EGSO info

Njemački projekt Discovering hands, u sklopu kojeg se slijepe i slabovidne žene poučavaju da se koriste svojim izvanrednim osjetom opipa u cilju boljeg ranog otkrivanja raka dojke, osvojio je 14 000 eura. Inicijative iz Grčke, Belgije, Italije i Španjolske dobile su po 9000 eura. Inicijativa REvive Greece pomaže izbjeglicama, tražiteljima azila i migrantima da se integriraju u društvo zemlje domaćina tako što ih se podučava računalnom programiranju i povezuje ih se s mladim europskim poduzetnicima. Projekt DUO for a JOB iz Belgije međugeneracijski je i međukulturni program mentorstva koji mladim tražiteljima zaposlenja migrantskog podrijetla osigurava besplatnu šestomjesečnu individualnu uslugu mentorstva koju pružaju osobe starije od 50 godina s profesionalnim iskustvom na sličnom području rada. Talijanski Progetto Quid, koji vodi socijalna zadruga Quid, etična je modna marka koja ugroženim skupinama i skupinama u nepovoljnom položaju, kao što su tražitelji azila i žrtve ropstva, prostitucije i obiteljskog nasilja, pomaže da se uključe na tržište rada. Španjolski projekt Laundry ID, pod vodstvom Instituta za robotiku za osobe s invaliditetom (IRD), ima za cilj stvoriti radna mjesta za osobe s invaliditetom u praonici koja je tehnološki redizajnirana i prilagođena njihovim potrebama.

„Veliko mi je zadovoljstvo i čast uručiti nagradu dobitnicima. Htio bih im ovom prilikom čestitati, ali i odati zasluženu počast svim pojedincima i organizacijama civilnog društva čiji naporan rad i predanost unapređenju životnih uvjeta drugih osoba služe za primjer svima“, kazao je predsjednik EGSO-a Georges Dassis.

Pet pobjedničkih inicijativa odraz je napora koje brojne nevladine udruge diljem Europe ulažu u pomaganje nekim od najugroženijih skupina i skupina u najnepovoljnijem položaju u društvu da uđu na tržište rada.  

Nagrada za civilno društvo, ove godine u svom devetom izdanju, dodjeljuje se za „izvrsnost u inicijativama civilnog društva“.

Unatoč izvjesnog broja visokokvalitetnih inicijativa, ne čini se dovoljno za sprečavanje toga da mladi podlegnu čarima nasilnog ekstremizma, tvrdi EGSO.

Države članice i EU trebaju na učinkovitiji način uključiti organizacije civilnog društva u borbu protiv radikalizacije mladih, kao partnere koji mogu dati ključan doprinos otpornosti društva na ekstremističke ideje, temeljeći tu otpornost na europskim vrijednostima. Tu je poruku EGSO poslao na prosinačkom plenarnom zasjedanju.

Umjesto usredotočivanja na kratkoročne, represivne sigurnosne politike koje izazivaju krizni događaji, politikama EU-a trebalo bi se više ulagati u brze, ali i dugoročne koordinirane napore na području prevencije, ustvrdio je EGSO u mišljenju „Suradnja s civilnim društvom radi sprečavanja radikalizacije mladih“.

Izvjestitelj Christian Moos (Skupina raznih interesa, DE) istaknuo je da su mladi posebno osjetljivi na ekstremističku propagandu jer nemaju razvijen osjećaj identiteta i često se osjećaju isključenima iz društva.

Prevencija iziskuje pristup više aktera, uključujući kreatore politika, policiju i zatvore, socijalne radnike, škole, medije, poduzeća i organizacije civilnog društva, smatra EGSO.

G. Moos pohvalio je rad Europske komisije na tom području. Njezina Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) okuplja osoblje koje se izravno među mladima bavi tim pitanjem i promiče razmjenu najboljih praksi i iskustva s terena, dok je zadatak njezine Stručne skupine na visokoj razini za radikalizaciju da savjetuje o daljnjem razvoju politika EU-a i strukturiranijoj suradnji među dionicima i među državama članicama.

Međutim, EGSO napominje da te inicijative nisu dovoljne.

EGSO stavlja poseban naglasak na formalno i neformalno obrazovanje radi aktivnog sudjelovanja u raznolikom društvu i podučavanja kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti.

