvalitetna ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje, predložena u Godišnjem pregledu rasta.

Socijalni partneri i civilno društvo mogli bi ubrzati rad na novim prijedlozima politika i osigurati da reforme budu odgovarajuće, praktične i prilagođene pojedinim državama.

Na kraju, EGSO izražava zadovoljstvo zbog toga što Komisija prednost daje reformama koje povećavaju ulaganja privatnog i javnog sektora. Fiskalna pravila EU-a trebala bi omogućiti državama članicama da dio svog proračuna izdvoje za socijalno i gospodarski produktivna ulaganja koja ne ugrožavaju održivost budućih proračuna. (jk)

Države članice EU-a moraju u većoj mjeri uključiti dionike u reforme nacionalnih gospodarstava. Zajedno s novom dugoročnom strategijom EU-a za održiv razvoj, time bi se moglo pomoći u stvaranju učinkovitijeg i uključivijeg europskog semestra primjerenog za rješavanje problema s kojima se suočava EU.

To su samo neki od zaključaka s javnog savjetovanja „Za uključiviji europski semestar“ koje je 28. veljače održala EGSO-ova Skupina za europski semestar.

Otvarajući savjetovanje, predsjednik EGSO-a Luca Jahier pozvao je na konsolidaciju europskog semestra i rekao da se sada treba usredotočiti na uključivost i osigurati „pristojan život za ljude i pristojne uvjete za poduzeća“ te „otporniju, inovativniju i održiviju perspektivu“ rasta

Sudionici su tražili sustavno uključivanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i nacionalnih parlamenata u daljnje reforme. Izjavili su da je savjetovanje s lokalnom razinom nužno za dobivanje podrške javnosti i da bi trebalo biti obavezno.

U ovom trenutku među europskim državama i područjima politika postoje velike razlike u kvaliteti uključenosti u strukturne reforme i razvoj nacionalnih programa reforme. Pored toga, provedba preporuka za pojedinu zemlju nije u svim državama članicama na zadovoljavajućoj razini. Jedan od glavnih razloga tomu jest nedostatak osjećaja odgovornosti za reforme.

Dionici smatraju da bi se usvajanjem načela partnerstva i višerazinskog upravljanja mogli povećati ne samo osjećaj odgovornosti već i učinkovitost i uključivost europskog semestra. Pozvali su i na uspostavu mehanizma povratnih informacija u postupku savjetovanja te na provedbu odgovarajućeg praćenja i evaluacije reformi.

Naposljetku, dionici su izrazili žaljenje zbog toga što pokazatelji koji se koriste u europskom semestru ne uključuju čimbenike poput klimatskih promjena. Pozvali su na povezivanje europskog semestra s dugoročnom strategijom EU-a temeljenoj na UN-ovom Programu održivog razvoja do 2030. (jk)

Kohezijskom politikom moglo bi se učinkovito odgovoriti na društvene trendove (euroskepticizam itd.) s kojima se suočava EU, pod uvjetom da njezino financiranje ostane jedan od glavnih izvora ulaganja. Europa bi tako svojim građanima postala relevantnija, promicala bi se veća interakcija s dionicima, a građani bi bili bolje upoznati s njezinim učinkom. To je poruka dionika EGSO-ovog savjetovanja o kohezijskoj politici u razdoblju nakon 2020.

Opći stav na savjetovanju bio je da dionici moraju pozvati na uspostavu ambiciozne kohezijske politike za razdoblje nakon 2020., koja će biti otporna na buduće promjene i usmjerena na održiv i uključiv gospodarski i socijalni rast, konkurentnost i zapošljavanje širom EU-a. Većina sudionika nije mogla prihvatiti smanjenje proračuna kohezijske politike od 10 %, koji je Komisija predložila u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

Budućnost EU-a nezamisliva je bez daljnje kohezije. Financiranje kohezije treba ostati barem na sadašnjoj razini jer očekivano povećanje regionalnih razlika u BDP-u po stanovniku, rizik koji predstavljaju područja zahvaćena depopulacijom i razvoj ruralnih područja ukazuju na potrebu za jačom kohezijskom politikom.

