EGSO info

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u veljači, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poručio je da prepoznaje napore Turske u zbrinjavanju više od tri milijuna izbjeglica, ali i ukazao na potrebu da im ta zemlja zajamči nediskriminirajuću zaštitu propisanu međunarodnim pravom.

EGSO je kritizirao to što se izbjeglice u Turskoj suočavaju s „ozbiljnim preprekama, nedostacima i problemima u pristupu radu i osnovnim uslugama, kao što su zdravstvo i socijalna skrb, obrazovanje i općenito integracija u društvo.“

S druge strane, rezultati država članica EU-a u pogledu preseljenja i premještanja izbjeglica i dalje su razočaravajući, istaknuo je izvjestitelj Dimitris Dimitriadis i dodao da EGSO oštro osuđuje ksenofobne stavove pojedinih država članica u kontekstu izbjegličke krize.

Poručio je kako je EGSO pozivao na uspostavu mehanizma kojim bi se pratilo pridržavaju li se obje strane Izjave EU-a i Turske o izbjeglicama, potpisane 2016. s ciljem suzbijanja nezakonitih migracija.

EGSO je ujedno izrazio zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Turskoj, kao i zbog prepreka s kojima se turske organizacije civilnog društva sve češće susreću, s obzirom na njihov važan doprinos humanitarnoj situaciji izbjeglica.

„Zbrinjavanje tolikog broja migranata velik je izazov za jednu zemlju, ali to ne umanjuje odgovornost za to da ih se prihvati na dostojanstven način“, zaključili su članovi EGSO-a tijekom rasprave o tom mišljenju. (ll)

EGSO ima ključnu ulogu u javnom savjetovanju koje predlaže francuski predsjednik jer su inicijative koje Odbor svakodnevno poduzima kako bi civilnom društvu omogućio da na najvišoj razini utječe na oblikovanje Europe suštinski u skladu s idejom na kojoj se to savjetovanje temelji. To je bila poruka kojom se francuska ministrica europskih poslova Nathalie Loiseau obratila prisutnima na plenarnoj sjednici EGSO-a 15. veljače u Bruxellesu.

Ministrica je ukratko opisala projekt u okviru kojeg francuski predsjednik Emmanuel Macron želi pokrenuti niz javnih savjetovanja u državama članicama kako bi se Europu obnovilo u skladu s težnjama i prijedlozima, ali i kritikama i bojaznima koje stanovnici Europe izraze tijekom savjetovanja.

„Cilj je Europljanima pružiti novu šansu da izraze svoje mišljenje kako bismo … utvrdili područja na kojima Europa nije dovoljno prisutna, područja na kojima bi građani željeli da ona poduzme drugačije mjere i područja na kojima čak možda smatraju da je isuviše nametljiva“, objasnila je ministrica.

Plan je aktivirati velik broj ljudi održavanjem klasičnih rasprava, internetskih savjetovanja i demokratskih participativnih događanja.

Predsjednik EGSO-a Georges Dassis pozdravio je inicijativu i spomenuo dva vala opsežnih savjetovanja koja je EGSO, vodeći se istom filozofijom, organizirao u protekle dvije godine u državama članicama EU-a: o situaciji u kojoj se nalaze migranti i o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe.

Ministrica je objavila da su se već 24 države EU-a prijavile za savjetovanje zakazano za razdoblje između travnja i listopada 2018. Rezultati savjetovanja upotrijebit će se za studiju koja će se izraditi za čelnike država i vlada, koji će preporuke razmotriti na sjednici Europskog vijeća u prosincu 2018. (dm)

Upravljanje kriznim situacijama u budućnosti bi trebalo biti usmjereno na postizanje bolje ravnoteže između fiskalnih i socijalnih ciljeva kako bi se izbjegli štetni učinci na gospodarski kapacitet, tržišta rada i sustave socijalne zaštite dotičnih zemalja. Umjesto strogih mjera štednje, institucije EU-a trebale bi provoditi politike usmjerene na gospodarsku suradnju, rast i solidarnost, poručuje EGSO u samoinicijativnom mišljenju „Izbjegavanje strogih politika štednje u EU-u na temelju stečenih iskustava“.

