EGSO info

EGSO poziva EU i njegove države članice da usvoje model kibersigurnosti na europskoj razini, ojačaju mandat Europske agencije za kibersigurnost i, na koncu, uspostave učinkovit europski program za certificiranje namijenjen internetskim uslugama i proizvodima.

To su ključni zaključci javnog savjetovanja o Aktu o kibersigurnosti, održanog 9. siječnja 2018. u Bruxellesu, koje će se uzeti u obzir u mišljenju EGSO-a koje trenutačno sastavljaju Alberto Mazzola i Antonio Longo iz Stručne skupine za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo (TEN).

EGSO snažno podržava paket za kibersigurnost sadržan u prijedlogu koji je Europska komisija uputila Vijeću u rujnu 2017. te ističe sljedeće mjere:

• Europski model kibersigurnosti

Koncept kibersigurnosti aktualan je u cijelom svijetu. Riječ je o globalnom izazovu s obzirom na to da do napada može doći bilo gdje, a na udaru se mogu naći pojedinci, organizacije civilnog društva, socijalni sustavi i gospodarski sektori u bilo kojoj od država članica. Stoga EGSO potiče EU da poduzme potrebne korake i postigne dogovor o modelu otpornosti namijenjenom suzbijanju napada te vrste na europskoj razini.

• Snažnija agencija EU-a za kibersigurnost

Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) centar je stručnosti za pitanja kibersigurnosti u Europi čije je sjedište trenutačno u Grčkoj. EGSO smatra da tu agenciju treba dodatno razviti, učiniti stalnom te joj dodijeliti više sredstava. Njezin rad trebalo bi usmjeriti na e-upravu i univerzalne usluge (e-zdravstvo) kao i na sprečavanje i suzbijanje krađe identiteta i internetskih prevara.

• Europska kibersigurnosna certifikacija

Kako bi se zajamčila visoka razina sigurnosti, EGSO preporučuje uspostavu okvira EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju na temelju zajednički utvrđenih standarda kibersigurnosti i IKT-a na europskoj razini. To bi omogućilo certificiranje internetskih usluga i proizvoda pomoću odgovarajućeg sustava označivanja, u cilju jačanja povjerenja potrošača. (mp)

Komisija mora preciznije odrediti obilježja u vezi s predloženom obvezom izvješćivanja o prekograničnim poreznim aranžmanima i transakcijama kako bi se spriječilo subjektivno tumačenje među poreznim obveznicima i poreznim vlastima, što bi moglo dovesti do prekomjernog izvješćivanja i administrativnog opterećenja. EGSO na to poziva u mišljenju o načinima odvraćanja od izbjegavanja plaćanja ili utaje poreza.

Novom direktivom Komisije predlaže se uvođenje obveze za posrednike (subjekte, poduzeća ili pojedince koji savjetuju porezne obveznike o poreznom planiranju), te u određenim slučajevima za same porezne obveznike, u skladu s kojom bi bili dužni svoje porezne vlasti izvijestiti o poreznim režimima koji se mogu kategorizirati u četiri standardna tipa aktivnosti koje zahtijevaju izvješćivanje. Informacije će se automatski razmjenjivati među nacionalnim poreznim vlastima.

„Predložena su obilježja previše sveobuhvatna“, izjavio je izvjestitelj Victor Alistar (Skupina raznih interesa, RO). Dodao je da „pri reviziji kriterija Komisija mora uspostaviti ravnotežu između pravne sigurnosti i fleksibilnosti kako bi se osigurala djelotvornost odvraćanja i izvedivost obveze“.

EGSO od Komisije traži i da obrazloži na koji se način direktiva primjenjuje na digitalno gospodarstvo te da osigura proporcionalnost direktive tako što će zajamčiti niske administrativne troškove za poduzeća.

Odbor podržava predloženu logističku i tehničku potporu uvođenju odgovarajućih instrumenata u državama članicama, kao i cilj povećanja transparentnosti aktivnosti posrednika uz pomoć predloženih mjera.

„Obveza izvješćivanja odvratit će posrednike od nuđenja režima agresivnog poreznog planiranja svojim klijentima. Tim će se mehanizmom uspostaviti porezna pravda te doprinijeti poštenom tržišnom natjecanju i stabilnim poreznim prihodima država članica“, kazao je suizvjestitelj Petru Sorin Dandea (Skupina radnika, RO). (jk)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Europska komisija u siječnju su zajednički organizirali objavljivanje novog priručnika Komisije čija je svrha državama članicama pomoći da učinkovitijim i koordiniranijim korištenjem dostupnih instrumenata financiranja EU-a pospješe integraciju osoba migrantskog podrijetla.

