Takozvane kognitivne manjine mogle bi pridonijeti rješavanju neusklađenosti vještina na tržištu rada budućnosti

U siječnju je u EGSO-ovoj stručnoj skupini TEN održano izlaganje o tome kako iskoristiti potencijal tzv. kognitivnih manjina, odnosno osoba s visoko-funkcionalnim autizmom, hiperaktivnošću, disleksijom i dispraksijom, kako bi se zadovoljila potražnja za određenim tehničkim vještinama kojih nedostaje, čime bi se ujedno tim osobama pomoglo u socijalnoj integraciji.

Hugo Horiot, autor knjige Autisme, j'accuse!, koji i sam ima autizam, ukazao je na „mnoga specifična područja u kojima su potrebne određene vrlo tehničke vještine koje je teško pronaći jer sustav odbija kognitivne skupine s tim vještinama“ te je naglasio da .

U skladu s nizom procjena, oko 65 % današnjih učenika trebat će obavljati poslove koji danas ne postoje, a poduzećima će biti sve teže pronaći vještine koje su im potrebne. Iskorištavanjem potencijala kognitivnih manjina ne bi se samo pružio ključan doprinos našem društvu nego bi se omogućila socijalna integracija osoba s drukčijim vidom inteligencije. „Društvenoj skupini bez ikakvih izgleda pružila bi se prilika da doprinese našem društvu na inovativne načine“, rekao je g. Horiot.

Iznimno je važno uvidjeti da se svi ljudi međusobno nadopunjuju i mogu doprinijeti društvu na mnoge načine. , rekao je predsjednik stručne skupine TEN Pierre Jean Coulon. „Međutim, postoje razlike koje se smatraju prihvatljivima jer nikome ne smetaju i ni na koga ne utječu, a s druge strane postoje razlike koje ne prihvaćamo, na primjer neuroraznolikost“, zaključio je.(mp)