Iskustva sa strogim mjerama štednje nameću promjenu politike

Lessons learned

Upravljanje kriznim situacijama u budućnosti bi trebalo biti usmjereno na postizanje bolje ravnoteže između fiskalnih i socijalnih ciljeva kako bi se izbjegli štetni učinci na gospodarski kapacitet, tržišta rada i sustave socijalne zaštite dotičnih zemalja. Umjesto strogih mjera štednje, institucije EU-a trebale bi provoditi politike usmjerene na gospodarsku suradnju, rast i solidarnost, poručuje EGSO u samoinicijativnom mišljenju „Izbjegavanje strogih politika štednje u EU-u na temelju stečenih iskustava“.

„Isključivo bi institucije Europske unije trebale biti odgovorne za izradu i provedbu programa prilagodbe, čak i u slučaju uspostavljanja partnerstava s vanjskim institucijama“, izjavio je izvjestitelj José Leirião (Skupina raznih interesa, PT). „To je od ključne važnosti s obzirom na to da ti programi trebaju biti u skladu s našim zajedničkim vrijednostima i ciljevima te izbjegavati nedosljednosti i nedostatke s kojima smo se suočavali u prošlosti.“

Na temelju iskustva stečenog tijekom posljednje krize, institucije EU-a trebale bi osigurati da socijalni partneri i predstavnici civilnog društva ravnopravno s drugim tijelima sudjeluju u uspostavi, periodičnom nadzoru i procjeni tih programa.

Odbor pozdravlja namjeru Komisije da provede reformu eura napuštanjem politika stroge štednje i produbljivanjem EMU-a jer smatra da će reformirani i dovršeni EMU doprinijeti većoj otpornosti EU-a na asimetrične šokove, kao i sprečavanju budućih kriza.

Unatoč tomu, EGSO potiče Komisiju da osmisli dodatne programe za gospodarski i socijalni oporavak zemalja koje su podlijegale ili podliježu mjerama stroge štednje te smatra da bi Komisija trebala predložiti mjere kako bi se na razini EU-a riješilo pitanje povećanja siromaštva i očuvanja socijalne zaštite. (jk)