Jednako tako, smatra se korisnim suzbijati ksenofobiju i populističke trendove uz pomoć međukulturnog osvješćivanja i jasnog razumijevanja vrijednosti EU-a.

Organizacije mladih izdvojene su kao akteri koji pružaju vrijedne alternativne mogućnosti za razvijanje zdravog osjećaja osobnog identiteta. EGSO je također naglasio ulogu sindikata i vjerskih zajednica, kao i službi i mreža za potporu koje mogu pomoći školama i obiteljima u otkrivanju prvih znakova radikalizacije.

Suzbijanje nezaposlenosti mladih i siromaštva također bi trebalo biti među prioritetima, preporučuje EGSO. (ll)

Postojeći okvir EU-a nije dostatan za prijelaz na održivije prehrambene sustave. Hitno je potrebna sveobuhvatna prehrambena politika kako bi se poboljšala usklađenost među područjima politike povezanima s hranom, vratila vrijednost hrani i osigurala učinkovita provedba ciljeva održivog razvoja UN-a.

EGSO u samoinicijativnom mišljenju poziva na izradu sveobuhvatne europske prehrambene politike u cilju osiguravanja zdrave prehrane iz održivih prehrambenih sustava i povezivanja poljoprivrede s ishranom i uslugama ekosustava.

„Trebamo osigurati da na tržištu vlada veća pravednost i da građani shvate vrijednost hrane“, kazao je izvjestitelj Peter Schmidt (Skupina radnika, DE).

Sveobuhvatna moderna prehrambena politika mora dopunjavati izmijenjeni ZPP, a ne ga zamijeniti. Osim toga, ta bi politika trebala ispunjavati višestruke kriterije, kao što su kvaliteta hrane, zdravlje, okoliš, zdravo gospodarstvo i dobro upravljanje. „Europa mora postaviti standarde“, naglasio je g. Schmidt.

EGSO preporučuje poduzimanje važnih mjera na razini EU-a, primjerice:

• uspostavu sustava za označivanje održive hrane
• tješnje povezivanje proizvođača i potrošača
• osiguravanje poštenih cijena za proizvođače

• izradu akcijskog plana za održivost prehrane
• osnivanje glavne uprave za hranu, koja bi bila nadležna za politike povezane s hranom te bila izvor reguliranja, izrade zakonodavstva i provedbe. (sma)

EGSO potiče jaču suradnju država članica EU-a u području obrane te podupire pokretanje Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i Europskog fonda za obranu (EDF) kao važnih pokretača ne samo europskog gospodarstva već i europske integracije.

„Europa treba ponovno ocijeniti i prilagoditi svoje kapacitete za vlastitu obrambenu industriju te razviti široko rasprostranjenu europsku kulturu obrane i sigurnosti kako bi se dao puni smisao europskom građanstvu“, poručio je izvjestitelj za mišljenje o EDIDP-u Antonello Pezzini (Skupina poslodavaca, IT).

„Obrambeni je sektor važan, visokotehnološki sektor. „Moramo poticati istraživanje i razvoj u obrambenoj industriji jer će to imati pozitivan utjecaj i na druge ključne industrijske grane“, dodao je izvjestitelj za mišljenje o EDF-u Mihai Ivaşcu (Skupina raznih interesa, RO).

Kad su posrijedi financiranje projekata i nabava proizvoda i usluga, moraju zaista biti uključeni europski proizvođači – uključujući MSP-ove – i korisnici iz najmanje tri države članice.

Svaki euro uložen u obrambenu industriju stvara povrat u vrijednosti od 1,6 EUR. Stoga bi države članice i Europska komisija trebale koristiti EDF za zadržavanje ključnih industrijskih kapaciteta na europskom tlu i za osiguravanje toga da se europska sredstva troše na europske aktivnosti istraživanja i razvoja te na kupnju europskih oružanih sustava.

„Europa treba izgraditi snažne ključne kapacitete koji podupiru europske interese te primjenjivati visoke socijalne standarde i standarde na području okoliša. Treba preuzeti veću odgovornost za svoju obranu te mora biti spremna i sposobna suzbiti svaku vanjsku prijetnju svojim građanima i svojem načinu života“, zaključili su izvjestitelji. (sma)

Mjere koje je Europska komisija predložila radi borbe protiv nejednake podjele obveza skrbi u obitelji i radi suzbijanja posljedične slabije prisutnosti žena na tržištu rada pozitivan su pomak, ali potrebno ih je dodatno ispitati i poboljšati, naveo je EGSO u svojem mišljenju „Ravnoteža između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika“.