Priručnik sadrži praktične preporuke za nacionalna i regionalna tijela za financiranje o tome kako da odaberu i na najbolji način kombiniraju različite fondove EU-a dostupne u okviru tekućeg proračunskog razdoblja 2014. – 2020.

Cilj je potaknuti integraciju više od 20 milijuna državljana trećih zemalja koji borave u EU-u u skladu s propisima, ali se i dalje suočavaju s diskriminacijom i nizom izazova.

Kao što je naglašeno prilikom objavljivanja, čak 40 % njih prijeti siromaštvo, dok ih je 18 % nezaposleno, a 19 % ih rano napušta školovanje, što je gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a.

„EU mora pokazati humanost i solidarnost. Na migrante se ne smije gledati kao na teret. Ako se dobro integriraju, oni će dati velik poticaj ne samo našim gospodarstvima već i našim društvima u cijelosti“, poručio je predsjednik EGSO-a Georges Dassis. (ll)

Na fotografiji: europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu, član EGSO-a Cristian Pîrvulescu i predsjednik EGSO-a Georges Dassis

To je bio glavni zaključak javnog savjetovanja o gospodarskoj i socijalnoj koheziji i europskoj integraciji zapadnog Balkana, održanog u Bruxellesu u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

„Iznimno nam je drago što je bugarsko predsjedništvo Vijeća Europske Unije zapadni Balkan uvrstilo među svoje prioritete i od EGSO-a zatražilo da o toj temi izradi mišljenje“, izjavio je Ionut Sibian, predsjednik Studijske skupine EGSO-a za gospodarsku i socijalnu koheziju i europsku integraciju zapadnog Balkana. Izvjestitelj za mišljenje EGSO-a Andrej Zorko istaknuo je da se radi o izuzetno složenoj regiji i da je potrebna veća regionalna suradnja i ozbiljnija uključenost civilnog društva u proces europskih integracija. „Zapadni Balkan u narednim godinama mora biti među prioritetima EU-a kako bi se osigurala politička stabilnost u regiji“, ustvrdio je suizvjestitelj Dimitrios Dimitriadis.

Predstavnici organizacija civilnog društva, centara za strateško promišljanje, institucija EU-a i akademske zajednice složili su se u tome da će gospodarska konvergencija zapadnog Balkana biti dugoročan proces, a kao neke od problema s kojima se zemlje te regije suočavaju istaknuli visoku razinu nezaposlenosti, nisku produktivnost, nedostatak vještina i slabu konkurentnost. „Nepotizam je i dalje veoma raširen“, rekao je Peter Sanfey, zamjenik direktora Europske banke za obnovu i razvoj. Sudionici su se složili da u regiji već postoje razni instrumenti i programi kojima se rješavaju neki od navedenih problema, ali i da bi pružanje jasne europske perspektive tim zemljama moglo poslužiti kao katalizator za ubrzavanje reformi. Također su istaknuli ključnu važnost formalnijeg uključivanja socijalnih partnera i organizacija civilnog društva iz regije u proces europske integracije. (sg)

Europa se ne smije upuštati u protekcionizam, no EU ne smije ni dopustiti da njegovo unutarnje tržište preplave proizvodi koji krše njegove socijalne standarde i standarde na području okoliša te dovode u opasnost opstanak njegove industrije, upozorio je Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u izvješću o sveobuhvatnoj industrijskoj politici za EU, usvojenom na siječanjskom plenarnom zasjedanju.

Europa želi biti uzoran primjer, s proizvodnom industrijom koja štiti radnička prava, čuva okoliš i ulaže u inovacije. Međutim, sve to uzrokuje znatne troškove, koji se odražavaju u cijeni europskih proizvoda. Kako bi zajamčio pravedne uvjete trgovine za svoju industriju, EU mora osigurati da proizvodi iz ostatka svijeta koji ulaze na tržište EU-a poštuju jednaka pravila. To je ključna poruka mišljenja EGSO-a „Sveobuhvatan pristup industrijskoj politici“.

„Europa si ne može dopustiti da bude naivna. Pitanja prekomjernih kapaciteta, nezakonite državnih potpora i drugih oblika nepravednog tržišnog natjecanja moraju se riješiti europskim propisima, uz poštovanje pravila WTO-a“, izjavio je izvjestitelj Gonçalo Lobo Xavier (Skupina poslodavaca, PT).