„Isključivo bi institucije Europske unije trebale biti odgovorne za izradu i provedbu programa prilagodbe, čak i u slučaju uspostavljanja partnerstava s vanjskim institucijama“, izjavio je izvjestitelj José Leirião (Skupina raznih interesa, PT). „To je od ključne važnosti s obzirom na to da ti programi trebaju biti u skladu s našim zajedničkim vrijednostima i ciljevima te izbjegavati nedosljednosti i nedostatke s kojima smo se suočavali u prošlosti.“

Na temelju iskustva stečenog tijekom posljednje krize, institucije EU-a trebale bi osigurati da socijalni partneri i predstavnici civilnog društva ravnopravno s drugim tijelima sudjeluju u uspostavi, periodičnom nadzoru i procjeni tih programa.

Odbor pozdravlja namjeru Komisije da provede reformu eura napuštanjem politika stroge štednje i produbljivanjem EMU-a jer smatra da će reformirani i dovršeni EMU doprinijeti većoj otpornosti EU-a na asimetrične šokove, kao i sprečavanju budućih kriza.

Unatoč tomu, EGSO potiče Komisiju da osmisli dodatne programe za gospodarski i socijalni oporavak zemalja koje su podlijegale ili podliježu mjerama stroge štednje te smatra da bi Komisija trebala predložiti mjere kako bi se na razini EU-a riješilo pitanje povećanja siromaštva i očuvanja socijalne zaštite. (jk)

EU bi trebao ojačati mandat Agencije EU-a za kibersigurnost (ENISA), uspostaviti okvir za certifikaciju na europskoj razini te se usredotočiti na obrazovanje i zaštitu korisnika interneta.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u veljači, koje su sastavili Alberto Mazzola i Antonio Longo, EGSO općenito podržava paket za kibersigurnost koji je predstavila Europska komisija.

Prema posebnom izvješću Eurobarometra o stavu Europljana u pogledu kibersigurnosti, 73 % korisnika interneta zabrinuto je oko mogućnosti da njihovi osobni podaci na internetu nisu sigurno pohranjeni na internetskim stranicama, a 65 % oko mogućnosti da ti podaci nisu sigurno pohranjeni u okviru javnih tijela. Većina ispitanika izražava zabrinutost zbog različitih oblika kiberkriminaliteta, posebice zbog zlonamjernog softvera na svojim uređajima (69 %), krađe identiteta (69 %) i prevara povezanih s bankovnim karticama i internetskim bankarstvom (66 %).

U cilju poboljšanja europskog okvira za kibersigurnost, Odbor predlaže niz praktičnih mjera.

• Jačanje Agencije EU-a za kibersigurnost (ENISA)

EGSO se slaže s Komisijom da bi mandat Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) trebao postati stalan. Međutim, EGSO također smatra da bi ENISA-i trebalo dodijeliti više financijskih sredstava te da bi njezino djelovanje trebalo usmjeriti na podupiranje e-uprave i digitalnog identiteta građana i organizacija.

• Europska kibersigurnosna certifikacija

EGSO smatra da bi trebalo uspostaviti okvir EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju s različitim zahtjevima za različite sektore. Programi za certifikaciju doprinijeli bi povećanju sigurnosti u skladu s postojećim potrebama i saznanjima o prijetnjama te bi se trebali temeljiti na zajednički utvrđenim europskim standardima za kibersigurnost i IKT na međunarodnoj razini.

• Ljudski faktor: obrazovanje i zaštita

EGSO smatra da bi Komisijin prijedlog trebao biti usredotočen na poboljšanje vještina u području kibersigurnosti među pojedincima i poduzećima te preporučuje tri smjera djelovanja: programe cjeloživotnog učenja i osposobljavanja, kampanje za podizanje svijesti i izradu kurikuluma za srednje škole i stručnjake koji certificira EU. (mp)

Na fotografiji: Alberto Mazzola, izvjestitelj EGSO-a, i Antonio Longo, suizvjestitelj EGSO-a za mišljenje o Aktu o kibersigurnosti.

Zagovaranjem brzog uspostavljanja unije tržišta kapitala EGSO podržava prijedloge Komisije kojima se žele reformirati tijela Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS), i to povećanjem njihovih kompetencija i poboljšanjem upravljanja i financiranja.