Komisijin Prijedlog direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, o kojem je doneseno mišljenje, sadržava prvu zakonodavnu mjeru u okviru europskog stupa socijalnih prava. Obuhvaća očinski dopust od najmanje deset radnih dana u periodu oko rođenja djeteta, neprenosivi roditeljski dopust od četiri mjeseca i dopust za skrbnike od pet dana godišnje za radnike koji brinu o bolesnim ili funkcionalno ovisnim članovima obitelji.

Za sve navedene oblike dopusta isplaćuje se naknada u visini plaće tijekom bolovanja. Dob djeteta do koje roditelji mogu koristiti dopust ili zatražiti fleksibilne radne uvjete povećava se s osam na dvanaest godina.

EGSO je naveo da u prijedlozima valja uzeti u obzir i potrebe poduzeća, osobito malih i srednjih. (ll)

Digitalizacija je uzrokovala znatne promjene na tržištu rada, a radnici koji rade u novim oblicima zaposlenja često su isključeni iz sustava socijalne skrbi. U mišljenju usvojenom na prosinačkom plenarnom zasjedanju EGSO poziva države članice na to da reguliraju nove oblike rada i osiguraju da ti „novi radnici“ imaju pristup mirovini, sustavu zdravstvene skrbi i sustavu zaštite u slučaju nezaposlenosti.

„Sada je krajnje je vrijeme da Europska komisija razvije odgovarajući okvir koji će države članice koristiti“, izjavio je izvjestitelj Petru Sorin Dandea (Skupina radnika, RO). „Kad su posrijedi doprinosi za socijalnu sigurnost nužne su mjere na razini EU-a. Potrebno nam je zakonodavstvo kojim će se osigurati da su osobe koje još nemaju priznat status radnika obuhvaćene sustavima socijalne sigurnosti.“

OR poziva EU i države članice da:

• reguliraju te nove oblike zaposlenja i osiguraju status radnika svim osobama koje rade u „novim oblicima rada“;
• nametnu obavezu uplate doprinosa za mirovine, zdravstvenu skrb i nezaposlenost za svaki prijavljeni profesionalni dohodak;
• povežu svoje elektroničke baze podataka za socijalnu sigurnost i porez kako bi se mogle identificirati osobe koje imaju profesionalni dohodak, ali čiji status radnika nije priznat;
• istraže nove načine financiranja sustava socijalne sigurnosti. Primjerice, dio digitalne dividende mogao bi se iskoristiti za jamčenje pristupa socijalnoj sigurnosti osobama koje rade u novim oblicima rada. (mp)

EGSO izlazi na teren kako bi stekao izravan uvid u europski sektor njegovatelja koji žive u kućanstvu

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 29. studenog u Londonu prvi u nizu svojih sastanaka „na terenu“ o budućnosti njegovatelja koji žive u kućanstvu u Europi. Sastanak je dio nastojanja Odbora da istraži nesigurne radne uvjete tih radnika.

Osim u Ujedinjenoj Kraljevini EGSO će sastanke održati u Njemačkoj, Švedskoj, Italiji i Poljskoj – nekima od zemalja podrijetla i odredišta njegovatelja koji žive u kućanstvu.

Ti su posjeti dio daljnjih mjera u vezi sa samoinicijativnim mišljenjem EGSO-a usvojenim 2016. koje je bilo prvi dokument o politici na razini EU-a koji se bavio pitanjem njegovatelja koji žive u kućanstvu u Europi.

Nije poznat točan broj njegovatelja koji žive u kućanstvu, kao ni njihov doprinos gospodarstvima država članica EU-a.

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, rad u kućanstvu predstavljao je 5 – 9 % sveukupnog zaposlenja u industrijaliziranim zemljama 2012. godine. Očekuje se da će se u Europi, koja sve više stari i koju muče manjak radnika u sektoru skrbi i nedostatak odgovarajuće infrastrukture za pružanje dugotrajne skrbi, broj njegovatelja koji žive u kućanstvu povećati.

Njegovatelji koji žive u kućanstvu najmobilniji su segment radne snage u EU-u, a brojni radnici u tom sektoru i dalje potječu iz istočne Europe.