Instrumenti za suzbijanje tih praksi moraju biti na dnevnom redu EU-a. Antidampinške mjere moraju se bolje pratiti, a trebaju biti i brže i fleksibilnije.

U usporedbi s globalnim akterima poput Kine, Indije i Koreje, koji su vrlo aktivni u razvijanju industrijske politike, Europa nema koherentnu dugoročnu viziju za svoju industriju, ističe EGSO.

Potreban je dosljedan akcijski plan za industriju s obvezujućim ciljevima, vremenskim rokovima i instrumentima za svladavanje četiriju ključnih izazova u sljedećih 10 godina, a to su: digitalizacija, klimatske promjene, globalizacija i demografske promjene.

Vraćanje u EU poslovnih aktivnosti barem nekih sektora europske industrije također je od presudne važnosti.

Mišljenje je sastavljeno na zahtjev bugarskog predsjedništva EU-a. (dm)

EGSO podržava prijedlog Europske komisije o dugoočekivanoj reviziji Uredbe o zaštiti tržišnog natjecanja u zračnom prijevozu. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u siječnju Odbor poziva Europski parlament i Vijeće da brzo odobre revidiranu uredbu kako bi se učinkovito suzbijali poremećaji u međunarodnom tržišnom natjecanju.

EGSO podržava Komisijin dvojni pristup zaštiti poštenog međunarodnog tržišnog natjecanja, a svoje je stajalište iznio u mišljenju izvjestitelja Jaceka Krawczyka koje je usvojio 17. siječnja 2018. S jedne strane, prijedlogom se jača postojeće zakonodavstvo i Komisiji osigurava učinkovit alat za suzbijanje i sprečavanje narušavanja poštenog tržišnog natjecanja u sektoru zrakoplovstva. S druge strane, sporazumi EU-a u području zakonodavstva potiču treće zemlje na poštovanje zakonodavstva EU-a u zamjenu za pristup tržištu EU-a.

„Ovaj je prijedlog još jedan važan korak u provedbi Strategije zrakoplovstva EU-a koja je najavljena prije više od dvije godine. Budući uspjeh zrakoplovstva EU-a ovisi o učinkovitoj provedbi Strategije“, rekao je g. Krawczyk te dodao da „svi dionici moraju biti intenzivnije uključeni u njezinu provedbu s obzirom na važnost zrakoplovstva za gospodarstvo EU-a“.

Revizija Uredbe o zaštiti tržišnog natjecanja u zračnom prijevozu (Uredba br. 868/2004) sastavni je dio opsežnijeg paketa naslovljenog „Zrakoplovstvo: otvorena i povezana Europa“ koji sadrži i smjernice o sljedećim područjima: vlasništvo i kontrola zračnih prijevoznika iz EU-a, obveza pružanja javne usluge i kontinuitet upravljanja zračnim prometom. (mp)

„Uspjeh predsjedništva ne ovisi o veličini zemlje, već o političkoj volji da se zalaže za politike koje su ključne za budućnost Europe“, kazao je predsjednik EGSO-a Georges Dassis pozdravljajući bugarsku zamjenicu ministra rada i socijalne politike Zornitsu Roussinovu na plenarnom zasjedanju EGSO-a u siječnju. Gđa Roussinova predstavila je članovima EGSO-a četiri prioriteta bugarskog predsjedništva:

• budućnost Europe i mladi
• europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana
• sigurnost i stabilnost u snažnoj i ujedinjenoj Europi
• digitalno gospodarstvo i digitalne vještine za budućnost.

Ukratko je izložila i glavne teme kojima će se bugarsko predsjedništvo tijekom idućih šest mjeseci baviti na području socijalne politike i zapošljavanja:

• budućnost rada
• jačanje socijalne dimenzije Europe
• politike razvoja djece predškolske dobi
• jednaka prava za osobe s invaliditetom.

„S nestrpljenjem očekujemo istraživačka mišljenja koja će EGSO izraditi na naš zahtjev“, poručila je gđa Roussinova. (sg)

Na fotografiji: Zornitsa Roussinova, bugarska zamjenica ministra rada i socijalne politike, i Georges Dassis, predsjednik EGSO-a

Unapređenje pravosudne suradnje između država članica u borbi protiv kiberprijevara predstavlja korak u pravom smjeru, navodi se u nedavno izrađenom mišljenju EGSO-a koje sadrži ocjenu Komisijina Prijedloga direktive o borbi protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja. Međutim, EGSO poziva na uvođenje dodatnih mehanizama zaštite korisnika digitalnih sredstava plaćanja kao i na uvođenje obveznih preventivnih mjera informiranja korisnika o načinu djelovanja kiberkriminalaca.