„Predložene reforme važan su korak k većoj integraciji i konvergenciji“, rekao je Daniel Mareels (Skupina poslodavaca, BE), izvjestitelj za mišljenje „Europski sustav financijskog nadzora – reforme“. „Tim se reformama omogućuju važni temelji za dovršenje unije tržišta kapitala i osiguravaju dobra regulacija, snaga i stabilnost financijskih tržišta.“

Odbor smatra da bi dobro funkcioniranje unije tržišta kapitala s uključenim nadzorom doprinijelo povećanju prekograničnih tržišnih transakcija, a prekograničnom podjelom rizika s privatnim sektorom države članice postale bi otpornije na asimetrične šokove i doprinijelo bi se gospodarskom oporavku u europodručju.

EGSO vjeruje da reforme Europskog sustava financijskog nadzora moraju doprinijeti stvaranju jedinstvenog nadzornog tijela za europska tržišta kapitala, ali da daljnji koraci k integraciji zahtijevaju dijalog i savjetovanje sa svim relevantnim dionicima.

Kada je riječ o utvrđivanju nadležnosti nacionalnih i europskih nadzornih tijela, snažno potiče primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kad je to moguće i osiguravanje jasnoće i pravne sigurnosti. Pored toga, potrebno je ispraviti nedostatke u području nadzora koji priječe izgradnju unije tržišta kapitala.

EGSO, okrećući se budućnosti, smatra da bi nadzorni sustav trebao odražavati nova kretanja i tehnologije – poput financijske tehnologije – kao i održivije financiranje. Naposljetku, Odbor poziva na osiguravanje transparentnosti svake izmjene u raspodjeli troškova i na odgovarajuću kontrolu sveukupnih resursa. (jk)

U nedavnom mišljenju o Komisijinom Godišnjem pregledu rasta (GPR) za 2018., Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglasio je stratešku važnost europskog semestra, ali i istaknuo da se zalaže za njegovo svrhovito proširenje kako bi se osigurala ne samo ekonomska i socijalna već i okolišna održivost makroekonomskih politika EU-a.

Odbor je pohvalio uključivanje socijalnih pokazatelja u Godišnji pregled rasta za 2018. jer je time osnažena socijalna dimenzija europskog semestra.

„EGSO podržava ideju da se u okviru semestra podrži europski socijalni stup kako bi postao instrument koji europskim građanima omogućava bolje uvjete života i rada. Željeli bismo da se ciljevi stupa uključe u donesene politike i odluke“, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Dimitris Dimitriadis.

Odbor se obvezao da će nastaviti doprinositi semestru, ali je i istaknuo potrebu za povećanjem uključenosti civilnog društva i poticanjem javnih ulaganja.

U okviru javnih ulaganja trebalo bi povećati socijalna ulaganja u mjere za potporu obrazovanju i osposobljavanju te za unaprjeđenje javnih usluga, infrastrukture za pružanje usluga skrbi i socijalne kohezije diljem EU-a radi poticanja razvoja ljudskog kapitala i osiguravanja kvalificirane radne snage kao i snažne socijalne dimenzije.

EGSO je također naglasio potrebu za nesistemskim pristupom strukturnim reformama, koje bi trebalo provoditi samo kada su zaista potrebne. (ll)

Na fotografiji: izvjestitelj EGSO-a Dimitris Dimitriadis

Europske institucije moraju biti predvodnice u optimiziranju europske industrije medicinske tehnologije s obzirom na to da njezinu uspješnost trenutačno koče pretjerana rascjepkanost i sve veći pritisak konkurencije, poručio je Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na plenarnoj sjednici održanoj 14. veljače.

U mišljenju „Industrijske promjene u zdravstvenom sektoru“ EGSO je upozorio na to da se konkurenti već nalaze na pragu Europe. Trgovinskim pregovorima potrebno je stoga osigurati modernu europsku proizvodnju za pružanje univerzalne zdravstvene skrbi. 

„Odgovornost EU-a pojednostavniti je sektor medicinske tehnologije, povezati inicijative unutar država i regija i prilagoditi ih svjetskoj razini. Europske vlade, osiguravajuća društva, regulatori, predstavnici pacijenata i medicinskog osoblja te industrija moraju se ujediniti kako bi surađivali i razvili zajedničku strategiju“, rekao je izvjestitelj Joost van Iersel.