Međutim, njihov je radni status često nereguliran, a rad neprijavljen i obavlja se u vrlo teškim uvjetima.

EGSO među ostalim predlaže da se postojanje njegovatelja koji žive u kućanstvu na europskom tržištu rada prepozna usvajanjem zajedničke definicije njihova zanimanja, kao i njihovim uključivanjem u sustav dugotrajne skrbi, uz sva prava koja proizlaze iz odgovarajućih propisa o radu važećih u EU-u i državama članicama.

Nadalje, države članice trebale bi osigurati financijsku i organizacijsku potporu primateljima skrbi, koji često nisu svjesni toga da zapošljavanjem njegovatelja u kućanstvu postaju istinski poslodavci, što znači da moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.

Govoreći o stanju u Ujedinjenoj Kraljevini, izvjestitelj Adam Rogalewski (Skupina radnika, PL) rekao je: „Primijetili smo da su se rezovi u financiranju u iznosu od šest milijardi funti od 2010. godine itekako osjetili u sektoru socijalne skrbi. Posljedica je toga izrazito smanjena dostupnost i kvaliteta skrbi. Manjak radne snage zbog niskih plaća i loših uvjeta u sektoru doveo je do procvata neformalne skrbi. Civilno društvo u Europi, a posebice u Ujedinjenoj Kraljevini, već neko vrijeme poziva na zaokret u politici stroge štednje. Hitno su potrebna veća ulaganja u sektor skrbi.“

Zaključci EGSO-ovih posjeta zemljama predstavit će se u izvješću koje će se objaviti tijekom 2018. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je mišljenje „Središnja uloga trgovine i ulaganja u ostvarivanju i provedbi ciljeva održivog razvoja“ na prosinačkom plenarnom zasjedanju (izvjestitelj: Jonathan Peel (Skupina poslodavaca, UK); suizvjestitelj: Christophe Quarez (Skupina radnika, FR)).

„Vjerujemo da će se ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom iz temelja promijeniti globalni trgovinski program. Potreba za provedbom tih dalekosežnih sporazuma mora biti u središtu svih budućih trgovinskih pregovora EU-a“, poručio je Jonathan Peel.

EGSO smatra da postoji niz ključnih područja politike na kojima EU treba uskladiti predstojeće trgovinske sporazume s ciljevima održivog razvoja, naročito kad je riječ o sporazumima sa zemljama u razvoju. Odbor poziva EU da promiče ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i kroz bilateralne odnose.

„U europskim trgovinskim sporazumima potreban je veći naglasak na socijalnoj i okolišnoj dimenziji održivosti kako bi se osiguralo da ti sporazumi doprinose ciljevima održivog razvoja“, izjavio je Christophe Quarez. Od ključne je važnosti u trgovinske sporazume EU-a i sporazume o gospodarskom partnerstvu uključiti poglavlja o trgovini i održivom razvoju, uz mehanizme civilnog društva za praćenje. Ti mehanizmi imaju golem potencijal za promicanje vrijednosti EU-a, uključujući socijalne i norme na području okoliša, a mogu i proizvesti opipljive rezultate. (sg)

Više od 100 predstavnika civilnog društva iz zemalja članica Unije za Mediteran sastalo se 13. i 14. prosinca u Madridu kako bi raspravljali o izazovima s kojima se ta regija suočava. Tijekom Euromediteranskog sastanka na vrhu gospodarskih i socijalnih vijeća te sličnih institucija 2017. naglasak je bio na gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, socijalnoj zaštiti i novoj generaciji prava žena u mediteranskoj regiji.

Sudionici su jednoglasno usvojili završnu deklaraciju u kojoj se osuđuju svi oblici nasilja i terorizma te kršenje temeljnih prava na Sredozemlju. Osim toga, pozivaju se institucije EU-a da izrade učinkovit i fleksibilan mehanizam kako bi se osigurao siguran i zakonit dolazak izbjeglica, čija se ljudska prava svakodnevno krše.

Sudionici su istaknuli ključnu važnost gospodarskih, radnih i socijalnih prava za gospodarski razvoj i demokratsko upravljanje u regiji. Naglasili su i da je potrebno osigurati cjenovno pristupačno i kvalitetno obrazovanje u cilju poticanja socioekonomskog razvoja na Sredozemlju.