Premda pozdravlja Komisijin prijedlog, izvjestitelj za mišljenje Victor Alistar ističe i potrebu nadilaženja okvira istražne i pravosudne suradnje između nacionalnih tijela kaznenog progona.

EGSO predlaže da se državama članicama nametne obveza uvođenja financijskog osiguranja radi isplate odštete žrtvama kiberprijevara prilikom kartičnog plaćanja. To bi financijsko osiguranje pokrivalo i pojedince i MSP-ove.

Povrh toga, borba protiv kiberprijevara može biti djelotvorna samo ako gospodarski subjekti budu zakonski primorani na prijavljivanje slučajeva kiberprijevare.

Kiberprijevare prilikom digitalnog plaćanja u europodručju predstavljaju velik problem. Prema jednom izvješću ESB-a, 2013. dosegnule su 1,4 milijarde eura u EU-u, a taj se iznos stalno povećava.

Jedno od najosjetljivijih područja jest plaćanje troškova putovanja – željezničkih i zrakoplovnih karata, smještaja – kao i druge slične transakcije. U tu su vrstu kiberprijevare među ostalima umiješani – i od nje profitiraju – pojedinci i organizacije koje se bave terorističkim aktivnostima.

EGSO smatra da bi u borbi protiv kiberkriminaliteta trebalo koristiti i prevenciju. Javnost bi trebalo upozoravati na koje sve načine kiberkriminalci krivotvore digitalna sredstva plaćanja, a tijela kaznenog progona u državama članicama trebala bi organizirati kampanje informiranja i podizanja svijesti u okviru kojih bi se objašnjavali uzroci, rizici i načini na koje se pojedinci mogu zaštititi od kiberprijevara. (dm)

EGSO se ne slaže s prijedlogom Komisije o uglavnom neutralnom smjeru fiskalne politike te se umjesto toga zalaže za umjereno pozitivan smjer od otprilike 0,5 % BDP-a. U svom mišljenju o ekonomskoj politici europodručja za 2018. Odbor navodi da bi fiskalni napor trebale uložiti uglavnom zemlje sa suficitom tekućeg računa platne bilance i fiskalnim manevarskim prostorom.

S obzirom na gospodarski oporavak europodručja koji je i dalje slab, nepotpun i atipičan te na najavljene izmjene monetarnih politika ESB-a, EGSO poziva na to da se fiskalnim politikama pruži potpora monetarnim politikama. U preporukama EGSO-a razmatraju se među ostalim niska razina ulaganja, suficit vanjskog tekućeg računa platne bilance i ozbiljna kriza na tržištu rada.

„Fiskalni poticaj usmjeren na javna ulaganja doveo bi do snažnije kratkoročne potražnje, ali i do dugoročnog povećanja potencijala rasta, čime bi se riješilo pitanje održivosti javnog duga“, izjavio je izvjestitelj Javier Doz Orrit (Skupina radnika, ES).

Javna ulaganja trebaju biti usmjerena ne samo na infrastrukturu već i na socijalna ulaganja, a domaća bi se potrošnja trebala poticati pretežito povećanjem plaća.

„U pogledu primjene fiskalnih pravila preporučujemo da se javni rashodi povezani s ulaganjima isključe iz izračuna. To bi doprinijelo uključivijem rastu i uzlaznoj konvergenciji“, poručio je g. Doz Orrit.

EGSO pozdravlja Komisijine ciljeve politike – održiv i uključiv rast, otpornost i konvergenciju – kao i njezine prioritete u vezi sa strukturnim reformama te smatra da se reformama mora unaprijediti produktivnost i poduprijeti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje nejednakosti. Poziva na provedbu djelotvornih mjera za borbu protiv štetnog smanjenja javnih proračuna te podržava korake koji su nužni za produbljivanje EMU-a. (jk)

Skupina radnika EGSO-a

Tijekom plenarnog zasjedanja u siječnju usvojeno je mišljenje o značajnoj ulozi prijevoza kao ključnog gospodarskog sektora EU-a, koje se bavi važnim pitanjima razdoblja odmora i upućivanja radnika. Odbor navodi da se izmjenama zakonodavstva predloženima u okviru paketa za mobilnost ne mogu učinkovito riješiti poteškoće utvrđene u različitim aspektima i, prema mišljenju Skupine radnika, te izmjene ne jamče uspjeh u borbi protiv socijalnog dampinga u sektoru cestovnog prijevoza. Nadalje, kako bi se osigurala bolja prekogranična provedba pravila, EGSO poziva na osnivanje europske agencije za cestovni prijevoz.

