Drage čitateljice, dragi čitatelji,
Početak godine obilježilo je nekoliko događaja koji će utjecati na budućnost Europske unije.
BREXIT
Naše kolege, britanski članovi, 22. siječnja prisustvovali su svom posljednjem plenarnom zasjedanju. Njihov rad u Odboru i svečanost održana tog dana jasno su pokazali koliko je njihov odlazak bolan i težak. U mislima nas još uvijek prate riječi izrečene toga dana: „Ovo nije zbogom već doviđenja.“
Vjerujem da ćemo i dalje biti blisko povezani jer civilno društvo ne poznaje granice.
Stisnuli smo ruku svakom članu izaslanstva – koliko emocija, suza i sjećanja na zajedno proživljene trenutke. Za mnoge od njih rad u EGSO-u kraj je jedne etape njihova života. Od 1. veljače morat će naučiti živjeti bez nas, kao i mi bez njih. Uvjerena sam da će nam godine koje smo proveli radeći s našim britanskim kolegama zauvijek ostati u sjećanju.
Sada je na nama da izgradimo čvrst i stabilan most i ojačamo veze s britanskim građanima i građankama.
Razdvojenost nam pokazuje koliko je važno osmisliti novu vrstu odnosa i suživota nakon 31. siječnja. Trebamo više komunikacije, više sinergije i više zajedničkih projekata. To je jedan od zadataka koji nas očekuju u EGSO-u.
Konferencija o budućnost Europe
Ideja Konferencije o budućnosti Europe, koja počinje 9. svibnja 2020., djelomično se rodila i zbog Brexita. Konferencija će trajati dvije godine i biti posvećena funkcioniranju EU-a, čemu će se posvetiti brojna promišljanja.
Europski parlament usvojio je 15. siječnja rezoluciju u kojoj je zacrtao okvir tog projekta, a Komisija je o toj temi 22. siječnja objavila komunikaciju.
Uvjerena sam da će Konferencija o budućnosti Europe pružiti priliku da se s građanima i građankama i svim strankama, poput nacionalnih parlamenata, EGSO-a, drugih organizacija civilnog društva itd., zapodjene razgovor o glavnim područjima politika u kojima Europa može poduzeti korake. Kao članovi EGSO-a svjesni smo izazova koje predstavlja taj vrlo složeni zadatak. Međutim, uvjereni smo da, želimo li u tome uspjeti, moramo saslušati stavove organiziranog civilnog društva.
Podaci iz nedavnog standardnog istraživanja Eurobarometra koje je Komisija provela u studenome 2019. pokazuju da 83 % ispitanika i ispitanica želi da se pri donošenju odluka o budućnosti Europe u većoj mjeri vodi računa o stajalištima građana i građanki, i to na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj.
Deklaracija Roberta Schumana
Datum početka Konferencije podudara se s obljetnicom Deklaracije Roberta Schumana, kojom se obilježava 70 godina mira u Europi, europskih integracija i izgradnje Europe, zajedničkih projekata, europskih vrijednosti i temeljnih prava. Zauzet ćemo se za otvorenu, solidarnu i pravednu Europu. Svjesni smo da Europska unija nije savršena. Nalazi se na prekretnici i preispituje sama sebe. Stoga se ponovo i sve više okreće ka civilnom društvu i ključnoj ulozi koju ono može imati u jačanju povezanosti s građanima.
Više nego ikad, EU nas treba – nas, organizacije civilnog društva koje znamo kakvo je stanje na terenu, kako se živi izvan Bruxellesa i koja su pitanja tamo relevantna. Pred nama je istinski izazov jer moramo udružiti sve naše sinergije i stvoriti partnerstvo među svim institucijama tako da za dvije godine, tijekom francuskog predsjedanja Vijećem, dovršimo ono što smo započeli.
Naš je zadatak u 2020. da zajedno sa svim drugim institucijama krenemo putem budućnosti. Jer ovo je trenutak kad istinski započinje rad na razini EU-a.
Isabel Caño Aguilar
Potpredsjednica za komunikaciju
Manje