You are here

INSTITUCIJSKA PITANJA I PRORAČUN EU-a

Ugovorom iz Lisabona započinje novo razdoblje te se građanima i organizacijama koje ih predstavljaju otvaraju nove mogućnosti sudjelovanja u procesu donošenja politika i odluka EU-a, čime se jača demokratski legitimitet europskih institucija i njihova rada. Međutim, u kontekstu pregovora o Brexitu, kao i najnovijih geopolitičkih, sigurnosnih, gospodarskih i socijalnih izazova s kojima se EU suočava, pokrenut je novi proces promišljanja kako bi 27 država članica EU-a odlučilo o budućnosti svoje Unije.

Europska unija raspolaže proračunskim sredstvima za financiranje politika koje se provode na europskoj razini. Taj proračun iznosi otprilike 1 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 28 država članica EU-a, odnosno 157,9 milijardi eura (2017.). S oko 94 % proračunskih sredstava EU-a financiraju se programi i projekti u državama članicama i izvan EU-a. Otprilike 6 % proračunskih sredstava koristi se za administrativne troškove. Sredstva u osnovi potječu iz nacionalnih doprinosa izračunanih na temelju BND-a i PDV-a te iz tradicionalnih vlastitih sredstava (carinske pristojbe na uvoz iz zemalja izvan EU-a). Glavne kategorije rashoda odnose se na rast (povećanje konkurentnosti za rast i zapošljavanje te gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija), prirodne resurse (poljoprivreda i ribarstvo), sigurnost i građanstvo, vanjsku politiku i administraciju.

EGSO o institucijskim pitanjima i proračunu EU-a (The EESC on institutional affairs and EU budget)

EGSO aktivno utječe na izmjene ugovora EU-a i doprinosi reformi institucija. Nastavit će s tim radom u svojim mišljenjima u kojima se iznose stajališta civilnog društva u sklopu političkog dijaloga o budućnosti Europe i njezinih institucija.

EGSO se zalaže za korištenje proračunskih sredstava EU-a za ponovno pokretanje gospodarskog rasta i zapošljavanja, poticanje inovacija i konkurentnosti i suočavanje s unutarnjim i vanjskim izazovima. Nadalje, potrebno je staviti veći naglasak na rezultate postignute zahvaljujući proračunskim sredstvima EU-a. Uvođenje novog sustava za financiranje proračuna EU-a koji se u većoj mjeri zasniva na vlastitim sredstvima trebalo bi doprinijeti okončanju rasprave o neto bilancama svake pojedine države članice, što je u suprotnosti s vrijednostima solidarnosti i obostrane koristi na kojima počiva europska integracija. Od ključne je važnosti pojednostaviti postupke za korištenje proračunskih sredstava, kao i osigurati veću fleksibilnost u svrhu suočavanja s hitnim izazovima.