Suizvjestitelj Enrico Gibellieri dodao je da je ljudski faktor također od presudne važnosti. „Prelazak na nov sektor zdravstva i skrbi zahtijeva otvoren um, nove oblike stručnosti te preoblikovanje djelatnosti povezanih sa zdravstvom i skrbi. Potrebno je dodatno ojačati europski socijalni dijalog o zdravstvenim i socijalnim uslugama, s usmjerenjem na programe obrazovanja i osposobljavanja i kvalitetu radnih uvjeta.“

Iako je sektor medicinske tehnologije brzorastući sektor koji je i dalje u vodećem položaju, na izazove s kojima se industrija trenutno suočava – uključujući nepoštene trgovačke prakse i visoku razinu rascjepkanosti – potrebno je odgovoriti odmah kako bi se brzo prilagodila okruženju koje se stalno mijenja. (sma)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svojem mišljenju „Poticanje klimatskih mjera nedržavnih aktera“ predlaže uspostavu europskog dijaloga čiji bi glavni cilj bio da rad na klimatskim promjenama postane privlačniji različitim nedržavnim akterima kako bi zaštita klime postala nova uobičajena praksa.

„Već postoje brojni mali projekti na polju energetike, prometa, poljoprivrede, šumarstva itd. te ih moramo učiniti vidljivijima i osigurati im veću podršku, bilo u vidu bolje regulative ili lakšeg pristupa financiranju. Važno je poslati snažnu i pozitivnu poruku malim poduzećima i civilnom društvu“, rekao je izvjestitelj Mindaugas Maciulevičius.

EGSO je proveo anketu koja je pokazala da nedržavni akteri najhitnije trebaju:

• poticajno političko/zakonodavno okruženje;
• pristup javnim sredstvima i fiskalne poticaje;
• razmjenu znanja i dobrih praksi/primjera, izgradnju kapaciteta;
• poboljšanu suradnju među različitim akterima u privatnoj i javnoj sferi.

„Unatoč snažnom globalnom vodstvu, EU-u nedostaje unutarnji okvir koji bi osigurao poticajno okruženje za klimatske mjere nedržavnih aktera“, dodao je suizvjestitelj Josep Puxeu Rocamora „i naš je zadatak da podsjetimo Komisiju na njezine obveze“.

Europski dijalog trebao bi odgovoriti na potrebe nedržavnih aktera, s naglaskom na strateškom povezivanju postojećih programa, inicijativa i institucija te osigurati pregled mjera u području klime. Prvi korak prema uspostavi europskog dijaloga trebalo bi biti događanje tijekom 2018., koje će okupiti mreže dionika kao i predstavnike institucija EU-a i država članica. (sma)

Prijedlog Europske komisije dolazi sa zakašnjenjem, nedostaje mu ambicije, dosljednosti i uvjerljivih mehanizama namijenjenih djelotvornoj provedbi.

U mišljenju o slobodnom protoku neosobnih podataka u EU-u, koje je sastavio Jorge Pegado Liz i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u veljači, EGSO se protivi pristupu koji zagovara Europska komisija.

Odbor ističe da je na području slobodnog protoka neosobnih podataka neophodno pokretanje zakonodavne inicijative kako bi se postigli ciljevi Digitalne agende i dovršila uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta.

Međutim, EGSO smatra da se Komisija zapravo nije posvetila trima najvažnijim ciljevima i stoga ne može dati svoju potporu prijedlogu u sadašnjem obliku. „Prijedlog ne doprinosi postizanju osnovnih ciljeva“, istaknuo je g. Pegado Liz. „On treba biti dio globalnijeg pristupa i predstavljati prvi korak u budućem razvoju ambicioznijeg načina istinskog osiguravanja slobodnog protoka neosobnih podataka na jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije.“

• Zahtjevi za lokalizaciju podataka

Cilj 1.: poboljšati prekograničnu mobilnost neosobnih podataka na jedinstvenom tržištu.