„S obzirom na odlučujuću ulogu određivanja cijena u sektoru prometa moramo uvesti pravila kojima se zaista može zajamčiti pravedno tržišno natjecanje za sve cestovne prijevoznike, neovisno o njihovoj veličini, i za sve mobilne radnike, bez stvaranja novih prepreka za unutarnje tržište ili slabljenja socijalnog zakonodavstva“, naglasila je izvjestiteljica Tanja Buzek. Dodala je da unutarnje tržište mora funkcionirati za sve dionike i u svim državama članicama, novim i starim.

Primjena pravila o upućivanju radnika u sektoru cestovnog prijevoza diljem EU-a vrlo je važna kako bi se zajamčilo pravedno tržišno natjecanje za radnike i poduzeća, a ključna je učinkovita kontrola njihove primjene. U tom kontekstu dijelimo zabrinutost EGSO-a da bi obuhvaćanje razdoblja od najviše šest mjeseci i skupine vozača moglo smanjiti učinkovitost provedbe i kontrole pravila o upućivanju.(mg)

Skupina poslodavaca EGSO-a

Skupina poslodavaca nije podržala mišljenje EGSO-a o trajanju vožnje i odmora, radnom vremenu i upućivanju radnika jer smatra da se u njemu nedovoljno odražavaju razlike u stajalištima unutar Odbora u vezi s Komisijinim prijedlogom o upućivanju radnika

„Primjena pravila o upućivanju na međunarodni cestovni promet znači protekcionizam i ograničavanje slobode kretanja. Nažalost, usvojeni dokument EGSO-a ne odražava te negativne posljedice. Jedinstveno tržište EU-a ozbiljno se ugrožava, a pogođene će biti tisuće malih i srednjih poduzeća koja posluju u sektoru prometa diljem Europe“, izjavio je Jacek P. Krawczyk, predsjednik Skupine poslodavaca.

Članovi Skupine istaknuli su tijekom rasprave brojne primjere nedosljednosti u Komisijinu prijedlogu o upućivanju vozača. Stroža će pravila bez dobre infrastrukture biti kontraproduktivna i neće unaprijediti uvjete rada.

Članovi su naglasili da će predložena pravila dovesti do nesigurnosti i dodatne birokracije kako za vozače tako i za poduzeća. Upozorili su na neprecizne definicije u zakonodavstvu, koje bi mogle dovesti do apsurdnih situacija.

Skupina je podnijela niz amandmana na mišljenje, ali amandmane nisu podržali ni izvjestitelj ni većina članova EGSO-a. Mišljenje je usvojeno 18. siječnja 2018. na plenarnom zasjedanju EGSO-a, sa 193 glasa za, 89 protiv i 17 suzdržanih. (lj)

Skupina raznih interesa EGSO-a

Nakon drugog dana plenarnog zasjedanja u veljači Skupina III. održat će svoj izvanredni sastanak o temi „Civilno društvo u EU-u: scenariji za budućnost do 2030.“ u prostorijama EGSO-a (JDE62).

Cilj je tog sastanka predstaviti studiju pod naslovom „Budući razvoj civilnog društva u Europskoj uniji do 2030.“ koja se promiče u suradnji sa Skupinom za vezu. EGSO je tu studiju naručio od mreža CNVOS (Centar za informiranje, sudjelovanje i razvoj nevladinih organizacija (Slovenija)) i ENNA (Europska mreža nacionalnih udruga civilnog društva).

Studija na temelju sekundarnog istraživanja nedavnih analiza i studija te intervjua i anketa daje uvid u trenutačno stanje organizacija civilnog društva na nacionalnoj i europskoj razini. Njezina je svrha ispitati glavne izazove za organizacije civilnog društva te način na koji ih treba svladati. U njoj je razrađeno pet scenarija na temelju glavnih čimbenika promjene, a uključuje i nekoliko konkretnih preporuka i zaključaka.

U događanju će sudjelovati članovi EGSO-a i predstavnici europskih organizacija civilnog društva, a moderirat će ga Daniela Vincenti, glavna urednica mreže EURACTIV. Govornici će biti Ramón Luis Valcárcel Siso, potpredsjednik Europskog parlamenta zadužen za odnose s EGSO-om i OR-om, Paweł Świeboda, zamjenik načelnika Europskog centra za političke strategije Europske komisije, predsjednici skupina EGSO-a, kao i istaknuti predstavnici akademske zajednice. (ih)