Organizirano civilno društvo pozvalo je sve mediteranske zemlje da u svoje ustave ugrade prava žena i rodnu ravnopravnost te da razviju neophodne institucije kako bi se žene zaštitile od svih oblika nasilja i diskriminacije na temelju spola.

Predstavnici civilnog društva zatražili su od ministara rada zemalja Euromeda da pitanje osnovne razine socijalne zaštite uključe u dnevni red iduće ministarske konferencije o zapošljavanju. (sg)

Bugarska prvi put preuzima predsjedanje EU-om u teškom trenutku za Europu. Taj će zadatak biti važan test njezinih političkih, administrativnih i diplomatskih sposobnosti. Bugarska svojem prvom predsjedanju pristupa na vrlo odgovoran način i svjesna je da će njezine odluke biti izuzetno važne za budućnost Europe. Nastojat će naći pravu ravnotežu i potaknuti široki konsenzus u vezi s prioritetnim pitanjima. Bugarska pristupa svojem predsjedanju na realan i pragmatičan način. Planira sa svakom zemljom razviti akcijski plan u kojem će se iznijeti konkretne mjere, ali koji neće stvoriti nerealna očekivanja.

Građani Bugarske znaju da su poznati uglavnom po tome da je njihova zemlja jedna od novijih država članica EU-a s najslabijim gospodarskim i socijalnim pokazateljima, no ovo će predsjedanje otkriti neke malo poznate činjenice o našoj zemlji i skrenuti pozornost Europe na jedinstvenu kulturnu baštinu Bugarske. Kao najstarija država na kontinentu, Bugarska ima svoje postojeće ime i svoj položaj na balkanskom poluotoku već više od 1300 godina. Nakon pristupanja EU-u 2007. bugarsko je pismo postalo treće europsko pismo – nakon latinice i grčkog pisma. Ta zemlja nikad nije težila za slavom, što se sada, izgleda, pretvara u prednost. Bugarska zna da nije lako sačuvati nacionalni identitet i duh pa pokušava razviti snažan osjećaj nacionalnog ponosa. Bugarska je svjesna svoje vrijednosti, ali je još uvijek pomalo sramežljiva; lako je zaljubiti se u to skriveno blago.

Bugarsko predsjedanje vodit će se trima ključnim riječima: konsenzus, konkurentnost i kohezija:

• konsenzus u vezi s ključnim temama kao što su sigurnost, migracije, zapadni Balkan – jasni izgledi za pristupanje te regije Europi – i suradnja na Crnom moru;
• konkurentnost u pogledu ekonomske i monetarne unije te jačanje socijalne dimenzije, imajući u vidu politiku EU-a nakon 2020.;
• kohezija jer je budućnost Europe neraskidivo povezana s kohezijskom politikom, koja građanima EU-a osigurava dodanu vrijednost i predstavlja iskušani instrument za smanjenje razlika i jamčenje uspjeha europskog modela.

„U jedinstvu je naša snaga” – to će biti moto bugarskog predsjedanja.

Bugari su sigurni da će naše predsjedanje biti uspješno. Naša je ambicija ostvariti prioritete iznesene u programu Komisije u vezi s ujedinjenijom, snažnijom i demokratskijom unijom. Odlučni smo u tome da ćemo, kad to bude potrebno, u ime jedinstva i solidarnosti zauzeti neutralan, uravnotežen i čvrst stav.

Predsjednik EGSO-a Georges Dassis i europska povjerenica za promet Violeta Bulc službeno su pokrenuli Platformu EU-a za promjene na velikoj konferenciji održanoj 27. studenog u prostorijama EGSO-a u Bruxellesu. Uz pomoć Platforme želi se povećati zaposlenost žena i jednakost prilika u prometnom sektoru.

„Nastojanje da se poboljša ravnopravnost žena i muškaraca u prometnom sektoru nije samo pitanje rodne jednakosti: to je ekonomski i društveni imperativ koji se tiče zapošljavanja, inovacija, održivosti i rasta u EU-u“, poručio je g. Dassis.