• Dostupnost podataka za nadležna tijela

Cilj 2.: osigurati da ovlasti nadležnih tijela da zatraže i dobiju pristup podacima radi regulatorne kontrole, primjerice za potrebe inspekcijskih pregleda i revizija, ostanu nepromijenjene.

• Prijenos podataka za profesionalne korisnike

Cilj 3.: olakšati promjenu pružatelja usluga i prijenos podataka za profesionalne korisnike usluga pohrane podataka ili drugih usluga obrade podataka. (mp)

Na fotografiji: Jorge Pegado Liz, izvjestitelj EGSO-a za mišljenje o slobodnom protoku neosobnih podataka u EU-u.

Prilikom otvorenja Konferencije europskih dionika kružnog gospodarstva održanog 20. veljače predsjednik EGSO-a Georges Dassis rekao je: „prijelaz na kružno gospodarstvo je izuzetna prilika za civilno društvo. Na lokalnoj razini on se već odvija... Međutim, moramo osigurati da bude široko prihvaćen. Načelo da nitko nije zapostavljen jedan je od ciljeva Platforme dionika kružnog gospodarstva, koja predstavlja važan forum za oblikovanje zajedničke vizije prijelaza na kružno i održivo europsko gospodarstvo.“

Drugi dan konferencije, čiji je domaćin bio EGSO, bio je posvećen idejama i mjerama iz cijele Europe, pomoću kojih MSP-ovi, poduzeća socijalne ekonomije, radnici, seljaci, proizvođači i potrošači primjenjuju kružno gospodarstvo na lokalnoj razini.

EGSO je ugostio više od 300 sudionika koji su sudjelovali u 16 istovremenih radionica u okviru kojih su mogli aktivno razmjenjivati znanje i najbolje prakse i upozoriti na prepreke za razvoj kružnog gospodarstva.

Među temama za raspravu bili su mogućnost popravka i ekološki dizajn, uloga otpada, proširena odgovornost proizvođača, kružni pristup u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru, kružno gospodarstvo iz globalne perspektive i njegov utjecaj na zapošljavanje, zeleno financiranje, oblikovanje zajednice usmjerene na rješavanje problema i MSP-ovi u odnosu na kružno gospodarstvo.

Rasprave su pokazale da ima malo vremena i da je potrebno sudjelovanje svih dionika. Zajednica kružnog gospodarstva treba biti što uključivija, a praktična iskustva potrebno je dijeliti što je više moguće kako bi se ostvario multiplikacijski učinak.

Glavne su zadaće EGSO-a ubrzanje tempa i uključivanje što većeg broja dionika, što će postići upravljanjem sadržajem na internetskoj stranici i razvojem zajednice dionika koji istinski surađuju i koji su angažirani.

Cjelokupno izvješće s glavnim zaključcima Konferencije bit će ubrzo objavljeno na internetskim stranicama Europske platforme dionika kružnog gospodarstva. (dm)

Države članice moraju hitno raditi na uspostavi stabilnog, uspješnog i otpornijeg EMU-u. Stoga su potrebne daljnje mjere na nacionalnoj razini i na razini EU-a: to je jedan od glavnih zaključaka javne rasprave o dovršenju EMU-a, koju je EGSO nedavno organizirao.

Gospodarski stručnjaci i predstavnici institucija i civilnog društva složili su se da su trenutačni izazovi i naučene lekcije iz prošlih kriza ukazali na jasnu potrebu za reformom i dovršenjem EMU-a, a trenutačni gospodarski oporavak diljem EU-a i povećana potpora građana euru pružaju odličnu priliku za to.

Sudionici rasprave utvrdili su da postoji posebna potreba za brzim dovršenjem bankovne unije i unije tržišta kapitala u cilju ostvarivanja napretka u dovršenju EMU-a. Od država članica i Komisije zatražili su da osiguraju održivost budućih financija te da u okviru budućih odluka o EMU-u postignu odgovarajuću ravnotežu između odgovornosti i solidarnosti.

Predstavljena su sljedeća četiri pospješitelja koja bi se mogla koristiti na razini EU-a kako bi se u najvećoj mjeri povećali učinci domaćih strukturnih reformi: zajednička makroekonomska strategija za europodručje za odgovor na asimetrične šokove, zajednički pristup financiranju investicija i inovacija na mikroekonomskoj razini, proračun europodručja za financiranje određenih europskih javnih dobara te djelotvorniji i odgovorniji institucijski okvir zahvaljujući kojem bi europodručje primjerice dobilo ministra financija.