Kohezijska politika, koja osigurava dugoročno ulaganje i održivost, temelji se na lokaliziranom pristupu i fleksibilnija je u rješavanju problema i zadovoljavanju potreba svih vrsta, mogla bi pomoći u povećanju učinkovitosti.

Sudionici su uglavnom podržali jaču povezanost između kohezijske politike i europskog semestra, ali su i pozvali na potpunu provedbu Kodeksa ponašanja za partnerstvo kao jedan od uvjeta koji omogućuje njezinu provedbu. Pozvali su i na povezivanje s godišnjim pregledom rasta, izvješćima o državama i pregledom socijalnih pokazatelja, koji bi trebali biti regionalizirani.

Govornici su pozvali pregovaračke strane da se više aktiviraju u tekućim pregovorima o zakonodavnim prijedlozima za budući VFO i kohezijsku politiku.

Zaključci sa savjetovanja bit će uključeni u mišljenje EGSO-a o toj temi, o kojem će se glasati na plenarnom zasjedanju u ožujku. (jk)

Uloga građana u energetskoj tranziciji bila je glavna tema sastanka stručne skupine TEN u veljači, na kojem su energetski stručnjaci predstavili svoja iskustva stečena radom u interesu građana.

Kako energetska tranzicija može donijeti korist građanima? Kako energija može biti svima dostupna? Energetska tranzicija podrazumijeva temeljitu preobrazbu naših društava, a odrazit će se na svakodnevnicu svih građana. Nije riječ samo o klimatskim promjenama, smanjenju stakleničkih plinova i upotrebi novih tehnologija, već je to ujedno prilika za strukturne promjene, u kojima građani trebaju imati ključnu ulogu. Od presudne je važnosti sudjelovanje građana. „Energetska tranzicija ne može biti uspješna ako se u nju ne uključe svi dionici – moramo uzeti u obzir potrebe svih aktera“, poručio je predsjednik stručne skupine TEN Pierre Jean Coulon. „Energija je tu kako bi ispunila svoj krajnji cilj, a to je pojednostaviti živote građana, uključujući obitelji i poduzeća. Bez energije ne možemo zadovoljiti svoje osnovne potrebe: bez nje nema ni obrazovanja, ni zdravstvenog sustava, ni prometa.“

Energetska tranzicija ima golem gospodarski i socijalni potencijal, posebice na regionalnoj razini. Sve jeftinije decentralizirane tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora nude brojne mogućnosti slabije razvijenim regijama da ojačaju svoje lokalno gospodarstvo te omogućuju građanima da postanu „proizvođači-potrošači”. Drugim riječima, ljudi ne samo da kupuju (troše) čistu energiju već i aktivno sudjeluju u tom procesu jer su uključeni u njezinu proizvodnju. „Ako građanin instalira sedam solarnih ploča na krovu, proizvest će količinu energije koja će u budućnosti biti dovoljna za vožnju običnog električnog automobila tijekom jedne godine“, izjavio je član EGSO-a Lutz Ribbe u videoporuci.

Istovremeno je važno istaknuti bojazan da bi se u tom procesu mogle zanemariti neke regije, gradovi i ranjive skupine. Stoga je ključno „krenuti novim smjerom te uspostaviti regionalne cikluse energije iz obnovljivih izvora i povezati energetsku i regionalnu politiku“, dodao je g. Ribbe. „Ako za to postoji politička volja, proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora možemo doprinijeti rješavanju pitanja energetskog siromaštva.“ (mp)

Skupina poslodavaca EGSO-a

Glas poslovne zajednice mora se jasno i glasno čuti tijekom kampanje za europske izbore. Organizacije poslodavaca ne bi trebale samo naglašavati svoje potrebe i očekivanja od sljedećeg mandata Europskog parlamenta već bi trebale i istaknuti koristi koje Europska unija donosi njihovim djelatnostima i svakodnevnom životu ljudi. To su samo neki od zaključaka proizašlih iz rasprave s predstavnicima organizacija BusinessEurope, SMEunited i CEEP (Europski centar poslodavaca i poduzeća koji pružaju javne usluge i usluge od općeg interesa) održane na sastanku EGSO-ove Skupine poslodavaca u veljači.