Gđa Bulc izjavila je: „Samo 22 % prometnih radnika su žene. U tom sektoru postoji golem potencijal za veći stupanj jednakosti prilika i drago mi je da se poduzeća i organizacije slažu u vezi s time i da su predani većem zapošljavanju žena. Uključivanjem i žena i muškaraca u promicanje rodne jednakosti osigurat ćemo da naša društva prosperiraju na svim razinama.“

Platformu je razvio EGSO u suradnji s Europskom komisijom, a njome će se dionicima iz svih sektora prometa omogućiti da istaknu svoje specifične inicijative kojima promiču rodnu jednakost te da razmjenjuju dobre prakse. (mp)

EGSO je 27. i 28. studenog 2017. bio domaćin 11. europske platforme za uključivanje Roma, koju je organizirala Europska komisija i koja je bila posvećena prije svega prijelazu mladih Roma iz obrazovanja u zapošljavanje.

To je prvi put da je EGSO bio domaćin Platforme od njezina osnivanja 2009. godine u cilju jačanja suradnje među dionicima u pogledu uključivanja Roma.

Ovogodišnja se Platforma bavila ekstremnom marginalizacijom Roma u Europi, koji su podvrgnuti segregaciji u školama i u velikoj su mjeri isključeni iz tržišta rada. Među sudionicima bili su ministri iz država članica, europska povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, zastupnici u Europskom parlamentu, članovi EGSO-a, potpredsjednici tih institucija i drugi viši službenici EU-a te organizacije civilnog društva koje zastupaju Rome.

Potpredsjednik EGSO-a Gonçalo Lobo Xavier izjavio je: „Ugošćivanje Platforme ovdje, u domu civilnog društva, ukazuje na važnost organizacija civilnog društva kao pokretača pozitivnih promjena na polju uključivanja Roma.“

EGSO je osnovao stalnu studijsku skupinu čija je zadaća pratiti kako civilno društvo ocjenjuje provedbu strategija za integraciju Roma i izvještavati o tome te posredovati između skupina civilnog društva i EU-a u daljnjem dijalogu o pitanjima koja se tiču Roma.

Ta skupina također organizira posjete zemljama i savjetovanja s dionicima radi podizanja svijesti o diskriminaciji i isključenosti Roma.

Na ovogodišnjoj platformi nastojala su se iznaći rješenja problemu da su Romi najslabije zastupljena skupina na tržištu rada. Prema podacima Agencije Europske unije za temeljna prava, čak 63 % Roma u dobi od 15 do 24 godine ni ne radi ni ne pohađa školu ili tečajeve osposobljavanja.

Preporuke iznesene tijekom radionica organiziranih u prostorijama EGSO-a predstavljene su prilikom političke rasprave na visokoj razini na drugom danu događanja. (ll)

Učenici 33 škole iz cijele Europe doći će idućeg ožujka u Bruxelles kako bi europskim institucijama predočili što misle o ulozi kulture u budućnosti Europe. Osmišljavat će ideje, raspravljati i glasovati o tri prijedloga koje će europski institucije uzeti u obzir prilikom izrade politika.

Škola su za sudjelovanje u toj inicijativi odabrane 6. prosinca u Bruxellesu uz pomoć elektroničkog programa za nasumičan odabir. U manifestaciji će sudjelovati po jedna škola iz svake države članice EU-a i pet zemalja kandidatkinja (Albanije, Crne Gore, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Srbije i Turske).

Događanje pod nazivom „Tvoja Europa, tvoje mišljenje!“ (YEYS) organizira Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), glas civilnog društva na europskoj razini. To je jedno od glavnih događanja Odbora posvećeno mladima.

Učenici srednjih škola izaći će iz poznatog okuženja svojih učionica i doći u Bruxelles 15. i 16. ožujka kako bi svoje stavove i ideje podijelili s drugima te zajedno radili na temi „Ujedinjeni u raznolikosti: pomlađena budućnost europske kulture“. EGSO ovom inicijativom želi osigurati da se stajališta, iskustva i ideje mlađe generacije saslušaju u postupku izrade politika EU-a.

Više detalja o inicijativi YEYS2018 dostupno je na službenoj stranici događanja i u prošlogodišnjem videozapisu koji možete naći ovdje. (ks)

„EU u globaliziranom svijetu komunikacija“ bila je tema EGSO-ova 11. medijskog seminara civilnog društva, održanog u Madridu 24. i 25. studenog.

Globalizacija zadire u sva područja, kao i komunikacija. Čak štoviše, komunikacija i komunikacijske tehnologije potenciraju globalizaciju. Internacionalizacija medija, globalno medijsko tržište na kojem dominira samo nekoliko golemih mrežnih centara za tehnologiju, računalstvo i telekomunikacije, korištenje algoritama i društveni mediji stubokom su promijenili globalno stanje stvari.