Izvjestitelji EGSO-a Mihai Ivaşcu (Skupina raznih interesa) i Stefano Palmieri (Skupina radnika) uključit će zaključke rasprave u mišljenje o Komisijinom paketu o EMU-u, o kojem će se glasovati u travnju. (jk)

„Europska industrija suočava se s golemim izazovima koje nijedna država članica ne može samostalno prevladati. No mogućnosti su također ogromne. Moramo ih iskoristiti kako bismo zadržali vodeću poziciju u brojnim sektorima u kojima smo u prednosti te je vratili u onima u kojima smo je gotovo izgubili u odnosu na konkurente.“

„Međutim, bit ćemo uspješni samo ako svih 28 država članica djeluju zajedno, a ne pojedinačno. Stoga pozivam Komisiju i države članice da brojne postojeće politike sjedine u jedinstvenu dugoročniju strategiju i da naše zemlje obvežu na usklađeno djelovanje u cilju pružanja potpore industrijskim klasterima koji prelaze nacionalne granice“, izjavio je potpredsjednik EGSO-a Gonçalo Lobo Xavier na Europskom danu industrije.

U svojem mišljenju „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju“, usvojenom 15. veljače, EGSO također poziva na dovršenje jedinstvenog tržišta, uključujući tržište kapitala. Osobito je potrebno poboljšati standardizaciju i samoregulaciju.

„Niskougljično i kružno gospodarstvo pruža brojne poslovne mogućnosti. Kako bismo ih iskoristili, potrebni su nam zajednički okvir i dugoročnija strategija, kao i spremnost država članica da se obvežu na usklađeno djelovanje. Nadalje, našim su poduzećima potrebni ravnopravni uvjeti. Stoga se Komisija mora aktivno boriti protiv nepoštenih trgovinskih praksi“, rekao je izvjestitelj za mišljenje Bojidar Danev.

Budući da će se struktura tržišta rada radikalno promijeniti, EGSO zahtijeva odgovarajuće procjene kako bi se izbjegli svi mogući negativni učinci na zaposlenike. Potrebna je šira primjena rješenja za učenje kroz rad kako bi se svim radnicima omogućilo da poboljšaju vještine, uključujući one digitalne.

„Ljudi moraju biti u srži promjene“, istaknula je suizvjestiteljica za mišljenje Monica Sitarová Hrušecká. „Mogućnosti koje se nude zahvaljujući novim tehnologijama moraju biti iskorištene ne samo za izradu novih proizvoda nego i za poboljšanje radnih uvjeta za zaposlenike.“ (sma)

Na fotografiji: potpredsjednik EGSO-a Gonçalo Lobo Xavier

Skupina poslodavaca

Skupina poslodavaca, u suradnji s glavnim bugarskim udrugama poslodavaca, održava 22. ožujka u Sofiji (Bugarska) konferenciju pod nazivom „Prevladavanje problema nedostatka kvalificirane radne snage u cilju ostvarivanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta – stajalište poslovnog sektora“. Sudionici okruglog stola razmijenit će najbolje prakse i razmatrati konkretna rješenja za prevladavanje problema nedostatka kvalificirane radne snage. Događanje će se održati u sklopu bugarskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Koji su uzroci trenutačnog nesrazmjera ponude i potražnje u pogledu vještina? Kako možemo promicati odgovarajuće vještine potrebne u gospodarstvu utemeljenom na znanju? Kako se obrazovni sustavi mogu prilagoditi izazovima modernog doba? Kakve su reforme potrebne? Što bi trebalo poduzeti na europskoj i nacionalnoj razini? To su tek neka pitanja na koja će sudionici konferencije nastojati odgovoriti. Na događanju će se okupiti govornici iz europskih organizacija poslodavaca, bugarske vlade i parlamenta te agencija EU-a.