Te su se promjene i trendovi na seminaru obradili na tri okrugla stola:

I. – Populizam – Kako bi civilno društvo trebalo reagirati na izazov populizma?

II. – Lažne vijesti – novo antimedijsko oružje?

III. – Kodeks kulture – „vozačka dozvola“ za korištenje društvenih medija?

Žustre rasprave sa stručnjacima iz akademskih krugova, medija i civilnog društva pokazale su da je ta tema vrlo aktualna i da je organizirano civilno društvo vitalno zainteresirano za nju. Angažman građana važan je za suzbijanje populizma, lažnih vijesti, govora mržnje ili ksenofobije, ali i za obranu europske kulture i vrijednosti koje se grade na temelju ljudskih prava, rodne jednakosti, slobode govora i pravedne raspodjele bogatstva.

EGSO će uskoro objaviti izvještaj o seminaru s glavnim porukama panelista i publike. (sma)

Predsjedništvo EGSO-a – tijelo koje Odboru osigurava političko vodstvo – sastalo se 13. i 14. studenog 2017. u Sofiji (Bugarska) kako bi utvrdilo političke prioritete EGSO-a za 2018. Na tim će se prioritetima zasnivati samoinicijativna mišljenja koja će EGSO usvojiti tijekom 2018., kao i mišljenja izrađena na zahtjev zakonodavaca EU-a.

Prioriteti, kojima se europskim građanima želi dodijeliti glavna uloga u budućnosti Europe, obuhvaćaju sljedeće:

• jamčenje učinkovite provedbe europskog stupa socijalnih prava i naglašavanje potrebe za stvaranjem pristojnih radnih mjesta
• osiguravanje pravednog prijelaza na digitalno društvo i gospodarstvo
• pospješivanje održivog rasta u korist svih građana poticanjem poduzetništva i ulaganja, pravednih fiskalnih politika i bolje raspodjele bogatstva
• promicanje pravednog prijelaza na niskougljično, konkurentno gospodarstvo te održive energije i mobilnosti
• promicanje uključive migracijske politike kojom se olakšava integracija i ambiciozne vanjske migracijske politike
• unapređenje socijalne i teritorijalne kohezije osiguravanjem odgovarajućeg proračuna EU-a
• jačanje gospodarskog, fiskalnog i financijskog upravljanja u EU-u i dovršetak ekonomske i monetarne unije za održivu i homogenu Europu.

Naposljetku, novim se prioritetima ponovno ističe važnost primjene Povelje Europske unije o temeljnim pravima u svim unutarnjim i vanjskim politikama Unije kako bi se ostvarila pravedna ravnoteža između gospodarskih sloboda i temeljnih prava te bolje promicale naše demokratske vrijednosti. (pt)

Na konferenciji „Slobodna zanimanja, poticaj razvoju Europe: ususret europskom manifestu slobodnih zanimanja“, organiziranoj 1. prosinca 2017. u rimskoj gradskoj vijećnici u suradnji sa Stalnim zajedničkim odborom strukovnih udruga i komora (tal. Comitato Unitario Permanente degli Ordini e Collegi Professionali), Skupina raznih interesa EGSO-a službeno je predstavila plan za izradu „europskog manifesta slobodnih zanimanja“.

Događanje je bilo namijenjeno razmatranju ideja i utvrđivanju zajedničke definicije slobodnih zanimanja na europskoj razini te određivanju polazišta za buduće djelovanje na tom području. S obzirom na to da 47 milijuna ljudi u Europi (oko 22 % radno aktivnog stanovništva) radi u reguliranim slobodnim zanimanjima, ne može se zanijekati da ta zanimanja imaju ključnu ulogu u našim gospodarstvima i društvima. Svi izneseni prijedlozi prikupit će se i uključiti u „europski manifesto slobodnih zanimanja“, čiji je cilj osigurati da slobodna zanimanja u EU-u u bliskoj budućnosti ostvare svoj pun potencijal.

Među govornicima na visokoj razini bili su predsjednik Skupine raznih interesa EGSO-a Luca Jahier, talijanski ministar rada i socijalne politike Giuliano Poletti i predsjednik talijanskog Nacionalnog vijeća za gospodarstvo i rad (CNEL) Tiziano Treu.