Nedostatak kvalificirane radne snage predstavlja sve veći izazov za europska poduzeća. Zaposlenici koji posjeduju odgovarajuće vještine od ključne su važnosti za konkurentnost poduzeća. Četrdeset posto poslodavaca ima poteškoća u pronalaženju osoba s vještinama koje su im potrebne za rast i inovacije. Istovremeno, 70 milijuna Europljana nema odgovarajuće vještine čitanja i pisanja, a još više ih ima slabo razvijene matematičke i digitalne vještine. (lj)

Na Međunarodni dan žena slavimo žene i prisjećamo se ne samo njihovih postignuća već i onoga što nam još predstoji. Ove godine Skupina radnika posebnu pažnju posvećuje muškarcima. Zašto na dan kad slavimo žene posebnu pažnju posvećujemo muškarcima? Zato što rodna jednakost nije pitanje koje se tiče samo žena. Bez uključivanja muškaraca nikad nećemo postići istinsku rodnu jednakost.

U Europskoj uniji u prosjeku samo 10 % muškaraca koristi očinski i/ili roditeljski dopust. U nekim državama članicama koristi ga tek njih 5 %. Žene snose najveću odgovornost za brigu o djeci i drugim osobama koje o njima ovise, pri čemu obavljaju i veći dio kućanskih poslova. Nikad nećemo ostvariti rodnu jednakost ako ne srušimo te stereotipe.

U tome bi nam zasigurno pomogao zakonodavni prijedlog Europske komisije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika kojim bi se uvelo pravo na plaćeni očinski dopust po rođenju djeteta i plaćeni roditeljski dopust. Iako roditelji već imaju pravo na roditeljski dopust do djetetove osme godine starosti, naknada im nije zajamčena, što je jedan od razloga što toliko malo muškaraca koristi to pravo. Komisija predlaže plaćeni roditeljski dopust koji bi se mogao koristiti do djetetove dvanaeste godine starosti i uvođenje novog prava na pet dana plaćenog dopusta za skrbnike.

Dodana vrijednost Europe leži u određivanju zajedničkih minimalnih standarda. To je naša Europa: socijalna, pravedna i demokratska.

Svakog 8. ožujka sjetim se prelijepe pjesme našeg pokreta:

Hoćemo kruh, ali hoćemo i ruže. Ove godine hoćemo i direktivu o ravnoteži poslovnog i privatnog života.

#IwantWorkLifeBalance

U znak solidarnosti

Gabriele Bischoff je predsjednica EGSO-ove Skupine radnika.

Skupina raznih interesa EGSO-a

Na izvanrednom sastanku Skupine raznih interesa održanom 15. veljače predstavljena je studija pod naslovom „Budući razvoj civilnog društva u Europskoj uniji do 2030.“. EGSO je studiju naručio od Centra za informiranje, sudjelovanje i razvoj nevladinih organizacija (CNVOS) iz Slovenije i Europske mreže nacionalnih udruga civilnog društva (ENNA). 

Cilj je bio bolje razumjeti što se zbiva unutar europskih organizacija civilnog društva, s kojim se izazovima susreću, kako ti izazovi na njih utječu i kako na njih mogu odgovoriti.

Ne samo studija već i panelisti (među njima Ramón Luis Valcárcel Siso, potpredsjednik Europskog parlamenta zadužen za odnose s EGSO-om i OR-om) i ostali sudionici događanja ukazali su na činjenicu da postoje jasni i ohrabrujući signali – na prvom mjestu spremnost organizacija civilnog društva i institucija da se angažiraju i podrže europske vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava), da postupaju prema njima te da očuvaju i razviju europski demokratski sustav u kojem organizacije civilnog društva djeluju kao vezivno tkivo među našim društvima i posrednik između građana i institucija.

Organizacije civilnog društva promiču i brane naše temeljne europske vrijednosti te grade i konsolidiraju identitet, povjerenje i solidarnost. Kako bi se te organizacije prilagodile promjenama i izazovima, a istodobno nastavile biti zagovaratelji i sudionici u postupku odlučivanja, bit će potrebno provesti određen broj mjera. Treba osmisliti inovativne metode rada usmjerene na diversifikaciju izvora financiranja, prilagodbu upravljačkih strategija i razvoj novih usluga koje se odnose na građansko obrazovanje, medijsku pismenost i provjeru podataka. (ih)