„Slobodna zanimanja spominju se već u Ugovoru iz Rima, potpisanom prije 60 godina, u članku 193. kojim se ustanovljuje Europski gospodarski i socijalni odbor. Naš je put stoga započeo prije mnogo godina“, izjavio je predsjednik Skupine raznih interesa EGSO-a g. Jahier. „Danas želimo potvrditi predanost tomu i dati konkretan doprinos slobodnim zanimanjima kako bi u idućih nekoliko godina mogla ostvariti svoj pun potencijal u Europskoj uniji.“

Glavne ideje manifesta predstavio je Arno Metzler, potpredsjednik Skupine raznih interesa, koji je potom otvorio raspravu, održanu u tri okrugla stola. (cl)

Skupina poslodavaca smatra da poslovna zajednica ima ključnu ulogu u širenju pozitivne poruke o trgovini i razlaganju onoga što se može učiniti i postići ambicioznom trgovinskom politikom. Poduzeća su ona koja mogu predočiti praktične prednosti koje proizlaze iz trgovinskih sporazuma. To je bila glavna poruka članova Skupine poslodavaca europskoj povjerenici za trgovinu Ceciliji Malmström prilikom sastanka održanog 6. prosinca 2017.

Povjerenica je predstavila trenutno stanje u vezi s tekućim trgovinskim pregovorima EU-a. Gđa Malmström naglasila je da Komisija nastavlja ulagati napore u to da trgovinski pregovori budu što transparentniji. Uz to, kad određeni trgovinski sporazum stupi na snagu, potrebno mu je posvetiti odgovarajuću pozornost. „Željeli bismo da poslodavci budu još uključeniji u tumačenje prednosti koje donosi trgovina“, izjavila je.

Europska trgovinska politika trebala bi biti otvorena i uključiva, no ne smije biti naivna i bezuvjetna, istaknuo je predsjednik Skupine poslodavaca Jacek Krawczyk. Priznao je da će ratifikacija CETA-e biti dug proces pun izazova. Što učinkovitija bude privremena primjena, to će biti lakše skepticima ukazati na prednosti koje donosi CETA, a time će se i povećati vjerojatnost pune ratifikacije.

Tijekom rasprave članovi EGSO-a postavili su niz pitanja u vezi s različitim aspektima trgovinske politike EU-a te su zajamčili povjerenici da Skupina poslodavaca podržava Komisiju u provođenju ambicioznog europskog trgovinskog programa utemeljenog na otvorenosti i reciprocitetu. (lj)

Skupina radnika dosljedno radi na ostvarivanju ciljeva europskog stupa socijalnih prava. U nedavno usvojenim mišljenjima EGSO-a koja su sastavili članovi Skupine radnika iznose se konkretni prijedlozi za ostvarenje napretka u procesu izgradnje socijalne Europe u okviru stupa socijalnih prava.

Erika Koller u svom mišljenju „Ravnoteža između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika“ razmatra načine za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada i poticanje muškaraca na preuzimanje većeg broja obiteljskih obveza. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života prvi je korak prema provedbi stupa socijalnih prava te bi doista doprinijela boljim životnim uvjetima zaposlenih roditelja i postizanju veće rodne ravnopravnosti u Europi.

U mišljenju Plamena Dimitrova „Nejednaka raspodjela bogatstva u Europi“ iznose se praktični prijedlozi o fiskalnoj politici i oporezivanju bogatstva kao najmoćnijim instrumentima za osiguravanje ponovnog ulaganja kapitala, raspodjele bogatstva, kvalitetnih radnih mjesta i minimalnih standarda za radnike u cilju borbe protiv sve većih nejednakosti u Europi.

Naposljetku, Petru Sorin Dandea u svom se mišljenju „Održivi sustavi socijalne sigurnosti i socijalne zaštite u digitalnom dobu“ bavi novim oblicima rada nastalim uslijed digitalizacije koji nisu pokriveni zakonodavstvom o plaćama, radnim uvjetima i socijalnoj sigurnosti. U mišljenju se poziva na usvajanje novih pravila za utvrđivanje tih oblika rada, zaštitu radnika i osiguravanje održivih sustava socijalne sigurnosti.

Skupina radnika tim trima mišljenjima promiče važne elemente progresivne Europe te će se zalagati za to da se njihova provedba zajamči pravnim instrumentima. (mg)